Vidi kôd stranice Jaslice

{{dz}}
{{izdvojeni članak|prosinac 2009.}}{{članak tjedna (ikona)|51. tjedan 2023.}}{{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}}
[[Datoteka:Crkva Gospe Lurdske 251208.jpg|mini|300px|desno|Jaslice u crkvi Gospe Lurdske u [[Rijeka|Rijeci]].]]
'''Jaslice''' ([[umanjenica]] i [[odmilica]] od jasle, [[praslavenski jezik|prasl.]] ''(j)ěsli'' - jesti<ref>Hrvatski jezični portal: [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVZnWxM%3D&keyword=jasle jȁsle] i [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVZnWxU%3D&keyword=jaslice jaslice] </ref>; [[latinski jezik|lat.]] ''praesepe'', [[starogrčki jezik|grč.]] ''φάτνη''), poznate i kao '''Božićne jaslice''', umjetnički su, scenski ili ukrasni prikaz [[isusovo rođenje|Isusova rođenja]] opisana u [[Evanđelje po Mateju|Evanđeljima po Mateju]] i [[Evanđelje po Luki|Luki]]. Sastoje se od pomičnih ili nepomičnih figurica [[Dijete Isus|Djeteta Isusa]], [[Sveta Marija|Djevice Marije]], [[Sveti Josip|sv. Josipa]] i pejsažnih kulisa. Složenije jaslice imaju i druge likove poput [[pastir]]a, [[anđeo|anđela]], [[Sveta tri kralja|svetih triju kraljeva]] i inih. U živim jaslicama ljudi odjeveni po uzoru na [[Galileja|Galilejce]] i [[životinje]] s pratećom scenografijom utjelovljuju događaj Kristova rođenja, kojega predstavlja živo dijete. [[Vol]] i [[magarac]] često su sastavni dio jaslica, makar se ne spominju u [[Biblija|biblijskom]] opisu Isusova rođenja. Izrađivači jaslica nazivaju se ''jasličarima''.

Jaslice se postavljaju u domove i crkve u danima uoči ili na [[Badnjak]] i ostaju do blagdana [[Bogojavljanje|Bogojavljanja]] ili [[Krštenje Isusovo|Krštenja Isusova]]. Najstariji prikaz jaslica je [[reljef (umjetnost)|reljef]] u Priscilinim katakombama iz oko 230.{{sfn|Vujčić|2023|p=19}} Najstariji prikazi jaslica u Hrvatskoj su prikaz s [[Andrija Buvina|Buvininih]] vratnica [[Splitska katedrala|splitske katedrale]] i minijature iz ''[[Trogirski evanđelistar|Trogirskoga evanđelistara]]''.{{sfn|Vujčić|2023|p=27}} Prve jaslice postavio je sv. [[Franjo Asiški]] u talijanskome mjestu Grecciu [[1223.]]<ref name=macut> Macut, Ivan, 2020.: Apostolsko pismo Admirabile signum Svetoga Oca Franje o značenju i vrijednosti jaslica, ''[[Služba Božja (časopis)|Služba Božja]]'' 60 (4), 469. {{Hrčak|id=357017}} </ref> Prve jaslice s figuricama postavljene su u samostanu Fussen u [[Bavarska|Bavarskoj]] [[1252.]] Jaslice u suvremenu obliku potječu iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]], a procvat su doživjele nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Najstarije [[Hrvatska|hrvatske]] jaslice čuvaju se na otočiću [[Košljun]]u pokraj [[Krk]]a. [[Papa]] [[Ivan Pavao II.]] započeo je [[1982.]] tradiciju postavljanja jaslica u [[Vatikan]]u na [[Trg sv. Petra|Trgu svetoga Petra]] pred [[božićno drvce]]. U [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] u božićno vrijeme izložene su talijanske jaslice iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Među poznatijim jaslicama u Europi jesu [[provansa]]lski santoni, [[krakov]]ske i [[napulj]]ske jaslice. 

== Isusovo rođenje ==
{{glavni|Isusovo rođenje}}
[[Datoteka:Krippe Wolfurt 1.JPG|220px|thumb|lijevo|Isusovo rođenje.]]
Po [[Evanđelje|Evanđeljima]], [[Djevica Marija]] rodila je [[Isus]]a uz pomoć svoga zaručnika [[Sveti Josip|Josipa]] u hebrejskom gradu [[Betlehem]]u. [[Rimski imperij|Rimski]] car [[August]] zapovijedio je popisivanje stanovništva u cijelom carstvu. Svatko je trebao ići u grad svojih predaka. Marija i Josip bili su iz roda kralja Davida pa je za njih popis bio u [[Betlehem]]u. Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto u svratištima. Sklonili su se u [[spilja|spilju]] kraj grada, gdje pastiri sklanjaju svoje životinje za nevrijemena. Tu je Marija porodila [[Isus]]a, povila ga i smjestila u jasle (Lk 2,7).

