Planet

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Planeti Sunčevog sustava

Planet je nebesko tijelo koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde. Za razliku od zvijezda, planeti nemaju vlastiti izvor energije, tj. u njihovoj unutrašnjosti ne dolazi do nuklearne fuzije. Budući da postoji mnoštvo tijela koja kruže oko zvijezde, planetima smatramo samo one značajnijih masa, koji kruže približno u ravnini ekliptike. Također oko planeta mogu kružiti manja tijela koja nazivamo mjesecima, pratiocima ili prirodnim satelitima.

Do početka 1990-ih bilo je poznato 9 planeta, svi u Sunčevom sustavu (solarnom sustavu). Danas se u Sunčevom sustavu broji 8 planeta, dok je Pluton svrstan u kategoriju planetoida, poput Ceresa, Pallaisa, Sedne i drugih.

U novije vrijeme razvijene su metode pronalaženja planeta oko drugih zvijezda u bliskom galaktičkom susjedstvu, na udaljenostima od nekoliko svjetlosnih godina. Do sada (sredina 2013.) je potvrđeno 889 ekstrasolarnih planeta.

Smatra se da planeti nastaju iz protoplanetarnog diska, u procesu formiranja zvjezdanog sustava. Plin i prašina koji kruže oko protozvijezde zgušnjavaju se u rotirajući disk u kojem se stvaraju nakupine čestica. Ove nakupine povećavaju masu pod utjecajem gravitacije, sudaraju se i formiraju veća tijela - planete.

Naziv planet dolazi od grčke riječi planetes, što znači "lutalice". Naziv je nastao u vrijeme kada su stari narodi opažali da neka tijela mijenjaju svoj položaj na nebeskom svodu.

Planeti u Sunčevom sustavu[uredi VE | uredi]

Osim Zemlje, svi planeti u Sunčevom sustavu dobili su imena po likovima iz rimske mitologije. Uran je dobio ime po grčkom bogu.

Planeti našeg Sunčevog sustava su (redom po udaljenosti od Sunca):

  1. Merkur
  2. Venera
  3. Zemlja
  4. Mars
  5. Jupiter
  6. Saturn
  7. Uran
  8. Neptun


Klasifikacija planeta[uredi VE | uredi]

Sunce i četiri jovijanska planeta ispred njega

Planeti u Sunčevom sustavu podijeljeni su u kategorije prema sastavu.

  • "terestrički" ili kameni: planeti slični Zemlji, sastavljeni uglavnom od stijena: Merkur, Venera, Zemlja, Mars,
  • "jovijanski" ili plinoviti divovi: sastavljeni najvećim dijelom od plinovitog materijala: Jupiter, Saturn, Uran, Neptun. Postoji i podgrupa plinovitih divova koje nazivamo uranskim planetima i u koje spadaju Uran i Neptun.

Karakteristike planeta[uredi VE | uredi]

Planet Najveći promjer
[ km ]
Period revolucije
[ dana ]
Srednja udaljenost od Sunca
[milijuna km ]
Temperatura na površini
[ °C ]
Sateliti
Merkur 4920 87,9 56,9 -170 do 430 -
Venera 12 100 224,7 108,2 480 -
Zemlja 12 756 365,26 149,6 15 Mjesec
Mars 6 800 686 227,9 - 50 Fobos i Deimos
Jupiter 142 700 4 333 778,3 -130 63 satelita
Saturn 120 800 10 759 1, 428 - 185 60 satelita
Uran 52 900 30 685 2,872 -215 27 satelita
Neptun 44 600 60 189 4,498 Od -110 do -200 13 satelita

Planeti[uredi VE | uredi]

Merkur[uredi VE | uredi]

Merkur

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Merkur (planet)
Merkur je planet, osmi po veličini. Od Sunca je udaljen 57 milijuna kilometara te oko njega obiđe za 88 dana, a oko svoje osi za 55,7 dana, puno brže nego Zemlja. Temperature na površini se kreću od +430°C po danu do -170°C noću. Nema satelita. Merkur ima prilično veliku jezgru što može biti posljedica udara nekog tijela u Merkur koji mu je u sudaru "otpuhao" gornje slojeve površine.

Venera[uredi VE | uredi]

Venera

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Venera (planet)
Venera je planet kojem je atmosfera sastavljena od 96% ugljičnog dioksida što je posljedica velikog efekta staklenika. Venera ima dva druga naziva, Večernjača i zvijezda Danica. Promjer joj je 12.100 km, po čemu je jako slična Zemlji. Od Sunca je udaljena 108,2 mil. km, a oko njega obiđe za 224,7 dana. Venera je najvrući planet s 480 °C. Iako je udaljenija od Sunca nego Merkur, ona zbog velikog efekta staklenika ima višu temperaturu. Preko 85% površine je prekriveno vulkanima, a površinom joj teče tekuća lava te, kao ni Merkur, nema satelita.

Veneru je posjetilo 26 letjelica: Venera 1, Mariner 2, Zond 1, Venera 2-8, Mariner 10, Venera 9, Venera 10, Pioneer Venus 1, 2, Venera 11-16, Vega 1, 2, Galileo i Magellan.

Zemlja[uredi VE | uredi]

Zemlja

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemlja (planet)
Zemlja je jedini planet na kojem postoji život, a atmosfera bogata kisikom omogućuje stvaranje života. Od Sunca je udaljena 149,6 mil.km. Prosječna temeperatura je +14 °C, a promjer joj je 12756 km. Jedna godina joj traje 365,26 dana. Zemlja ima jedan prirodni satelit koji se zove Mjesec. Star je oko 4430 milijuna godina, a promjer mu je 3476 km, a na noćnom nebu je najsvjetliji objekt. Mare Orientale, najveći krater na Mjesecu, ima promjer od 965 km i ne vidi se sa Zemlje. Mjesec se na godinu od Zemlje udalji 5 cm, a jedan okret oko osi usklađen je s vremenom potrebnim da se okrene oko Zemlje.

Mars[uredi VE | uredi]

Mars

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Mars (planet)
Mars je planet upola manji od Zemlje. Promjer mu je 6800 km. Dan je gotovo iste duljine, ali za obilazak oko Sunca mu treba 686 dana. Od Sunca je udaljen 227,9 mil.km a prosječna temperatura na površini je -50 °C. Mars ima dva satelita, Fobos i Deimos, dva asteroida koja su se previše približila Marsu te ih je on zarobio svojom gravitacijom. Oba su nepravilna oblika. Vallis Marineris je neobičan krater koji se proteže skoro nešto više od polovice Marsa. Na Marsu trenutno rade roveri Spirit i Opportunity koji su svoju misiju završili, a rade više od 1,5 godinu.

Poveznice[uredi VE | uredi]