Jupiterova masa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Relativne mase plinovitih planeta u Sunčevom sustavu.
Usporedba veličina izabranih zvijezda i Jupitera.

Jupiterova masa je jedinica mase jednaka ukupnoj masi planeta Jupitera Ova se vrijednost može odnositi samo na masu planeta ili na masu cijelog Jupiterovog sustava, uključujući Jupiterove mjesece. Jupiter je daleko najmasivniji planet Sunčevog sustava. Približno je 2,5 puta masivniji od svih ostalih planeta u Sunčevom sustavu zajedno.[1]

Jupiterova masa uobičajena je jedinica mase u astronomiji koja se koristi za označavanje masa drugih objekata slične veličine, uključujući vanjske planete i ekstrasolarne planete. Može se koristiti i za opisivanje masa smeđih patuljaka, jer ova jedinica pruža prikladnu ljestvicu za usporedbu.

Trenutne najbolje procjene[uredi | uredi kôd]

Trenutačno najpoznatija vrijednost za masu Jupitera može se izraziti kao 1 898 130 jotagrama:

što je oko 1/1000 mase Sunca (oko 0.1%):

[2]

Jupiter je 318 puta masivniji od Zemlje:

Implikacije[uredi | uredi kôd]

Teoretski modeli pokazuju da bi se, ako bi Jupiter imao puno veću masu nego što je trenutno, njegova atmosfera bi se urušila, a planet smanjio.[3] Za male promjene u masi, polumjer planeta se ne bi mijenjao znatno, već iznad oko 500 M⊕ (1,6 mase Jupitera)[3] unutrašnjost bi postala toliko stješnjena pod povećanim tlakom da bi se planetni volumen smanjivao usprkos sve većoj količini materije. Kao rezultat toga, smatra se da Jupiter ima otprilike velik promjer koliko planet u svom sastavu i evolucijskoj povijesti može postići.[4] Proces daljnjeg skupljanja s povećanjem mase nastavio bi se sve dok se ne postigne nuklearnu reakciju, kao kod smeđih patuljaka koji imaju oko 50 Jupiterovih masa.[5] Jupiter bi trebao biti oko 75 puta masivniji da počne fuzirati vodik i postane zvijezda.[6]

Sastav[uredi | uredi kôd]

Većinu Jupiterove mase čine vodik i helij. Ova dva elementa čine više od 87% ukupne mase Jupitera.[7] Ukupna masa teških elemenata koji nisu vodik i helij na planetu je između 11 i 45 Zemljinih masa.[8] Glavnina vodika na Jupiteru je kruti vodik.[9] Dokazi sugeriraju da Jupiter sadrži središnju gustu jezgru. Ako je to slučaj, predviđa se da masa jezgre neće biti veća od oko 12 Zemljinih masa. Točna masa jezgre je nepoznata zbog relativno slabog poznavanja ponašanja krutog vodika pri vrlo visokim tlakovima.

Vidi također[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Coffey, Jerry. 18 June 2008. Mass of Jupiter. Universe Today. Pristupljeno 2017-10-31 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  2. Numerical Standards for Fundamental Astronomy. maia.usno.navy.mil. IAU Working Group. Inačica izvorne stranice arhivirana 26 August 2016. Pristupljeno 31 October 2017 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= i |archivedate= (pomoć)
  3. 3,0 3,1 Seager, S. 2007. Mass-Radius Relationships for Solid Exoplanets. The Astrophysical Journal. 669 (2): 1279–1297
  4. (2014). How the Universe Works 3. Discovery Channel.
  5. Guillot, Tristan. 1999. Interiors of Giant Planets Inside and Outside the Solar System. Science. 286 (5437): 72–77
  6. Burrows, A. 1993. An expanded set of brown dwarf and very low mass star models. Astrophysical Journal. 406 (1): 158–71
  7. Guillot, Tristan. The Interior of Jupiter (PDF). Pristupljeno 31 October 2017 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)
  8. Guillot, Tristan. December 1997. New Constraints on the Composition of Jupiter from Galileo Measurements and Interior Models. Icarus. 130 (2): 534–539 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  9. Öpik, E.J. January 1962. Jupiter: Chemical composition, structure, and origin of a giant planet. Icarus. 1 (1–6): 200–257 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)