U blizini su pastiri čuvali stada, prišao im je anđeo Gospodnji i rekao: "Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama (Lk 2,10-12). Pastiri su posjetili Isusa, Mariju i Josipa, a "Marija u sebi| pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu (Lk 2,19)". Uskoro su se smjestili na bolje mjesto, jer se našao smještaj. Poslije je [[zvijezda repatica]] dovela [[sveta tri kralja]] do Isusa.

Prikaz rođenja Isusova po [[Sveti Luka|Lukinu]] [[Evanđelje|Evanđelju]] (1-2):
<blockquote><i>
U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem - da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.
</i></blockquote>

== Povijest ==
===Rano kršćanstvo===
Prve jaslice bile su one u Betlehemu, kada se Isus rodio. Već u [[Rano kršćanstvo|ranim stoljećima kršćanstva]], vjernici su slikali prizore Isusova rođenja u [[katakomba]]ma.<ref>[http://www.livingcatholicism.com/archives/2006/12/a_short_history.html A short history {{eng oznaka}}] ''livingcatholicism.com''</ref> Najstariji takav prikaz očuvan je u Priscilinim katakombama, iz oko 230.{{sfn|Vujčić|2023|p=19}} [[Kršćanstvo|Kršćani]] su već od [[2. stoljeće|II. st.]] častili i pohađali mjesto Isusova rođenja u Betlehemu, o čemu su pisali i [[Crkveni Oci]] [[Origen]], [[Euzebije]], [[Egerije]] i [[sveti Jeronim]].{{sfn|Vujčić|2023|p=20}} Tradicija izrade jaslica javlja se krajem [[4. stoljeće|IV.]] ili početkom [[5. stoljeće|V. st.]] u Betlehemu: sveti Jeronim zapisao je kako su za njegova života u crkvi Kristova rođenja postojale [[srebro|srebrne]] jaslice koje su bile izložene u crkvi cijele godine.{{sfn|Vujčić|2023|p=20}} Nakon potvrde Isusove naravi kao [[Bogočovjek]]a i Marije kao [[Bogorodica|Bogorodice]] na [[Efeški sabor|Efeškom saboru]] papa [[Siksto III.]] daje u Liberijevoj bazilici urediti kapelicu Svete Marija od Jaslica (''Santa Maria ad praesepe'') u Liberijevoj bazilici.{{sfn|Vujčić|2023|p=20}}

Majka [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimskoga cara]] [[Konstantin Veliki|Konstantina]], [[Jelena Križarica|carica Jelena]] dala je sagraditi [[Bazilika Rođenja Isusova|baziliku nad mjestom špilje u kojoj se Isus rodio]]. [[Relikvije]] betlehemskih jaslica čuvaju se u [[rim]]skoj [[Bazilika sv. Marije Velike|bazilici sv. Marije Velike]], u podzemnoj kapelici ''Ad praesepe'' u obliku betlehemske špilje, a čini ih pet drvenih ploča koje je u Rim donio [[Teodor I.|papa Teodor]].{{sfn|Vujčić|2023|p=19}} Od tada se u Rimu razvija javno izlaganje i štovanje jaslica.{{sfn|Vujčić|2023|p=19}} U istoj bazilici, nalaze se i jaslice od [[mramor]]a iz [[1283.]], čiji je autor toskanski kipar [[Arnolfo di Cambio]]. Bio je običaj, da papa na tom mjestu drži božićnu polnoćku.

===Srednji vijek===
[[Datoteka:Giotto - Legend of St Francis - -13- - Institution of the Crib at Greccio.jpg|200px|thumb|desno|[[Giotto]]: Sv. Franjo u Grecciu.]]
U srednjem vijeku, u božićno vrijeme izvodili su se igrokazi, koji su prikazivali Isusovo rođenje i preteča su živih jaslica. Prve je jaslice postavio [[sveti Franjo Asiški]], [[1223.]] sa živim ljudima i životinjama, o čemu postoji izvješće fra Tome Čelanskog.{{sfn|Vujčić|2023|p=21}} Franjo je od pape [[Honorije III.|Honorija III.]] dobio dopuštenje za postavljanje jaslica u crkvi.{{sfn|Vujčić|2023|p=21}} Prisustvovao je kao [[đakon]] [[polnoćka|polnoćki]] sa svojom subraćom u [[šuma|šumskoj]] špilji kod Greccia blizu [[Asiz]]a.<ref name="katolici.org">{{Citiranje časopisa |url=http://www.katolici.org/kutak.php?action=c_vidi&id=8477 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=1. studenoga 2009. |archive-date=24. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080224171636/http://www.katolici.org/kutak.php?action=c_vidi&id=8477 |url-status=dead }}</ref> Uz jasle sa slamom kraj [[oltar]]a privezao je [[magarac|magarca]] i [[konj]]a. Čelanski je prikaz jaslica usporedio sa [[sakrament]]om [[Euharistija|Euharistije]].{{sfn|Vujčić|2023|p=21}} Nadalje, Čelanski i [[Sveti Bonaventura|sv. Bonaventura]] navođe viđenje viteza i Franjina prijatelja Ivana iz Greccia koji je u jaslicama na oltaru vidio [[Dijete Isus]]a:{{sfn|Vujčić|2023|p=21}}  {{citat2|Vidio je naime kako u jaslama leži prestrašeno Djetešce i Božjeg sveca koji Djetetu pristupa kao da ga hoće oda sna probuditi. To viđenje nije bilo neumjesno, jer je Dijete Isus bilo zaboravljeno u srcima mnogih u kojima je djelovanjem milosti po njegovu sluzi Franji bilo probuđeno i duboko utisnuto u vjerno pamćenje}}.

