Jakob Finci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Jakob Finci

Jakob Finci (talijanski koncentracijski logor Rab, 1. listopada 1943.) je bosanskohercegovački političar i diplomat, s trenutačnom dužnošću veleposlanika Bosne i Hercegovine u Švicarskoj. Finci je također predsjednik humanitarne udruge La Benevolencija.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rat u Bosni i Hercegovini[uredi VE | uredi]

Finci je rođen u obitelji sarajevskih sefardskih Židova, i to u talijanskom logoru na Rabu. Prvi je član svoje obitelji koji nije rođen u Sarajevu nakon 350 godina. Nakon sklapanja mira između Saveznika i Italije, Finci je evakuiran iz logora zajedno s roditeljima. Nakon što je osnovana država Izrael, njegovi roditelji odlučili su ostati u Sarajevu. Godine 1991. Finci se vratio u Bosnu i Hercegovinu i postao potpredsjednikom udruge Benevolencija, koja je nekada bila židovska kulturna i socijalna organizacija, a ponovno je organizirana 1991.[1]

Fincijeva udruga Benevolencija bila je aktivna tijekom rata u Bosni i Hercegovini pomažući stanovništvu u Sarajevu. Pred rat je sredstva za humanitarnu pomoć Benevolencija dobila od starijih židova koji su bili u Dubrovniku u vrijeme opsade. S vremenom je Benevolencija postala jedina humanitarna organizacija koja je pomoć dostavljala bez obzira na nacionalnu pripadnost. Benevolencija je organizirala mješane konvoje, izbjegavajući snajpersku vatru Vojske Republike Srpske i tako dostavljala pomoć sarajevskom stanovništvu. Fincijeva je udruga otvorila ljekarnu u Sarajevu koja je činila 40% opskrbe ljekovima u Sarajevu. Osim toga, Benevolencija je otvorila i pučku kuhinju. U vrijeme rata, udruga Benevolencija uspjela je prebaciti oko 3 000 ljudi iz Sarajeva u Hrvatsku, pod odobrenjem bosanskohercegovačke vlade. U ratu je iz Sarajeva otišlo 1 400 Židova.[1]

Poslijeratna Bosna i Hercegovina[uredi VE | uredi]

Nakon rata, Finci je postao ugledna osoba u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Postavljen je na čelo državnog odbora zaduženog za otkrivanje istine i provedbe procesa pomirenja, a bio je i na čelu agencije građanske službe. Međutim, zbog Daytonskog Ustava Bosne i Hercegovine Finciju je onemogućen napredak u političkoj karijeri pa se žalio Eurospkom sudu za ljudska prava.[1] Fincijev slučaj je spojen sa slučajem Derve Sejdića, etničkog Roma 2009.[2] Sud je, 29. prosinca 2009.[3] donio odluku u kojoj je rečeno da isključivanje na etničkoj osnovi ne može biti objektivno opravdano u sadašnjem demokratskom društvu. Ta odluka je postavljena kao uvjet ulaska Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Međutim, odluka Europskog suda za ljudska prava godinama nije implementirana u bosanskohercegovački ustav.[1]

Finci je, zajedno sa Sejdićem, izabran za osobu 2012. godine na Večernjakovom pečatu održanom 21. ožujka 2013.[4]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]