Jurica Draušnik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Jurica Draušnik (Zagreb, 15. kolovoza 1910.1982.), hrvatski političar i visoki dužnosnik, pripadnik pokreta otpora u Drugome svjetskom ratu i gospodarstvenik[1]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rodio se je u Zagrebu. U rodnom je gradu završio osnovnu školu, gimnaziju i trgovačku akademiju. Učlanio se je u HSS. Napredovao je u politici i upravi te je došao do položaja načelnika općine Vrapča. Dužnost je obnašao na tom položaju kad je pala Jugoslavija i uspostavljena NDH. Godine 1942. otišao je u partizane na Žumberak. U pokretu otpora obnašao je rukovodeće dužnosti. Bio je članom ZAVNOH-a i AVNOJ-a. [1]

Poslije rata je na visokim dužnostima. Ministar socijalne politike u prvoj Narodnoj vladi Federalne Hrvatske koju je sastavio mandatar Vladimir Bakarić, Predsjedništvo ZAVNOH-a odobrilo i presjednik ZAVNOH-a Vladimir Nazor proglasio.[2]:1016. Draušnik je u Vladu ušao kao pripadnik skupine HSS-ovaca u kojoj su još bili Franjo Gaži, Tomo Ciković, Aleksandar Koharović i Ante Vrkljan.[2]:1017. Bio je u republičkom sekretarijatu socijalne skrbi, zatim ministar odnosno sekretar trgovine i opskrbe te prometa i lake industrije. Obnašao je dužnost potpredsjednika grada Zagreba u doba kad je gradom predsjedao Većeslav Holjevac. Tada je Draušniku većina poslovnih zadaća bila u svezi s gospodarstvenom problematikom i izgradnjom grada. Pamti ga se kao voditelja izgradnje novog Zagrebačkog velesajma 1956. u Novom Zagrebu te Termoelektrane Zagreb II 1959. godine. [1]

Iste je godine nakon izgradnje te TE došao u Ingru na mjestu generalnog direktora. Opće je uvjerenje da je Draušnik bio ključnim u organiziranju i stvaranju Ingre kao respektabilne izvozne poslovne zajednice. Zbog njegova političkog zaleđa imao je otvoren pristup svim političkim krugovima, a uz to je bio otvoren, neposredan, srdačan, velike radne energije što je poduzeću priskrbilo uvjete uspješna, brza i velika rada i rasta. Umirovio se je 1967. godine.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 (): Osobe posebno zaslužne za razvitak Ingre Građevinar 55 (2003) 11, str. 663. Pristupljeno 15. kolovoza 2020.
  2. 2,0 2,1 SPLIT U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI I SOCIJALISTIČKOJ REVOLUCIJI 1941 — 1945. gl. i odg. ur. Miroslav Ćurin, ur. odbor Fabijan Trgo, Miroslav Ćurin, Ivan Jelić, Ljubo Boban, Dinko Foretić, Marko Andrijić, Tonći Šitin. INSTITUT ZA HISTORIJU RADNIČKOG POKRETA DALMACIJE SPLIT, 1981.