[[Sveta Klara Asiška]] poticala je postavljanje jaslica u samostanima klarisa. Prve jaslice s figuricama, za koje se danas zna, postavljene su u samostanu Fussen u [[Bavarska|Bavarskoj]] [[1252.]]<ref name="alicante.es">{{Citiranje časopisa |url=http://www.alicante.es/ingles/culture/museos-belenes.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100608212731/http://www.alicante.es/ingles/culture/museos-belenes.html |archive-date=8. lipnja 2010. |access-date=1. studenoga 2009.}}</ref> Smatra se da je ključnu ulogu u širenju jaslica imala inicijativa [[svećenik]]a u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] koja je poticala vjernike na razmišljanje i meditaciju o Isusovom rođenju izradom kolijevki ili jaslica s kipićem Djeteta Isusa. One su bile nabožni predmet poput [[krunica|krunice]] i [[raspelo|raspela]]. Nakon sto godina, gotovo sve crkve u [[Italija|Italiji]] imale su jaslice u božićnom vremenu. [[Sicilija]]nski kralj Karlo III. skupljao je jaslice, koje su bile sve sadržajnije i raskošnije. Uskoro su i drugi imali zbirke jaslica. Prve jaslice u Španjolskoj postavljenje su oko [[1300.]] u katedrali u [[Barcelona|Barceloni]].<ref name="alicante.es"/>

===Novi vijek i suvremeno doba===
Jaslice u suvremenu obliku nastale su u [[16. stoljeće|XVI. st.]] Prve moderne jaslice postavili su [[isusovci]] u svojem kolegiju u [[Coimbra|Coimbri]], a prve crkvene jaslice isusovci su postavili u [[Prag]]u, [[1562.]]<ref name="katolici.org"/> U vrijeme [[protureformacija|protureformacije]], jaslice su imale važnu ulogu u katoličkoj obnovi. Jaslice su popularizirali i [[franjevci]], [[dominikanci]], [[augustinci]] i ini. Središte izrade jaslica bila je [[Italija]], pogotovo gradovi [[Napulj]] i [[Genova]].
Početkom [[17. stoljeće|XVII. st.]], jaslice su se pojavile i u hrvatskim krajevima. Najstarije [[Hrvatska|hrvatske]] jaslice iz toga vremena čuvaju se na otočiću [[Košljun]]u kraj [[Krk]]a. [[Španjolci]] su [[Španjolsko kolonijalno carstvo|kolonizacijom]] donijeli jaslice u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], gdje su nastali i jedinstveni primjerci za pojedine krajeve. U doba [[Francuska Revolucija|Francuske Revolucije]] klasične jaslice bile su zabranjene u [[Francuska|Francuskoj]] pa su se pojavile jaslice s figurama svjetovnoga karaktera (obrtnika, slijepaca i dr.), jer su figure Isusa i biblijskih likova bile nepoćudne. Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] narasla je popularnost i počela je tržišna proizvodnja i prodaja jaslica.<ref>Collins, Ace: ''Stories Behind the Great Traditions of Christmas''. Zondervan, 2003. {{ISBN|0310248809}}.</ref>

[[Papa Franjo]] objavio je na prvu nedjelju [[Došašće|Došašća]] [[2019.]] [[apostolsko pismo]] ''[[Čudesan znak]]'', o značenju i vrijednosti jaslica.<ref name=macut/>

Zaslugom španjolskih zastupnika, krajem 2022. u [[Europski parlament|Europskome parlamentu]] prvi su put izložene jaslice, rad Jesúsa Griñána iz [[Mjrcia|Murcie]].<ref>[https://hkm.hr/vijesti/svijet/krscanski-korijeni-u-europskom-parlamentu-bit-ce-prvi-put-postavljene-jaslice/ Kršćanski korijeni: U Europskom parlamentu bit će prvi put postavljene jaslice] ''hkm.hr''. Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 30. studenoga 2022. </ref>

