Prijeđi na sadržaj

Bergen

Koordinate: 60°22′N 5°24′E / 60.367°N 5.400°E / 60.367; 5.400
Izvor: Wikipedija
Bergen
Bergen kommune

Od vrha prema dnu: središte grada, Streljačka brigada (buekorps), Gamlehaugen, Bryggen, i Fyllingsdalen
DržavaNorveška
RegijaVestland
OkrugMidhordland
Utemeljenje1070.
OsnivačHarald III. Norveški

Vlast
 • Gradonačelnik (2007.)Gunnar Bakke (Frp)

Površina
 • Ukupna465 km2
 • Metropolitansko područje2.755 km2
Koordinate60°22′N 5°24′E / 60.367°N 5.400°E / 60.367; 5.400

Stanovništvo (2011.)
 • Entitet260.200
(559.6/km2)
 • Urbano područje235.800
(2.507,7/km2)
 • Metropolitansko područje384.100
(139.4/km2)

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Stranicawww.bergen.kommune.no
Zemljovid

Hordaland u Norveškoj

Bergen u Hordalandu

Bergen je s 260.200 stanovnika (2010.)[1] te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen),[2] drugi po veličini grad u Norveškoj. Smješten je na jugozapadnoj obali Norveške u administrativnoj regiji Vestland, čije je upravno središte.

Urbana jezgra Bergena nalazi se između planina koje mještani nazivaju de syv fjell („Sedam planina”, po uzoru na sedam rimskih brežuljaka), iako broj stvarnih planina ovisi o definiciji istih. Njegovo povijesno središte, Bryggen (norveški za „pristanište”; korijen imena i flandrijskog grada Bruggea), sa zgradama iz vremena kada je pripadao hanzeatskom udruženju trgovačkih gradova, upisano je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1979. godine.

Bergen je također važno kulturno središte regije kao neslužbena prijestolnica zapadne Norveške, a bio je i jedan od devet europskih glavnih gradova kulture 2000. godine. Osim toga, jedan je od glavnih gradova norveške naftne industrije.

Bergen je poznat po obilnim i dugotrajnim kišama. Godišnja količina padalina je oko 2.250 mm/m², a najdulje zabilježeno neprekidno kišno vrijeme bilo je od 3. siječnja do 26. ožujka 1990. godine.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Bergen je osnovao Olaf III. Norveški 1070. godine kao prijestolnicu Norveške, što je Bergen i bio do 1299. godine. U trinaestom stoljeću Bergen bijaše jedan od četiri glavna administracijska grada Hanze. Grad se bogatio i širio trgovinom s hanzeatskim gradovima, ali su njihovi brodovi u rujnu 1349. godine donijeli i Crnu kugu od koje je grad uvelike stradao.[3] 1393. godine grad je opustošilo Vitalijsko bratstvo (švedski pirati), a zatim i 1429. godine kada su ga zapalili.[4]

Grad je poharalo mnoštvo požara (1198., 1248., 1413., 1428., 1476., 1582., 1675., 1686., 1756., 1771., 1901. i 1916.) nakon kojih se grad svaki put morao obnavljati, ali najveći požar bio je 1702. godine kada je do temelja izgorilo oko 90% grada.

Bergen je zbog svoje kopnene nepristupačnosti dugo imao bolju povezanost s drugim lukama nego s ostatkom Norveške. Kopnena cesta koja je povezivala Bergen s Oslom (tada Kristianijom) otvorena je tek 27. studenog 1909.

Prvog dana nacističke invazije, 9. travnja 1940., Bergen je nakon kratke pomorske bitke s kopnenim norveškim topništvom okupirala njemačka vojska. Dana 20. travnja 1944., nizozemski transportni brod Voorbode eksplodirao je u utvrdi Bergenhus pri čemu je poginulo oko 150 ljudi, a stare građevine u gradu jako stradale. Saveznici su također bombardirali njemačku vojnu luku pri čemu je stradalo oko 100 ljudi.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Četvrt Bryggen u Bergenu
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Norveška
Godina uvrštenja1979. (3. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:59

Svjetska baština Bryggen ili Tyskebryggen („Njemačko pristanište”) niz je hanzeatskih trgovačkih zgrada na istočnoj strani fjorda na ulazu u grad iz 14. stoljeća. Kako je nekoliko puta stradala u požaru, ova četvrt ima samo šest izvornih drvenih građevina iz 1720-ih godina (krajnjih šest lijevo na gornjoj panoramskoj fotografiji). Danas je ova četvrt turistička atrakcija sa suvenirnicama, restoranima, kafićima i Muzejom Bryggena s arheološkim ostatcima starijih građevina.

Najstariji dio Bergena jest područje oko zaljeva Vågen, u samom središtu grada, u kojem se nalazi Crkva sv. Marije (Mariakirken) iz 12. stoljeća i utvrda Bergenhus (Bergenhus festning) koja je jedna od najstarijih i najbolje sačuvanih utvrda u Norveškoj.

Žičara Fløibanen, koja vodi na bergensku planinu Fløyen, s koje se pruža fantastičan pogled na grad i fjord, iz 1918. godine, najveća je turistička atrakcija u gradu, ali i jedna od najposjećenijih u Norveškoj s više od milijun posjetitelja godišnje.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Bergen ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Panorame

[uredi | uredi kôd]
Panorama Bryggea
Panorama Bryggea
Panorama grada
Panorama grada

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Norveška statistika - populacija 1. siječnja 2010. godine (engl.)
  2. Stanovništvo po gradovima područja "Veliki Bergen" na en. wikipediji
  3. Carl Hecker i Justus Friedrich, The Black Death in the Fourteenth Century, 1833.
  4. Thomas Downing Kendrick, A History of the Vikings, 2004., str. 142. ISBN 9780486433967.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bergen