Janjevo
| Janjevo Јањево / Janjeva | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 42°34′N 21°15′E / 42.567°N 21.250°E | |
| Država |  Kosovo
|
| Okrug | Prištinski okrug |
| Vlast | |
| - Načelnik | |
| Površina | |
| - Ukupna | km² |
| Visina | 609 m |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Grad | 3300 |
| - Gustoća | stanovnik/km² |
| Vremenska zona | Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1) |
| - Ljeto (DST) | Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) |
| Pozivni broj | +381 38 |
| Zemljovid | |
  Janjevo | |
Janjevo (alb. Janjeva, srp. Jањево) je mjesto na Kosovu koje pripada veleopćini Lipljan.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Janjevo se nalazi 20 km jugoistočno od glavnog grada Prištine.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Naziv prvi put pismeno je zabilježen 1303. od strane Benedikta XII., u kojem piše da je Janjevo sjedište katoličke plovanije Svetog Nikole.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema procjenama iz 2011. Janjevo je imalo oko 3500 stanovnika, od čega etničku većinu imaju s 80% Albanci, a puno manje je Srba, Hrvata i Roma. Iako su Hrvati stoljećima, do 1990-ih godina činili većinu, danas ih je oko 270.[1]
Prema popisu stanovništva 1991. godine 59,6% stanovništva Janjeva činili su Hrvati.[2]
2011.[uredi | uredi kôd]
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Nikola Gečević – Koce. Skladatelj član Rock sastava "Regata" Autor glazbe popularne pjesme "Andrea"
- Nikola Čolak, hrv. povjesničar
- Josip Glasnović, hrv. športski strijelac, olimpijski pobjednik u trapu
- mr. sc. Zvonimir Ancić, glasnogovornik HBK
- Đorđija Palić, hrv. pjevačica[4]
- Kornelija Palić, hrv. pjevačica[4]
- Stjepan Konstantin Gečević (1874. – 1929.), kosovski albanski katolički svećenik, franjevac, pisac, prevoditelj, folklorist i arheolog, proučavatelj Zakonika Leke Dukagjinija[5]
- Željko Glasnović, hrvatski general porijeklom iz Janjeva
- Marija Glasnović, prva učiteljica na Kosovu
- Serafin Kodić Glasnović, blaženik Katoličke Crkve, mučenik
- Fra Ivan Matić, voditelj Kuće susreta Tabor
- Marijan Brkić, skladatelj, aranžer, producent i gitarist, poznat po svom djelovanju u sastavima Prljavo kazalište i Parni valjak
- Mario Petreković hrvatski radijski i TV voditelj, komičar i glumac.
- Lovro Dokić, hrvatski paraolimpijski reprezentativac u skijanju
- Matija Mazarek (Masarek, Matija Mazrreku, Mattaeus Massarech; (1726. – 1808.) nadbiskup u Skopju.
- Zef Gashi, kosovsko-albanski salezijanac, svećenik, barski nadbiskup i primas Srbije.
- Ambrozije Matušić SDB, janjevsko-hrvatski salezijanac, svećenik, dva mandata bio provincijal Hrvatske salezijanske provincije, koja se prostire po Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.
- Ernest Mazarekić, umjetnik, fotograf
- Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Nikola Čolak, Ive Mažuran: Janjevo sedam stoljeća postojnosti Hrvata na Kosovu, 2000., ISBN 9539839009[6]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ http://www.garthhaley.com/Pages/Minority%20Janjevo.html[neaktivna poveznica]
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. kolovoza 2010. Pristupljeno 10. srpnja 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. studenoga 2011. Pristupljeno 13. ožujka 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ a b Carević, Ivana. 24. veljače 2014. Elizabeta je pjevala prije nego što je naučila govoriti, a Mihaela je propjevala na njemačkom. Večernji list. Pristupljeno 7. prosinca 2016.
- ↑ Kanon Leke Dukađinija, sakupio i kodificirao Sthjefen Konstantin Gjeqovi, gl. ur. Vladimir Štokalo, ur. Petar Požar, prijevod, predgovor i objašnjenja Halit Trnavci, Stvarnost, Zagreb, 1986., str. 7-8 u Predgovoru
- ↑ http://openlibrary.org/books/OL18979072M/Janjevo