== Izgled ==

[[Datoteka:Presépio musgo.JPG|220px|thumb|lijevo|Jaslice u [[Portugal]]u.]]
Jaslice se sastoje od pomičnih i nepomičnih figurica, kojima se prikazuje [[Isus]]ovo rođenje. Središte je dijete Isus, koji leži na slami, a uza njega su [[Sveta Marija|majka Marija]] i [[Sveti Josip|sv. Josip]], zatim [[životinje]]: [[magarac]], [[vol]] i druge te [[anđeo|anđeli]] i [[pastir]]i. Iza figurica su pejsažni motivi, koji dočaravaju grad [[Betlehem]] u doba Isusova rođenja, bijele kućice ravnih krovova, stabla [[čempres]]a, [[palma|palmi]] i ostalog bilja, koje raste u [[Izrael|Svetoj Zemlji]]. [[Spilja]], čije je [[tlo]] prekrivena slamom jako je čest motiv jaslica i u njoj ili ispred nje postavljene su figure. Na vrhu spilje čest je natpis "Slava Bogu na visini" ([[latinski jezik|lat]]. "Gloria in excelsis Deo"). Nekada se vidi zvjezdano nebo s betlehemskom zvijezdom te [[mjesec]].

U nekim jaslicama nalaze se i likovi [[Sveta tri kralja]], a ponegdje se oni pojavljuju tek neposredno prije njihovog blagdana, koji se slavi [[6. siječnja]]. U različitim krajevima svijeta, postoje različiti običaji izrade jaslica. Tako su u [[Kolumbija|Kolumbiji]], figurice koja predstavljaju [[Sveta Marija|Mariju]] i [[Sveti Josip|Josipa]] odjevene u narodnje nošnje.<ref>Duncan, Ronald J.. The Ceramics of Ráquira, Colombia: Gender, Work, and Economic Change. University Press of Florida, 1998. {{ISBN|0813016150}}.</ref> Ponekad su figurice žute ili crne boje kože. Jaslice ne prikazuju uvijek doslovno scene napisane u [[Evanđelje|Evanđeljima]], pa se zajedno pojavljuju pastiri i Sveta tri kralja, što se nije dogodilo u stvarnosti. U rijetkim slučajevima, u jaslicama postoje i figure osoba iz [[Stari zavjet|Staroga zavjeta]]: [[Adam]]a i [[Eva|Eve]], [[Noa|Noe]], dvanaest [[Jakov (praotac)|Jakovljevih]] sinova, proroka i drugih.<ref>Mazar, Peter and Evelyn Grala. To Crown the Year: Decorating the Church Through the Year. Liturgy Training, 1995. {{ISBN|1568540418}}.</ref> U [[Meksiko|Meksiku]], postoji tradicija postavljanja jaslica u domovima [[16. prosinca]], kada počinje devetodnevna svečanost sjećanja na zaruke Marije i Josipa.

Postoje [[umjetnost|umjetnički]] prikazi jaslica, koji se mogu prilično razlikovati od [[tradicija|tradicije]], poput figura u obliku [[geometrija|geometrijskih]] likova. Jaslice se postavljaju u domove na [[Badnjak]] i ostaju do blagdana [[Bogojavljanje|Bogojavljanja]], a u crkvama do blagdana [[Krštenje Isusovo|Krštenja Isusova]]. Najčešće se nalaze ispod [[Božićno drvce|božićnog drvca]]. Materijal od kojeg se izrađuju figure može biti prirodan poput [[drvo|drveta]], [[papir]]a, kamena, slame, kukuruzovine ili umjetan: [[plastika]], [[staklo]], [[keramika]] itd.

== Žive jaslice ==

[[Datoteka:Szopka-Wyszków-3.jpg|200px|thumb|desno|Žive jaslice u [[Poljska|Poljskoj]].]]
Žive jaslice su scenski prikazi [[Isus]]ova rođenja s ljudima odjevenima u Mariju i Josipa, koji nepomično stoje, dok živo [[dijete]] koje predstavlja Isusa leži u jaslama. Pojavile su se u [[Europa|Europi]] nedugo nakon prvih jaslica sv. Franje Asiškog u srednjem vijeku. U crkavama su zabranjene u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], zbog zloupotreba.<ref>Dues, Greg.Catholic Customs and Traditions: A Popular Guide Twenty-Third Publications, 2000.</ref> Nastavile su postojati izvan crkvi. [[Njemačka|Njemački]] imigranti donijeli su i popularizirali ideju živih jaslica u Ameriku. Nastao je običaj, da se žive jaslice postave u [[škola]]ma i da djeca aktivno sudjeluju.

