Zagrebački velesajam

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zagrebački velesajam
Zagrebački velesajam, južni glavni ulaz
Vrsta d.o.o.
Sjedište Flag of Croatia.svg Zagreb, Hrvatska
Web stranica https://www.zv.hr

Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za tvrtku koja organizira gospodarske izložbe ili sajamske priredbe, a bio je i sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski). Poštanski broj je 10020.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Josip Broz Tito i Jovanka Broz na otvaranju 51. velesajma 1956. godine.

Zagrebački velesajam je pravni sljednik Zagrebačkog zbora koji je Odlukom Izvršnog odbora Gradskog Narodnog Odbora, 22. veljače 1946. raspušten, a njegova imovina dana na raspolaganje Gradskom Narodnom Odboru. Istovremeno je organiziran Zagrebački velesajam, koji je organizirao prvi poslijeratni sajam;

  • 1947. (31. svibnja – 9. lipnja) prva poslijeratna izložba na prostorima bivšeg Zagrebačkog zbora u Savskoj (današnji Studenski centar Sveučilišta u Zagrebu). Prostore je prvo trebalo urediti, jer su se tijekom rata koristili kao vojarna. Na tom sajmu sudjelovali su osim brojnih domaćih izlagača i izlagači iz inozemstva; SSSR, Poljska, Bugarska, Albanija, Mađarska, Francuska, Švicarska, Nizozemska, Italija, Sjedinjene Američke Države, Belgija i Egipat.
  • 1955. Zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac donio je odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na novu lokaciju, na livade preko Save.
  • Od 1953. uz dotadašnji Jesenski međunarodni zagrebački velesajam (priredba 1947. je bila izuzetak, jer je održana u proljeće) uveden je i Proljetni međunarodni zagrebački velesajam.
  • 1956. Jesenji zagrebački velesajam održan je na dvije lokacije (u Savskoj i Novom Zagrebu). Otvorenje je pratila TV (to je bio prvi javni TV prijenos u tadašnjoj državi). Prvi put je Zagrebački velesajam otvorio predsjednik države Josip Broz Tito.[1]
Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Govori Franje Tuđmana na otvaranjima Zagrebačkog velesajma

Od te godine velesajam se održava na novim prostorima u Novom Zagrebu. Tijekom 60-ih, prostor se toliko proširio da je Zagrebački velesajam izbio po mnogim parametrima (izlagačka površina, broj izlagača, broj posjetitelja) u red najvećih svjetskih sajmova.

Od kraja 60-ih, mijenja se koncepcija sajmovanja, od dvije velike masovne izložbe općeg tipa, ka brojnim specijaliziranim sajmovima.

Zagrebački velesajam član je Međunarodog udruženja sajmova UFI-a (francuski: Union des Foires Internationales).

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Od Zbora do velesajma 1909. – 1999., Zagrebački velesajam / Ars Media d.o.o. Zagreb 1999. , str. 96, 97

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Zagrebački velesajam