Željko Holjevac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Željko Holjevac
Zeljko Holjevac 27072012 2 roberta f.jpg
Željko Holjevac 2012. godine
Rođenje 15. prosinca 1973.
Mjesto rođenja Brinje
Državljanstvo hrvatsko
Narodnost Hrvat
Polje povijest

Željko Holjevac (Brinje, 15. prosinca 1973.), hrvatski je povjesničar.

Životopis[uredi VE | uredi]

Nakon osnovnoškolskog obrazovanja u Brinju, školovanje nastavlja u Otočcu i Senju. Godine 1997. diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1997. s radom "Brinjsko-lički ustanak 1746. godine". Magistrirao je 2002. na Filozofskom fakultetu radom "Gradišćanski Hrvati u Mađarskoj u razdoblju modernizacije od prosvijećenog apsolutizma do građanskog društva (od polovice 18. do polovice 19. stoljeća)". Doktorsku disertaciju pod naslovom "Hrvatsko-mađarski odnosi 1860.-1873." obranio je 2006. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Godine 1998. zapošljava se kao znanstveni novak na Insitutu društvenih znanosti "Ivo Pilar" u Zagrebu. Bavi se novijom hrvatskom poviješću s težištem na modernom razdoblju. Područje znanstvenog rada: gradišćanski Hrvati, hrvatsko - ugarski odnosi, Lika. Objavio je više samostalnih knjiga, šesnaest znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao na četiri domaća i šest međunarodnih znanstvenih skupova. Član je jedne domaće i jedne međunarodne znanstvene udruge.

Od 2007. docent je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Od ožujka 2007. zaposlen je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, najprije kao docent a od lipnja 2012. kao izvanredni profesor. Predaje predmet „Europske regije i hrvatska povijest u 19. stoljeću“ na preddiplomskom i „Komparatističke teme iz europske povijesti u 19. stoljeću“ na diplomskom studiju. Honorarno je predavao na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (2005.-2007.) i jedan semestar na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (1997.). Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u svojstvu zamjene za predmetnog nastavnika, predavao je predmet „Hrvatska povijest“ (2009.-2011.). Kao vanjski suradnik, voditelj je novoosnovanog Područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Gospiću (od rujna 2007.).

Studijski je boravio u Grazu (1997.), Željeznom (1999.), Beču (više puta tijekom posljednjih godina), Bratislavi (2003.) i Budimpešti (više puta između 1999. i 2005.). Dio studijskih boravaka u inozemstvu ostvario je na temelju inozemnih stipendija: Mogersdorf (Graz, 1997.), Burgenländische Landesregierung (Eisenstadt, 1999.), CEEPUS (Budimpešta, 2001. i 2004.) i Vlada Republike Mađarske (Budimpešta, 2005.).

Dosad je objavio ukupno 6 znanstvenih knjiga (od toga četiri samostalno i dvije kao suautor), 1 znanstveno-popularnu knjigu i 2 stručne publikacije (kao suautor), te 30-ak izvornih znanstvenih radova i 50-ak preglednih i stručnih priloga o različitim povijesnim temama u časopisima i zbornicima, a uredio je i 2 zbornika radova. Objavio je i veći broj drugih napisa, raznih prikaza, osvrta i recenzija u znanstvenim i stručnim časopisima i ostalim publikacijama. Sudjelovao je dosad (s priopćenjem) na većem broju međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova, konferencija, kongresa, simpozija, tribina, okruglih stolova i sl.

Redovito surađuje u znanstvenim i stručnim časopisima, mjesečniku Matica kod Hrvatske matice iseljenika i drugim publikacijama s različitim povijesnim prinosima. Suautor je udžbenika povijesti za sedmi razred osnovne škole i treći razred gimnazije, te autor školske povijesne čitanke iz novovjekovne povijesti (u izdanju nakladničke kuće Meridijani iz Samobora). Sudjelovao je kao predavač u edukaciji nastavnika povijesti osnovnih i srednjih škola na županijskim aktivima i stručnim skupovima u Zagrebu, Karlovcu, Gospiću, Opatiji i dr. Od šk. god. 2007./08. predsjednik je Državnog povjerenstva za natjecanje učenica i učenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske iz povijesti pri Agenciji za odgoj i obrazovanje.

Predsjednik je Društva za hrvatsku povjesnicu[1] i potpredsjednik Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju. Pročelnik je Odjela za povijest Matice hrvatske.

Od listopada 2016. obnašatelj je dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Politička djelatnost[uredi VE | uredi]

Bio je predsjednik HSLS-a u Zaprešiću.[2] Godine 2011. na izborima za Hrvatski sabor bio je 9. na listi kandidata HSLS-a u 1. izbornoj jedinici.[3]

Djela[uredi VE | uredi]

  • Gospić u Vojnoj krajini (1689.-1712.-1881.), Hrvatski zemljopis, Zagreb, 2002.
  • Brinjsko-lički ustanak iz 1746. godine, Meridijani izdavačka kuća, Samobor 2004. ISBN 953-7004-77-5
  • Ivan Dominik Vukasović, Zemljopisni i povijesni novi opis Karlovačkog generalata u Kraljevini Hrvatskoj (1777.), prir. Željko Holjevac, Gospić: Državni arhiv, 2005., 223 str.
  • Gradišćanski Hrvati u Mađarskoj i Hrvati u Slovačkoj: Analiza hrvatskih naselja u zapadnoj Mađarskoj i Slovačkoj, Croatica, Zagreb-Budimpešta-Bratislava, 2006. (suautor Tomislav Jelić)
  • Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranomenovom vijeku, Barbat & Leykam International, 2007. (suautor Nenad Moačanin)
  • Gackom kroz povijest, Hrvatski radio Otočac, Otočac, 2009.
  • Identitet Like: korijeni i razvitak, Knj. I-II, ur. Željko Holjevac, Zagreb-Gospić: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Gospić, 2009., 754 + 664 str.
  • Ogulinska pukovnija (1746.-1873.). Polazišta, Ogulin: Ogranak Matice hrvatske Ogulin, 2012., 414 str.
  • 1918. u hrvatskoj povijesti, zbornik, ur. Željko Holjevac, Zagreb: Matica hrvatska, 2012., 543 str.
  • Povijest hrvatskoga naroda, Školska knjiga, Zagreb, 2013. (Suautor Trpimir Macan, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd.)[4]

Urednik i priređivač[uredi VE | uredi]

  • Ivan Dominik Vukasović, Zemljopisni i povijesni novi opis Karlovačkog generalata u Kraljevini Hrvatskoj (1777.), Državni arhiv, Gospić, 2005. (priredio)
  • Identitet Like: korijeni i razvitak, knj. I-II, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Gospić, 2009. (uredio)

Nagrade[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]