U nekim državama svijeta, glumci i izvođači kostimirani u Mariju, Josipa i Isusa putuju od grada do grada i na ulicama predstavljaju žive jaslice te traže prenočište kod ljudi po kućama.

Ponekad se uz žive jaslice javljaju kontroverze. Tako su u [[Georgia|Georgiji]] [[2008.]] godine, prosvjednici uništili osam scena živih jaslica.

== Životinje u jaslicama ==
[[Datoteka:9821 - Milano - Sant'Ambrogio - Sarcofago di Stilicone - Foto Giovanni Dall'Orto 25-Apr-2007.jpg|200px|lijevo|thumb|Rimski [[sarkofag]] iz 4. stoljeća, jedan od najranijih prikaza Isusova rođenja; magarac i vol su kraj kolijevke u kojoj je [[Dijete Isus]].]]
[[Vol]] i [[magarac]] su često sastavni dio jaslica, makar se ne spominju u [[Biblija|biblijskom]] opisu Isusova rođenja.<ref>Hobgood-Oster, Laura: ''Holy Dogs and Asses: Animals in the Christian Tradition''. University of Illinois Press, 2008. {{ISBN|0252032136}}.</ref> Običaj je možda nastao iz pseudobiblijskog teksta iz [[8. stoljeće|8. stoljeća]], u kojemu se spominju vol i magarac u spilji uz novorođenog Isusa. Starozavjetni [[prorok]] [[Izaija]] napisao je: „Vol poznaje svog vlasnika, a magarac jasle gospodareve”,<ref>[http://www.hbk.hr/biblija/pregled.php?odabir=Siz&glava=1 Iz 1] Biblija na hbk.hr</ref> što se citira u spomenutom tekstu. Tradicijski, vol predstavlja strpljivost i židovski narod, a magarac poniznost, spremnost na služenje i ostale narode osim židovskog. Izraz ''magarac'' u Izraelu nema pogrdno značenje,<ref>''Svijet Biblije, Stari zavjet'', Mladinska knjiga: Zagreb, 1991.</ref> nego se prikazuje kao pozitivan primjer vjernosti i marljivosti.

U spisu ''Ordo paginarum'' iz [[1415.]], zabilježeno je da je u [[Tijelovo|tijelovskoj]] svečanosti, figura Djeteta Isusa ležala između vola i magarca.<ref>King, Pamela M.: ''The York Mystery Cycle and the Worship of the City''. DS Brewer, 2006. {{ISBN|1843840987}}.</ref> U jaslicama tijekom povijesti ponekad su bile i druge životinje poput [[deva]] i [[slon]]ova kraj figurica sveta tri kralja.<ref>Tangerman, Elmer John: ''The Big Book of Whittling and Woodcarving''. Courier Dover Publications, 1989. {{ISBN|0486261719}}.</ref> Od oko 1970. u SAD-u u živim jaslicama pojavljuje se [[ovce]] i magarci, a ponekad se iznajmljuju životinje iz [[zoološki vrt|zoološkog vrta]].{{ni}}

== Poznate jaslice ==
[[Datoteka:Crèche de noël provençale en santons carbonel.JPG|200px|desno|thumb|Jaslice iz [[Provansa|Provanse]], figurice santoni.]]

[[Datoteka:Maiori Amici Del Presepe 036c.jpg|200px|thumb|desno|Jaslice iz talijanske pokrajine [[Kampanija|Kampanije]], okolica [[Napulj]]a.]]

=== Vatikan ===
[[Papa]] [[Ivan Pavao II.]] započeo je [[1982.]] tradiciju postavljanja jaslica u [[Vatikan]]u na [[Trg sv. Petra|Trgu sv. Petra]] ispred [[Božićno drvce|božićnoga drvca]]. Godine [[2006.]], u jaslice je postavljeno 17 novih figura, izrađenih od [[smreka|smrekova]] [[drvo|drva]], rad kipara iz [[Italija|talijanskoga]] grada Tesera.<ref>Wooden, Cindy. "No Room at the Inn? Vatican Nativity Scene Gets More Figures". ''Catholic Online International News'', 18. prosinca 2007.</ref> Postavljena je i [[izložba]] dvanaesterih jaslica iz Tesera, izrađenih prije [[1800.]] Godine [[2007.]], jaslice su prikazale Djevicu Mariju s Djetetom Isusom u kući sv. Josipa u [[Nazaret]]u. Lijevo od sobe bila je Josipova [[stolar|drvodjelska radionica]], a desno gostionica što je [[simbol]]iziralo [[duhovnost]] i [[materijalizam]].<ref>"Vatican Nativity Scene Trades Manger for St. Joseph’s House". ''Catholic News Agency''.</ref> Sve je bilo izrađeno u stilu flamanske škole iz početka [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Godine 2008., postavljene su drvene figurice iz [[talijanske pokrajine]] [[Trento]]. Devet figurica potječe iz [[1842.]], kada ih je sv. Vinko Palotti darovao jednoj [[rim]]skoj crkvi.

