Jo Nesbø
| Jo Nesbø | |
 Jo Nesbø na sajmu knjiga u Göteborgu 2007. | |
| Rođenje | 29. ožujka 1960. |
|---|---|
| Nacionalnost | Norvežanin |
| Poznat(a) po | kriminalistički romani o detektivu Harryju Holeu |
| Zanimanje | književnik, glazbenik |
| Službena stranica | www.jonesbo.com |
| Portal o životopisima | |
Jo Nesbø (Oslo, 29. ožujka 1960.) je norveški pisac i glazbenik. Najpoznatiji je po kriminalističkim romanima o detektivu Harryju Holeu koji su mu donijeli brojne nagrade i svjetsku slavu. Pjevač je i tekstopisac norveškog pop-rock sastava Di Derre.
Biografija[uredi | uredi kôd]
Jo Nesbø je rođen u Oslu, ali se njegova obitelj preselila u Molde kada je imao osam godina.[1] Kao tinejdžer je igrao za prvoligaški nogometni klub Molde FK, ali je nakon ozljede ligamenata koljena morao odustati od nogometa.[2] Prijavio se u vojsku i odslužio tri godine, a nakon toga se upisao na Norveško ekonomsko sveučilište (Norges Handelshøyskole) u Bergenu. Nakon diplome je radio kao neovisni novinar i burzovni mešetar.[2] Danas živi i radi u Oslu.[1]
Karijera[uredi | uredi kôd]
Prvi u seriji romana o detektivu Harryju Holeu je roman Šišmiš (Flaggermusmannen) iz 1997. godine. Za taj je roman Nesbø dobio nagradu “Riverton” za najbolji norveški kriminalistički roman i nagradu “Stakleni ključ” za najbolji nordijski kriminalistički roman. Nakon ovih su uslijedile i brojne druge nagrade, od kojih je posljednja nagrada Peer Gynt “za međunarodni uspjeh i postavljanje Norveške na kartu svjetske literature”.[2] Osim romana o Harryju Holeu, izdao je i četiri romana za djecu u seriji o doktoru Proktoru, kao i nekoliko samostalnih romana i zbirki kratkih priča.[2] Prema romanu Lovci na glave (Hodejegerne) je 2011. godine u Norveškoj snimljen istoimeni film, u režiji Mortena Tylduma.[3]
Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]
U travnju 2013. godine Jo Nesbø je posjetio Hrvatsku kao gost Noir festivala. Kao pasionirani slobodni penjač, posjetio je s grupom prijatelja penjalište na Kalniku.[4]
Bibliografija[uredi | uredi kôd]
Romani s detektivom Harryem Holeom[uredi | uredi kôd]
- 1997. – Flaggermusmannen: Šišmiš. 2012. ISBN 9789533194356
- 1998. – Kakerlakkene: Žohari. 2012. ISBN 9789533131214
- 2000. – Rødstrupe: Crvendać. 2010. ISBN 9789533240800
- 2002. – Sorgenfri: Nemeza. 2011. ISBN 9789533243528
- 2003. – Marekors: Đavolja zvijezda. 2011. ISBN 9789533244310
- 2005. – Frelseren: Spasitelj. 2011. ISBN 9789533243276
- 2007. – Snømannen: Snjegović. 2013. ISBN 9789533132006
- 2009. – Panserhjerte: Leopard. 2013. ISBN 9789537213121
- 2011. – Gjenferd: Fantom. 2014. ISBN 9789537213282
- 2013. – Politi: Policija. 2014. ISBN 9789537213473
- 2017. – Tørst: Žeđ. 2017. ISBN 9789533490557
- 2019. – Kniv: Nož. 2019. ISBN 9789533491233
- 2022. – Blodmåne: Krvavi Mjesec. 2023. ISBN 9789533492513
Romani s Doktorom Proktorom[uredi | uredi kôd]
- 2007. – Doktor Proktors Prompepulver: Prdoprah doktora Proktora. 2013. ISBN 9789533131740
- 2008. – Doktor Proktors Prompepulver: tidsbadekaret: Čarobna kupka doktora Proktora. 2013. ISBN 9789537213107
- 2010. – Doktor Proktor og verdens undergang. Kanskje.: Doktor Proktor i smak svijeta. Možda. 2014. ISBN 9789537213466
- 2012. – Doktor Proktor og det store Gullrøveriet.: Doktor Proktor i velika krađa zlata. 2016. ISBN 9789533490366
Romani s Olavom Johansenom[uredi | uredi kôd]
- 2014. – Blod på snø: Krv na snijegu. 2016. ISBN 9789533490038 (roman)
- 2015. – Mere blod: Ponoćno sunce. 2016. ISBN 9789533490199 (roman)
Ostalo[uredi | uredi kôd]
- 1999. – Stemmer fra Balkan/Atten dager i mai (dokumentarna proza)
- 2001. – Karusellmusikk (kratke priče)
- 2007. – Det hvite hotellet (roman)
- 2008. – Hodejegerne: Lovci na glave. 2012. ISBN 9789533246840 (roman)
- 2014. – Sønnen: Sin. 2015. ISBN 9789537213787 (roman)
- 2018. – Macbeth: Macbeth. 2018. ISBN 9789533490830 (roman)
- 2020. – Kongeriket: Kraljevstvo. 2020. ISBN 9789533491707 (roman)
- 2021. – Sjalusimannen og andre fortellinger: Stručnjak za ljubomoru i druge priče. 2021. ISBN 9789533492094 (zbirka priča)
- 2021. – Rotteøya og andre fortellinger: Otok štakora i druge priče. 2022. ISBN 9789533492179 (zbirka priča)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Ekskluzivni intervju: Jo Nesbø Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2015., Lana Bunjevac, bestseller.jutarnji.hr, 24.srpnja 2013., pristupljeno 6. listopada 2013.
- ↑ a b c d Službene stranice, pristupljeno 6. listopada 2013. (engl.)
- ↑ IMDb: Hodejegerne (2011), pristupljeno 6. listopada 2013. (engl.)
- ↑ Veleposlanstvo Kraljevine Norveške - Vijesti Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2015., pristupljeno 6. listopada 2013. (engl.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Jo Nesbø |
Mrežna sjedišta[uredi | uredi kôd]
- (engl.) Jo Nesbø - službena stranica
- (engl.) Službena stranica za UK