Prijeđi na sadržaj

Ivan Djuro Višošević

Izvor: Wikipedija
protoiguman dr. Ivan Djuro Višošević OSBM
Pravo ime Ivan Djuro Višošević
Rođen 25. listopada 1887.
Stojdraga
Umro 9. prosinca 1969.
Zagreb
Zaređen 7. srpnja 1915.
Portal o kršćanstvu
Portal o životopisima

Ivan Djuro (Gjuro, Đuro) Višošević (Stojdraga, 25. listopada 1887. - Zagreb, 9. prosinca 1969.), hrvatski katolički svećenik i protoiguman (provincijal) Reda sv. Bazilija Velikog u Hrvatskoj. Bio je rektor Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu i provikar Križevačke eparhije.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Ivan Djuro Višošević u Lavovu (Ukrajina) završava studiju filozofije, a zatim u Rimu studira teologiju i crkveno pravo te oboje na kraju kruni doktoratom. Postaje monah Reda sv. Bazilija Velikog (OSBM) i kasnije protoiguman (provincijal) OSBM za Kraljevinu Jugoslaviju, kasnije za NDH (1941.-45.) te od 1945. za Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Tada čine Red sv. Bazilija Velikog u Zagrebu o. dr. Benedikt Vladimir Sabov, provinc. savj., o. Inokentije Ivan Timko, provinc. savj. i nadstojnik nauka, Ivan Julijan Kuhar, svrš. bogoslov, i br. Josafat Silvestar Kanjuh.[1]

Na prijedlog križevačkog vladike Dionizije Njaradija Sveta Stolica odobrava da upravu Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu preuzmu monasi Reda sv. Bazilija Velikog. Time postaje rektor Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu 1924. pa sve do 1956. izvršava ovu važnu funkciju unutar Križevačke eparhije. U to vrijeme pada i teško vrijeme rata te teror ustaškog i kasnije komunističkog režima.

Grkokatoličko sjemenište 1923
Biskup Dionizije Njaradi, rektor Višošević (lijevo od biskupa) i pitomci Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu

Dana 23. veljače 1933. održana je osnivačka skupština Društva prijatelja Ukrajinaca u Zagrebu. I iza ovog osnivanja de facto prvog međuukrajinsko-hrvatskog (tada južnoslavenskog) društva stoji Vasilj Vojtanovskij, a jedan od utemeljivača bio je i rektor grkokatoličkog sjemeništa dr. Ivan Djuro Višošević.[2]

Za Sestre bazilijanke u Zagrebu protoiguman o. dr. Ivan Đuro Višošević, i sam redovnik bazilijanac, izradio je početkom 1946. Pravilnik za sestre katehistice i župne pomoćnice.[3]

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]
  • Razni članci u: Spomenica kalendar Križevačke eparhije.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Usp. Opći šematizam katoličke crkve u Jugoslaviji, 1939.
  2. [1], Naša gazeta br. 1 god. 1 (2002.).
  3. [2], Proslava 100. obljetnice djelovanja Sestara bazilijanki u Hrvatskoj.