Od [[1968.]] godine, [[Papa|rimski pape]] održavaju svečanost blagoslova figurica Djeteta Isusa i kolijevki posljednje nedjelje prije [[Božić]]a. U tome sudjeluju školska djeca. Godine [[1978.]], sudjelovalo je oko 50 000 djece.

U Vatikanu se tijekom [[Došašće|Došašća]] i Božićnoga razdoblja liturgijske godine na Trgu sv. Petra održava međunarodna izložba „100 jaslica u Vatikanu”.<ref name=sto>Pandžić, Marija: [https://hkm.hr/vijesti/vatikan/na-izlozbi-100-jaslica-u-vatikanu-sudjeluju-i-hrvatske-jaslice/ Na izložbi "100 jaslica u Vatikanu" sudjeluju i hrvatske jaslice] ''hkm.hr''. Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 7. prosinca 2023.</ref>

=== Santoni ===
Santoni su male ručno-bojane figurice od [[terakota|terakote]], koje se izrađuju za jaslice u [[Francuska|francuskoj]] pokrajini [[Provansa|Provansi]]. Na [[provansalski jezik|provansalskom jeziku]], santon znači "mali svetac". Postoji 55 figurica, koje prikazuju različite likove iz Provanse: ribare, slijepce, prodavače, obrtnike itd. Tradicija je nastala za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], kada su zabranjene jaslice i zatvorene crkve. Jean-Louis Lagnel prvi je radio santone, a danas ih izrađuju obiteljski obrti. U francuskim gradovima [[Marseille]]u i Aubagneu postoje sajmovi na kojima se prodaju ove figurice. U [[Marseille]]u postoji i Muzej santona, koji predstavlja privatnu zbirkz santona iz [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]].

=== Krakovske jaslice ===
Krakovske jaslice ([[poljski jezik|polj]]. ''szopki krakowskie'', »šopke«) poseban su oblik jaslica nastale u [[Poljska|poljskom]] gradu [[Krakov]]u u 19. stoljeću. To su drvene, [[karton]]ske ili [[stiropor]]ne figurice Isusa, Marija, Josipe, pastira i dr. postavljene u makete povijesnih građevina iz Krakova, najčešće u Baziliku sv. Marije, dvorac Warvel ili katedralu sv. Stanislava i Vaclava, i oblijepljene aluminijskim folijama, ukrasnim papirima i svjetlucajućim materijalima. U svojo konstrukciji moraju imati barem jedan [[zvonik]] sa [[zastava]]ma, a na njihove vrhove postavlja se bijeli orao ili grb grada Krakova. Na vratima se često javlja motiv vrata sv. Florijana. Uz likove [[Sveta obitelj|Svete obitelji]] i pastira, često se u sklopu jaslica nalazi i likovi iz [[Povijest Poljske|poljske povijesti]] ([[Ivan Pavao II.]], [[Czeslaw Milosz]], [[Lech Walesa]]).<ref name=krakov/> Tradicija je počela, kada su ih krakovski kipari počeli izrađivati, da si povećaju prihode u božićno vrijeme. Rasla je sve više popularnost u čemu je pomogla i poljska [[plemić]]ka [[obitelj]] Potocki. Nakon osamostaljenja Poljske [[1918.]], izrađuju se kao suveniri te od 1937. grad održava natjecanja s izborom najljepših. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] jaslice su se nalazile po podrumima i skloništima, a tradicija se održala i tijekom komunizma. U Povijesnom muzeju u Krakovu čuvaju se najljepši primjerci. God. 2018. uvrštene su na [[Nematerijalna svjetska baština|UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine]].

Krakovske jaslice bile su izložene tijekom [[došašće|Došašća]] [[2016.]] u [[zadar]]skoj Gradskoj loži, 2018. kao izložba fotografija na [[zagreb]]ačkom [[Zrinjevac|Zrinjevcu]], početkom 2019. na [[Filozofski fakultet u Osijeku|Filozofskomu fakultetu u Osijeku]], tijekom Došašća 2022. u auli [[FFZG|zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta]].<ref name=krakov> Erceg, Marino: Neobična Božićna tradicija iz Poljske: Kako su šarene jaslice s krakovskoga Glavnoga trga »osvojila« čitav svijet, ''[[Glas Koncila]]'', br. 2531-2531 (dvobroj Božić 2022.), god. LXI., str. 12-13 </ref>

