Hrvatski bog Mars

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Hrvatski bog Mars
Hrvatski bog Mars.jpg
Prvo izdanje, 1922.
Autor Miroslav Krleža
Ilustrator rad Ljube Babića

Hrvatski bog Mars je zbirka pripovijedaka pretežito antiratne i socijalne tematike Miroslava Krleže, najvećeg hrvatskog književnika 20. stoljeća. Prvi put je izdana 1922. godine, pa 1933., a svoj konačan oblik dobila je 1947. godine.

Sadržaj[uredi VE | uredi]

Sastoji se najčešće od ovih novela:

Tema[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Miroslav Krleža#Novele i pripovijesti

Tema je besmisleno stradanje hrvatskih domobrana poslanih na klaonicu istočnoga bojišta (Galicija), a stil je karakterističan za Krležu – spoj impresionizma i ekspresionizma, povišene retorike i melankoličnih meditacija. Dominiraju naturalistički opisi vojničkoga života i smrti, a sve je uronjeno u ozračje implicitnoga komentara koji bismo mogli označiti gnjevnim i nepomirljivim. Već je tu vidljiva Krležina lijeva orijentacija i nada da će komunistička revolucija jednom zasvagda riješiti probleme tlačenja i imperijalnih osvajanja što je jedna od glavnih razlučnica spram ratne i poratne proze npr. francuskih ili američkih autora, koju karakteriziraju beznađe i besmisao, kao kod Hemingwaya. Kuriozum je i da je u "Hrvatskom bogu Marsu" sačuvano hrvatsko vojno nazivlje koje je ponovo ušlo u uporabu s ostvarenjem suverene hrvatske države.

Naslovnica[uredi VE | uredi]

Ova kultna zbirka pripovijedaka prepoznatljiva je i poznata i po naslovnici prvog izdanja, radu Ljube Babića. Babić je grafički opremio mnoga Krležina izdanja, a prisnost njihova odnosa Krleža je pokazao i ranije, kad mu je posvetio i dramu Michelangelo Buonarotti (1919), u kojoj se renesansni umjetnik iz naslova suočava s pitanjima stvaralaštva. Babić je 1917. financirao izdanje Krležine poeme Pan i grafički opremio tu knjigu. Suradnju su nastavili i na časopisima Plamen, Književna republika, Danas, Pečat, knjigama Pjesme I i Pjesme II (1918), Hrvatska rapsodija (1918), Hrvatski bog Mars (1922), Vučjak (1923), Vražji otok (1924), koje je sve Babić grafički opremio, danas bismo rekli dizajnirao.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]



P literature.svg Nedovršeni članak Hrvatski bog Mars koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.