Veliki indijski nosorog
| Veliki indijski nosorog | |
|---|---|
 Indijski nosorog | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Osjetljivi | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Perissodactyla |
| Porodica: | Rhinocerotidae |
| Rod: | Rhinoceros |
| Vrsta: | R. unicornis |
| Dvojno ime | |
| Rhinoceros unicornis Linne, 1758. | |
| Rasprostranjenost | |
 Nekadašnja (rozo) i sadašnja (crvene točke) rasprostranjenost indijskog nosoroga | |
| Baze podataka | |
Veliki indijski nosorog (lat. Rhinoceros unicornis) najveća je od tri azijske vrste nosoroga te drugi najveći azijski sisavac, nakon azijskog slona.
Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]
Veliki indijski nosorog nekoć je nastavao cijeli sjeverni dio indijskog potkontinenta, od Pakistana na zapadu, do Burme na istoku. No danas je stjeran tek u nekoliko džepova u južnom Nepalu, sjevernom Bengalu, dolini Brahmaputre i u butanskom NP Manasu.
Opis životinje[uredi | uredi kôd]
Mužjaci velikog indijskog nosoroga dugi su 370-380 cm, visoki 170-185 cm, a teže 2000-2130 kg. Ženke su nešto manje - duljina njihova tijela iznosi 310-340 cm, visina 150-170 cm, a masa im iznosi otprilike 1600 kg. Neke jedinke mogu težiti i do 4000 kilograma.
Indijski nosorog ima samo jedan rog dužine oko 25 cm, sačinjen od keratina.
Tijelo ovog nosoroga prekriveno je debelom sivkasto-smeđom kožom, koja zbog dubokih kožnih nabora izgleda poput oklopa.
Stanište i način života[uredi | uredi kôd]
Veliki indijski nosorog većinom je samačka životinja iako su ponekad viđeni i u skupinama za vrijeme kupanja u rijekama.
Veoma su teritorijalne životinje, posebice za vrijeme parenja. Teritoriji mužjaka su površine oko 2-8 km², a označavaju ih urinom. Prijelaz preko tuđeg teritorija može rezultirati sukobom.
Indijski nosorog nema prirodnih neprijatelja, osim tigrova koji znaju napadati nezaštićenu mladunčad.
Mogu trčati brzinom do 55 km/h, dobri su plivači te imaju dobar sluh i njuh, ali loš vid.
Indijski nosorozi su vegetarijanci. Hrane se travama, plodovima, grančicama, ali i algama. Hrane se većinom u sumrak i jutro.
Razmnožavanje[uredi | uredi kôd]
Trudnoća ženki indijskog nosoroga traje 16 mjeseci, a mlado ostaje s majkom do najviše tri godine. Razmak između dvije trudnoće traje otprilike 34-51 mjeseca. Ženke su spolno zrele s 4 godine, ali rijetko kad dolazi do parenja prije navršavanja šeste godine života.
Mužjaci su spolno zreli s pet, ali najčešće se pare tek s 15 godina, kad postanu dovoljno veliki i snažni za privlačenje ženki. Životni vijek indijskog nosoroga je oko 40 godina.
Ugroženost[uredi | uredi kôd]
Indijski je nosorog osjetljiva vrsta s 2575 jedinki u divljini; 378 u Nepalu, 2200 na prostoru Indije i 19 u Butanu. Zbog oštrih mjera zaštite, brojnost ove vrste nosoroga se povećava. Uspjeh programa zaštite još je uočljiviji uzmemo li u obzir da je 1900. godine u divljini preživljavalo jedva 200 jedinki.[1]