=== Napuljske jaslice ===
[[Napulj]] je središte izrade jaslica u Italiji, pogotovo četvrt Spaccanapoli, gdje postoje mnogobrojne [[manufaktura|manufakture]] koje izrađuju jaslice u raznim veličinama i oblicima. Po tamošnjem običaju majstori ponekad dodaju jaslicama jedan ili dva lika koji povijesno nisu sudionici božićnog prizora,<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Html/2008/12/12/Clanak.asp?r=pis&c=2 Vjesnik] Objavljeno 12. prosinca 2008.</ref> ali su po nečemu postali poznati poput političara i glumaca. Stanovnici Napulja jaslice postavljaju već [[8. prosinca]], ali je figura Isusa u jaslicama tek od [[Božić]]a. Do [[16. stoljeće|16. stoljeća]] jaslice su bile samo u [[samostan]]ima, a nakon toga i u kućama napuljskih plemićkih [[obitelj]]i. U napuljskom Povijesnom muzeju nalaze se jaslice "Cuciniello" s 160 figura ljudi, 80 figura životinja, anđela i 450 minijaturnih objekata.

=== Jaslice iz Genove ===
U talijanskom gradu [[Genova|Genovi]], u marijanskom svetištu "la Madonnetta" nalazi se zbirka jaslica iz 17. i 18. stoljeća. Sastoje se od drvenih figurica smještenih među kulise [[srednji vijek|srednjovjekovne]] Genove i njezinih najpoznatijih građevina, koje su izradili [[Ligurija|ligurijski]] majstori. Najpoznatiji izrađivač jaslica bio je Anton Maria Maragliano. Dio kolekcije nalazi se i u privatnom muzeju "Giannettino Luxoro" u Nerviju kraj Genove.

== Jaslice u Hrvatskoj ==
[[Datoteka:Jaslice Ilok.jpg|180px|thumb|desno|Jaslice u franjevačkoj crkvi sv. Ivana Kapistrana u [[Ilok]]u.]]
Na portalu [[trogirska katedrala|trogirske katedrale]] sv. Lovre, nalazi se reljef Isusova rođenja, koji podjeća na jaslice, rad [[majstor Radovan|majstora Radovana]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrt.hr/arhiv/bozic/jaslice.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20020826074031/http://www.hrt.hr/arhiv/bozic/jaslice.htm |archive-date=26. kolovoza 2002. |access-date=29. listopada 2009.}}</ref> Na početku [[17. stoljeće|17. stoljeća]], jaslice su došle na današnji prostor Hrvatske. Najstarije [[Hrvatska|hrvatske]] jaslice iz toga vremena, rad nepoznatog majstora, čuvaju se na otočiću [[Košljun]]u kraj [[Krk]]a. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] je postojao običaj koledanja uz nošenje jaslica na rukama prilikom pjevanja božićnih pjesama. [[Franjevci]] su puno pridonijeli širenju jaslica. U [[Dubrovnik]]u je [[2005.]] pokrenut Međunarodni festival jaslica i božićnih običaja u Hrvatskoj. [[Etnografski muzej Zagreb|Etnografski muzej iz Zagreba]] svake godine priređuje izložbe božićne tematike, na kojoj se izlažu i umjetničke jaslice, koje su izrađivali hrvatski umjetnici poput [[Ivan Lacković Croata|Ivana Lackovića Croate]], [[Josip Botteri|Josipa Botterija]], [[Kuzma Kovačić|Kuzme Kovačića]] i dr.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.katolici.org/dogadjanja.php?action=c_vidi&id=14638 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=1. studenoga 2009. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305044330/http://www.katolici.org/dogadjanja.php?action=c_vidi&id=14638 |url-status=dead }}</ref> Hrvatski umjetnici od [[1985.]] redovito sudjeluju na međunarodnoj izložbi jaslica u [[Rim]]u, koja ima dugu tradiciju.<ref name=sto/> U Hrvatskoj u 21. stoljeću dolazi do obnove tradicije uprizorenja živih jaslica na gradskim trgovima i u mjestima u božićno vrijeme, često u okviru [[župa]] i djelovanjem udruga.<ref>[https://hkm.hr/vijesti/domovina/foto-pogledajte-uprizorenja-zivih-jaslica-diljem-domovine-i-sire/ Pogledajte uprizorenja živih jaslica diljem Domovine i šire] ''hkm.hr''. Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 27. prosinca 2023.</ref>

Izgradnja jaslica u Hrvatskoj tradicija je određenih obitelji. Tako su među graditeljima jaslica obitelj Mužina iz [[Žminj]]a<ref> Krizman, Gordana: Svake godine drukčijim jaslicama obitelj Mužina šalje nove božićne poruke, ''[[Glas Koncila]]'', br. 2531-2532 (dvobroj Božić 2022.), god. LXI., str. 15 </ref> i dr.

