Joso Felicinović
| Joso Felicinović | |
 Spomen-poprsje Josi Felicinoviću na Pagu | |
| Rođenje | Zadar, 14. veljače 1889. |
|---|---|
| Smrt | Pag, 13. ožujka 1984. |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Zanimanje | svećenik, pisac, socijalni radnik |
| Portal o životopisima | |
Joso Felicinović (Zadar, 14. veljače 1889. – Pag, 13. ožujka 1984.) hrvatski svećenik i pisac, osnivač Hrvatske kršćanske demokratske knjižnice i pokretač mjesečnika "Zora" i tjednika "Katolik", kanonik Zbornog kaptola u Pagu, prosvjetni referent Križarskog bratstva u Hrvatskoj, borac za radnička prava i politički zatvorenik.[1]
Rođen u Zadru u obitelji plemenitaša po očevoj i majčinoj strani. U Zadru je završio pučku školu i nižu gimnaziju. U Grazu nakon dvije školovanja napušta vojnu akademiju i odlazi u Rim. U Vatikanu je na papinskim zavodima Gregorianumu i Leonianumu filozofiju, teologiju i socijalne nauke. Vratio se u Zadar i 1913. zaredio za svećenika. Za vrijeme Prvog svjetskog rata bio je vojni dušobrižnik, a u Škabrnji, Obrovcu i Pagu župni pomoćnik. Zatim djeluje u Šibeniku. Prvo je u sjemeništu profesor i nadstojnik sjemeništa, a poslije na Biskupskoj teološkoj akademiji profesor i ravnatelj. U Varaždinu, Karlobagu i Gospiću bio je župnik. U Pagu kapelan i vjeroučitelj na državnoj gimnaziji gdje 1941. postaje ravnatelj.
Djelovanje[uredi | uredi kôd]
Istakao se karitativnim radom. Zajedno s Majkom Gertrudom Magaš utemeljio je karitativne djelatnosti u Pagu.[2] Za vrijeme službe u Pagu izvršio je značajan utjecaj na Živka Kustića, koji je pod njegovim vodstvom kao 9-godišnjak bio vođa Malih križara u Pagu.[3] Joso Felicinović mu je pretkraj rata posvjedočio koliko je kršćana svoju vjeru posvjedočili mučeništva protiv protiv fašističkog i nacističkog nasilja i nastupajućeg komunizma: “na vlasti je bio krvnik, a u šumi krvavi bezbožnik”.[4] Krajem rata osuđen je na deset godina, a pomilovan nakon dvije godine. Bio je kapelan u Zadru, zatim od 1954. u Pagu, gdje je ostavio veliki trag gdje je do 1980. kapelan i upravitelj crkve. Osnivač je privatne gimnazije i Katoličkog pučkog sveučilišta zajedno s Jurom Palčićem.
Djela[uredi | uredi kôd]
Pisao je rasprave socijalne i političke tematike.
- Pape i socijalno pitanje. Šibenik, Pučka tiskara (Braća Matačić pk. Petra), (1933?)
- Izgradimo našu Hrvatsku Dio 1 : Krist i radništvo. Zadar, Tiskara Jadran, 1940.
- Izgradimo našu Hrvatsku Dio 2. Zadar, Tiskara Jadran, 1940.[5]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Znameniti Pažani. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. studenoga 2015. Pristupljeno 26. siječnja 2015. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ IKA - Pag: Znanstveni skup: "Crkva i samostan paških benediktinki"
- ↑ Živko Kustić (VL Biografije). Inačica izvorne stranice arhivirana 22. srpnja 2014. Pristupljeno 26. siječnja 2015. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Jutarnji list - Živko Kustić: Kršćanski mučenici protiv Hitlera. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. ožujka 2016. Pristupljeno 26. siječnja 2015. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Bogoslovska smotra - Đuro Gračanin: Joso Felicinović. Izgradimo našu Hrvatsku (I), Izgradimo socijalnu Hrvatsku (II), Križarski priručnici.