IRAS (satelit)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Infrared Astronomical Satellite (IRAS)
OrganizacijaNASA
NIVR
SERC
Tip misijeinfracrveni svemirski opservatorij
Datum lansiranja25. siječnja 1983. u 21:17
Raketa nosačDelta 3910
Mjesto lansiranjaVandenberg AFB Space Launch Complex 2
Trajanje misije10 mjeseci
Internet sjedišteIRAS
Masa1.083 kg
Orbitalni elementi
Orbitalni režimheliosinkrona orbita
Velika poluos7.270 km
Ekscentricitet orbite0,0018392
Inklinacija98,9591°
Orbitalni period102,8 minuta
Apoapsis913,1 km
Periapsis886,4 km

Infrared Astronomical Satellite (IRAS) bio je prvi opservatorij u svemiru koji je pregledao cijelo nebo u infracrvenim valnim duljinama.[1]

Lansiran u 25. siječnja 1983,[2] misija mu je trajala 10 mjeseci.[3] Teleskop je bio skupni projekt na kojem su radili SAD (NASA), Nizozemska (NIVR), i Velika Britanija (SERC). Teleskop je promotrio više od 250.000 infracrvenih izvora na 12, 25, 60, i 100 mikrometarskim valnim duljinama.[3]

Potporu pri procesiranju i analizi podataka koje je IRAS skupio pružio je Centar za procesiranje i analizu infracrvenih podataka u Kalifornijskom institutu tehnologije. IRASova arhiva se trenutno nalazi u Arhivu infracrvenih znanosti u sklopu IPACa.[4][5]

Misija[uredi | uredi kôd]

IRAS je bio prvi opservatorij koji je promotrio cijelo nebo na infracrvenim valnim duljinama. Uspješno je mapirao 96% neba četiri puta, na valnim duljinama od 12, 25, 60 i 100 mikrometara, sa rezolucijama koje variraju od 30 kutnih sekundi na 12 mikrometara do 2 kutne minute na 100 mikrometara. Otkrio je oko 350.000 izvora, od kojih mnogi još nisu identificirani. Za oko 75,000 izvora se vjeruje da su zvjezdorodne galaktike, koje su i dalje u fazi formiranja zvijezda. Mnogi drugi izvori su obične zvijezde sa diskovima prašine oko sebe, vjerojatno u ranoj fazi formacije planetarnog sustava. Nova otkrića uključuju disk prašine oko Vege, kao i prve fotografije jezgre Mliječnog puta.

IRASov rad, kao i rad većine infracrvenih satelita poslije njega je jako ograničavao sustav za hlađenje. Kako bi uspješno radio, infracrveni teleskop mora biti ohlađen do kriogenskih temperatura. U slučaju IRASa, 73 kilograma supratekučeg helija održavalo je teleskop na 2 kelvina (oko -271 °C), postupkom hlapljenja. Helij unutar teleskopa je potrošen nakon 10 mjeseci, 22. studenog 1983, pa su prekinuta daljna promatranja zbog pregrijavanja. Letjelica je zadržana u Zemljinoj orbiti.

Novosti[uredi | uredi kôd]

Opservatorij se nekoliko puta našao u vijestima. 10. prosinca 1983. izjavljeno je kako je opservatorij otkrio "nepoznati objekt", prvotno opisan kao "vjerojatno velik kao Jupiter i toliko blizu Zemlji da će postati dio našeg sunčeva sustava."[6][7] Daljnja je analiza ustvrdila kako su, od nekoliko nepoznatih objekata, njih devet udaljene galaksije a deseti je "intergalaktički cirus".[8] Ni jedna od navedenih nije u Sunčevom sustavu.[8][9]

Asteroida otkriveno: 3
3200 Phaethon 11. listopad 1983.
3728 IRAS 23. kolovoz 1983.
(10714) 1983 QG 31. kolovoz 1983.

Vidi[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]