Hrvatski liječnički zbor

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Hrvatski liječnički zbor (skraćeni naziv: HLZ) je javna udruga hrvatskih liječnika (doktora medicine i doktora stomatologije). Osnovana je 26. veljače 1874. radi unapređenja zaštite zdravlja naroda, stručnog i znanstvenog rada, njegovanja liječničke etike i zaštite staleških interesa.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Hrvatski liječnički zbor osnovan je pod imenom Sbora liečnikâ kraljevina Hrvatske i Slavonije, a službeni glasnik Liečnički viestnik izašao je siječnja 1877. godine. Godine 1919. mijenja ime u Zbor liječnika Hrvatske, Slavonije i Medjumurja. 1923. potegnulo se pitanje promjene imena u Hrvatsko liječničko društvo. 1939. godine promijenio je ime u Hrvatski liječnički zbor.1945. godine promijenio je ime u Zbor liječnika Hrvatske. 1971. osnovana je Akademija ZLH, te nagrade uz dodjelu diploma počasnim članovima, diplome i spomen plakete Ladislav Rakovac i Pavao Ćulumović za istaknuti zdravstveni rad. 26. veljače 1991. vraćen je naziv Hrvatski liječnički zbor i ponovo pokrenute Liječničke novine. Godine 1992. primljen je u članstvo Svjetskog liječničkog društva.[2]

Djelatnost[uredi VE | uredi]

Hrvatski liječnički zbor djeluje na području Republike Hrvatske. Članstvo HLZ-a čine liječnici koji žive i djeluju u zemlji i inozemstvu, ali i druge osobe visoke stručne spreme koje rade u zdravstvenim državnim, županijskim i privatnim ustanovama i surađuju u stručnim društvima i podružnicama. Članovi mogu biti redovni, pridruženi i začasni.[1]

Članstvo izvješćuje preko Liječničkih novina, Liječničkog vjesnika i Acta stomatologica croatica, putem telematičkih sustava i na druge načine, prema potrebi. Djelatnost Hrvatskog liječničkog zbora obuhvaća:[1]

1. stručno i znanstveno usavršavanje,

2. unapređenje znanstveno istraživačkog rada, u čemu surađuje s Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske i drugim znanstvenim institucijama i društvima,

3. unapređenje medicinske nastave suradnjom s medicinskim fakultetima i Stomatološkim fakultetom te organizacijama studenata medicine i stomatologije,

4. njegovanje medicinske etike, pridržavanje etičkog kodeksa i medicinske deontologije, razrada novih etičkih načela i poštivanje općih moralnih i humanih principa,

5. unapređenje zdravstvenoga stanja stanovništva i zaštita čovjekova okoliša,

6. unapređenje zdravstvene kulture stanovništva predavanjima, organiziranjem dana i tjedana zdravlja, tiskanjem popularnih publikacija, obavještavanjem sredstvima javnog informiranja,

7. sudjelovanje predstavnika Zbora u tijelima zdravstvene uprave i izvršne vlasti,

8. davanje mišljenja i ekspertiza pri donošenju zakona i odluka o organizaciji zdravstvene zaštite i zdravstvene službe te ostalim javno zdravstvenim problemima,

9. izdavanje časopisa: Liječnički vjesnik, Liječničke novine, Acta stomatologica croatica; objavljivanje stručnih i znanstvenih knjiga, edukativnih i popularnih publikacija, obrazaca i drugo,

10. njegovanje društvenog, kulturnog, glazbenog i športskog života svojih članova,

11. suradnja s drugim liječničkim te zdravstvenim i srodnim udrugama u zemlji i inozemstvu,

12. briga za unapređenje društvenog i ekonomskog položaja liječnika te zaštita članova HLZ-a u svim slučajevima nepravednog i nezakonskog postupka prema časti i materijalnim interesima člana,

13. HLZ može radi ostvarivanja svojih ciljeva i djelatnosti osnovati trgovačko društvo, sukladno Zakonu.

Odličja[uredi VE | uredi]

Odličja Hrvatskog liječničkog zbora su:[3]

1. začasno članstvo

2. odličje Ladislav Rakovac

3. povelja Hrvatskog liječničkog zbora

4. diploma Hrvatskog liječničkog zbora

5. zahvalnice Hrvatskog liječničkog zbora

6. posebne zahvalnice Hrvatskog liječničkog zbora

7. spomen zahvalnice Hrvatskog liječničkog zbora za rad

8. spomen zahvalnice Hrvatskog liječničkog zbora za 50 godina neprekidnog registriranog članstva

Predsjednici[uredi VE | uredi]

Predsjednici od 1874. do 2004. bili su Franjo Milličić, Antun-Ante Schwarz, Šime Šverljuga -Švrljuga, Ladislav Rakovac, Aleksa Vancaš, Josip Kallivoda-Falkensteinski, Ladislav Rakovac, Ivan Kosirnik, Dragutin Mašek vitez Bosnadolski, Josip Lochert, Aleksandar Blašković, Miroslav pl.Čačković-Vrhovinski, Aleksandar Blašković, Karlo Radoničić, Janko Božić, Pavao Ćulumović, Vladimir Ćepulić, Srećko Šilović, August-Gustav Forenbacher, Sergije Dogan, Nikola Pršić, Stojan Knežević, Franjo Kosoković, Predrag Drobnjak, Andrija Pavić, Mirko Gjurašin, Ante Dražančić, Dubravko Orlić.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Statut Hrvatskog liječničkog zbora na stranicama Hrvatskog društva za liječenje boli
  2. Povijest HLZ 1874. – 1876.
  3. Odličja Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatski liječnički zbor - prvi liječnički portal u Hrvatskoj
  4. CROSBI Pregled bibliografske jedinice broj: 173169. Belicza, Biserka; Orlić, Dubravko: Hrvatski liječnički zbor. Predsjednici od 1874. do 2004. , Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, 2004 (monografija)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]