Priština

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Priština
Prishtina / Prishtinë
Panorama Prištine.
Panorama Prištine.
Koordinate: 42°40′N 21°10′E / 42.667°N 21.167°E / 42.667; 21.167Koordinate: 42°40′N 21°10′E / 42.667°N 21.167°E / 42.667; 21.167
Država Flag of Kosovo.svg Kosovo
Okrug Prištinski okrug
Vlast
 - Načelnik Isa Mustafa
Površina
 - Urbano područje 230 km²
 - Područje utjecaja 854 km²
Visina 652 m
Stanovništvo (2011.)
 - Urbano područje 198.214
 - Urbana gustoća 836 stanovnika/km²
 - Područje utjecaja 465.186
 - Gustoća područja utjecaja 545 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Pozivni broj +381 38
Službena stranica kk.rks-gov.net
Zemljovid
Priština na karti Kosovo
Priština
Priština

Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) glavni je i najveći grad Kosova, teritorija pod upravom UN-a, koji je proglasio neovisnost od Srbije. Priština je upravno, kulturno, obrazovno i gospodarsko središte države. Ondje je sjedište UNMIK-a.

Broj stanovnika u Prištini kreće se oko 200.000, dok šire gradsko područje broji oko 470.000 stanovnika. Etničku većinu čine Albanci, dok su manjine Srbi, Bošnjaci, Romi i Turci. Priština ima svoje sveučilište i međunarodnu zračnu luku.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Priština se nalazi na koordinatama 42° 40' 0" sjeverno i 21° 10' 0" istočno. Površine je 230 km². Nalazi se na sjeveroistočnom dijelu Kosova blizu planine Goljak. Iz Prištine se vrlo dobro vidi Šar Planina, koja se nalazi nekoliko kilometara južno od Prištine. Grad se nalazi uz manje gradove Obilić i Kosovo Polje. Također, nekoliko kilometara južno od grada se nalazi i jezero Badovac.

Kroz grad Prištinu teku rječice Veluša i Prištevka, koje su sedamdesetih godina 20. stoljeća pokrivene betonskim kanalima, kako bi se bolje regulirala gradska prometna mreža. To je pridonijelo urbanom razvoju grada. Rijeka Prištevka je tekla pored gradske tržnice, pa je u nju bacano smeće. Zbog toga se gradom širio neugodan miris te je i ovo razlog pokrivanja rijeka. Obje rijeke se spajaju u samom gradu, kod Gradskog stadiona, a Prištevka se potom ulijeva u Sitnicu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Priština bilježi burnu demografsku prošlost, u kojoj se struktura stanovništva nekoliko puta značajno mijenjala. Prvi podatak o stanovništvu datira iz 1486. godine i doba valdavine Osmanskog carstva. Prema tom popis grad je brojao 392 obiteljska domaćinstva, što okvirno daje brojku između 1.500 i 2.000 stanovnika. Godine 1850. zabilježena je brojka od 12.000, a 1902. od 18.000 stanovnika. Prvi popis stanovništva proveden u Kraljevini Jugoslaviji bio je 1921. godine, a prema danim podacima Priština je tada brojala 14.338 stanovnika.

Godine 1948., u prvom popisu nakon Drugog svjetskog rata, stanovništvo je poraslo na 19.631. Nakon rata većinski narod u gradu postaju Albanci. Popis iz 1991. godine govori kako je grad tada imao 205.093 stanovnika, od čega su 78.7 % bili Albanci. Najnovij popis proveden je 2011. godine, prema kojem Priština ima 198.214 stanovnika, dok je veličina populacije šireg gradskog područja 465.186.

Što se tiče religijske strukture, većina stanovništva su muslimani.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Sjedište Kosovske vlade.

Gospodarska infrastruktura[uredi VE | uredi]

Što se tiče razvoja gradske infrastrukture, nakon proglašenja neovisnosti Kosova izgrađene su mnoge gradske prometnice. Također, planira se izgradnja cestovnog prstena oko grada, što bi dodatno potaklo gospodarski razovj. U tijeku je i izgradnja poslovno-stambenog kompleksa ENK City Center s tornjem od 165 metra visine. Objekat bi bio dom i radno mjesto za oko 20.000 ljudi, a investicija je vrijedna 400 milijuna eura.

Industrija i usluge[uredi VE | uredi]

Iako je nakon ratnih sukoba krajem 90-ih godina zabilježen pad industrijske proizvodnje, u gradu ipak postoji farmaceutska i tekstilna industrija te proizvodnja nakita. Industrijska zona smještena je na putu prema prigradskom naselju Kosovo polje. U Prištini se nalaze sjedišta većine važnijih kosovskih tvrtki. Danas je ondje oko 9.000 registriranih i neregistriranih gospodarskih subjekata, u kojima je zaposleno preko 75.000 ljudi. Većina stanovništva radi u uslugama, trgovini, poljoprivredi i građevinskom sektoru, dok turizam nije značajnije razvijen.

Mediji[uredi VE | uredi]

Osim navedenog, Priština je i medijski centar Kosova. Središnja televizijska kuća je Radio Televizioni ja Kosovës (Državna televizija Kosova) - dok su najpoznatiji radio centri Radio Kosova i Radio Blue Sky. Postoje i privatni televizijski programi, poput Radio Televizioni 21, KTV (Kohavision) Popullore 21, 21 Plus, TV Klan. Također, sve utjecajnije novinske kuće na Kosovu, kao što su Koha Ditore, Bota Sot, Epoka e Re te Express Gazeta imaju svoje sjedište u ovom gradu.

Promet[uredi VE | uredi]

Bulevar Majke Tereze.

Cestovni promet[uredi VE | uredi]

Priština je čvorište četiri državne ceste koje se pružaju prema Prizrenu na istoku (i dalje prema granici sa Albanijom), sjeveru prema Kosovskoj Mitrovici (i dalje prema granici sa Srbijom), te dvije ceste prema jugu - jedna prema glavnom gradu Republika Makedonije Skopju, a druga prema Preševu, gradu na krajnjem jugu Srbije. Autocesta broj 7 koja je većim dijelom izgrađena i povezivat će Prištinu sa Prizrenom ulazit će u grad sa njegove zapadne strane.

Željeznički promet[uredi VE | uredi]

Željeznička veza prema Nišu prekinuta je te do daljnjeg nije u funkciji.

Zračni promet[uredi VE | uredi]

Prištinska zračna luka nosi ime Adem Jashari. Međunarodnog je karaktera putničke linije su od 1. siječnja 2013. uspostavljene prema 7 država (Austrija, Belgija, Italija, Hrvatska, Njemačka, Slovenija i Švicarska, dok je sa Turskom uspostavljena i linije za zračni prijevoz tereta. Godine 2009. zabilježeno je 1.2 milijuna putnika.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]