Jaslice se u božićno vrijeme izlažu i na gradskim trgovima. Tako su 2023. prvi put izložene na [[Trg svetog Marka (Zagreb)|trgu sv. Marka u Zagrebu]].<ref>[https://ika.hkm.hr/zagrebacka-metropolija/prvi-put-postavljene-jaslice-na-zagrebackom-trgu-sv-marka/ Prvi put postavljene jaslice na zagrebačkom Trgu sv. Marka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231222113932/https://ika.hkm.hr/zagrebacka-metropolija/prvi-put-postavljene-jaslice-na-zagrebackom-trgu-sv-marka/ |date=22. prosinca 2023. }} ''ika.hkm.hr''. Informativna katolička agencija. Objavljeno 12. prosinca 2023.</ref>

== Protivljenja ==
Meksički državljanin podignuo je 2022. tužbu protiv grada Chocoláea, u [[Yucatán]]u, zbog izloženih jaslica u zgradi gradske vijećnice. Sudac Vrhovnoga suda pravde Juan Luis Gonzalez Alcantara iznio je prijedlog o zabrani postavljanja jaslica i bilo kakvih ukrasa i simbola u javnom prostoru koji bi aludirali na vjersko uvjerenje. Na to su odgovorili meksički biskupi porukom naslovljenom „Vjerska sloboda, sa svojim individualnim i društvenim očitovanjem - da. Ne sekularizmu koji zahtijeva vjersku odsutnost ili 'neutralnost' u javnom životu naših naroda”, pozivajući se na čl. 18. [[Opća deklaracija o ljudskim pravima|Opće deklaracije o ljudskim pravima]]. Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador izjasnio se protiv zabrane jaslica.<ref> Grden, Darko: Ne suzbijanju javnoga iskazivanja vjere, ''[[Glas Koncila]]'', br. 2532-2532 (dvobroj Božić 2022.), god. LXI., str. 10-11 </ref>

== Galerija ==
{{Wikizvor|Pokraj jaslica}}
<gallery>
Datoteka:Jaslice Trsat 2008 p.jpg|Jaslice na [[Trsat]]u u [[Rijeka|Rijeci]].
Datoteka:WhiteNativity.jpg|Bijele jaslice u [[SAD]]-u.
Datoteka:Nativity scene - Belen de la plaza de la villa (Madrid) Palacio de Herodes.jpg|Jaslice iz [[Španjolska|Španjolske]].
Datoteka:Julkrubba i Perstorp-2.jpg|Jaslice iz [[Švedska|Švedske]].
Datoteka:Nativity Scene Exhibition Uherske Hradiste 1.jpg|Jaslice od drveta u [[Češka|Češkoj]].
Datoteka:Presépio no Santuário de Fátima.JPG|Jaslice u portugalskom svetištu [[Gospa Fatimska|Gospe Fatimske]].
Datoteka:Portal belen09 lou.jpg|Jaslice iz [[Meksiko|Meksika]].
Datoteka:Nativity scene Chapel of Reconciliation Walsingham.JPG|Jaslice u [[Engleska|Engleskoj]].
Datoteka:Italian nativity scene.jpg| Jaslice iz [[Italija]] 
</gallery>

== Izvori ==
* {{citiranje časopisa|last=Vujčić|first=Mateo|magazine=[[Veritas]]|title=Čudesan znak: Jaslice|year=2023|volume=LXII|issue=683|page=18-27|issn=0352-5708}}
{{izvori|30em}}

== Unutarnje poveznice ==
* [[Božić]]
* [[Isusovo rođenje u likovnoj umjetnosti]]
* [[Badnjak]]
* [[Božićno drvce]]

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Nativity scenes}}
{{Portal Kršćanstvo}}
* [http://www.hrt.hr/arhiv/bozic/jaslice.htm Jaslice] ''hrt.hr''. HRT.{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020826074031/http://www.hrt.hr/arhiv/bozic/jaslice.htm |date=26. kolovoza 2002. }}
* [http://www.krakow.zaprasza.net/szopki/ang.htm Krakovske jaslice ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101123050954/http://krakow.zaprasza.net/szopki/ang.htm |date=23. studenoga 2010. }}
* [http://www.alicante-spain.com/christmas-museum.html Muzej jaslica u Alicanteu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091208132828/http://www.alicante-spain.com/christmas-museum.html |date=8. prosinca 2009. }}
* [http://www.lepinparasol.com/santons_provence.htm Jaslice iz Provanse] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090914131213/http://www.lepinparasol.com/santons_provence.htm |date=14. rujna 2009. }}
* [http://goitaly.about.com/od/christmasinitaly/a/nativity.htm Jaslice u Italiji ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090221020039/http://goitaly.about.com/od/christmasinitaly/a/nativity.htm |date=21. veljače 2009. }}

{{Božić}}
{{Isusovo rođenje}}

[[Kategorija:Božić]]