Holjevac

Izvor: Wikipedija

Holjevac je hrvatsko prezime.

Holjevac ima danas najviše u Hrvatskoj. Gornja Podmelnica, Holjevac Selo (Brinje), Jezerane, Mušaluk, Rešetar, Stajnica. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Holjevaca u oko stoosamdeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Glavni migracijski pravci Holjevaca u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brinja, iz Slunja te iz Gospića u Zagreb.

Poznati Holjevci[uredi | uredi kôd]

Podrijetlo prezimena[uredi | uredi kôd]

Prezime potječe od stare riječi holjeva, što znači čarapa, nogavica ili hlače. Holjevci su stari rod plemića posjednika iz Brinja, gdje su držali visoke vojničke položaje u brinjskoj vojnoj posadi. Danas u okolici Brinja postoji toponim Holjevac na kojemu se nalaze ruševine gotičke crkve Svetoga Stjepana Prvomučenika.

Povijesni izvori o prezimenu Holjevac[uredi | uredi kôd]

Zbog vojničkih zasluga rano su promaknuti u plemiće i dobili su svoj obiteljski grb. U plemićki stalež uvršteni su 1630. godine i dobili su grbovnicu (plemićko pismo). Hrvatsko-ugarsko plemstvo i grb podijeljeno je 16. listopada 1623. godine Vuku Holjevcu i njegovoj djeci: Matiji, Vlatku, Magdaleni i Margareti. U povijesnim dokumentima spominje se i porkulab - kaštelan Jurica Holjevac, koji je 1698. godine, nakon oslobođenja Like od Turaka, naselio u Udbinu nekoliko obitelji iz Brinja, Jezerana i Križpolja.

Grb[uredi | uredi kôd]

U plavome štitu je konjanik obučen u crveno sa sabljom u desnoj ruci; na dnu štita je zeleno polje na kojemu leži mrtav Turčin. Iznad štita, iz zlatne okrunjene kacige izrasta vojnik obučen u crvenu odoru sa sabljom u desnoj ruci na koju je nabijena turska glava. Te srebrno - plavi plašt.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Grbovi plemstva Gacke i Like, ISBN 953-6531-75-5 Ljubović Enver, 2001.,str. 83. – 84.
  • Ljubović Enver, 2003., str. 124. – 125