Joso Felicinović

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Joso Felicinović
Rođenje Zadar, 14. veljače 1889.
Smrt Pag, 13. ožujka 1984.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje svećenik, pisac, socijalni radnik
Portal: Životopis

Joso Felicinović (Zadar, 14. veljače 1889. - Pag, 13. ožujka 1984.) hrvatski svećenik, pisac, prevoditelj, publicist, novinar, socijalni radnik, domoljub, osnivač Hrvatske kršćanske demokratske knjižnice i pokretač mjesečnika "Zora" i tjednika "Katolik", kanonik Zbornog kaptola u Pagu, prosvjetni referent Križarskog bratstva u Hrvatskoj, borac za radnička prava i žrtva komunističkog terora.[1]

Rođen u Zadru u obitelji plemenitaša po očevoj i majčinoj strani. U Zadru je završio pučku školu i nižu gimnaziju. U Grazu nakon dvije školovanja napušta vojnu akademiju i odlazi u Rim. U Vatikanu je na papinskim zavodima Gregorianumu i Leonianumu filozofiju, teologiju i socijalne nauke. Vratio se u Zadar i 1913. zaredio za svećenika. Za rata bio je vojni dušobrižnik, a u Škabrnji, Obrovcu i Pagu župni pomoćnik. Zatim djeluje u Šibeniku. Prvo je u sjemeništu profesor i nadstojnik sjemeništa, a poslije na Biskupskoj teološkoj akademiji profesor i ravnatelj. U Varaždinu, Karlobagu i Gospiću bio je župnik. U Pagu kapelan i vjeroučitelj na državnoj gimnaziji gdje 1941. postaje ravnatelj. Istakao se karitativnim radom. On i Majka Gertruda Magaš utemeljitelji su karitativne djelatnosti u Pagu.[2] Za župnikovanja u Pagu mnogo je pridonio formiranju Živka Kustića, pod čijim je utjecajem Kustić kao 9-godišnjak bio vođa Malih križara u Pagu. [3] Joso Felicinović mu je pretkraj rata posvjedočio koliko je kršćana svoju vjeru posvjedočili mučeništva protiv protiv fašističkog i nacističkog nasilja i nastupajućeg komunizma: “na vlasti je bio krvnik, a u šumi krvavi bezbožnik”.[4] Krajem rata osuđen na deset godina, a dvije godine poslije uslijedilo je pomilovanje. Osam godina je bio kapelan u Zadru, a od 1954. opet je u Pagu, gdje je ostavio veliki trag. Sve do 1980. je kapelan i upravitelj crkve, osnovao je dječje zabavište. Osnivač je privatne gimnazije i Katoličkog pučkog sveučilišta zajedno s Jurom Palčićem. Pisao je rasprave socijalne i političke tematike. Autor je knjige Pape i socijalno pitanje i križarskih priručnika Izgradimo našu Hrvatsku (I) i Izgradimo socijalnu Hrvatsku (II).[5]Preveo je brojne knjige i brošure.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]