Koordinate: 42°19′N 78°24′E / 42.317°N 78.400°E / 42.317; 78.400

Karakol

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Karakol
Каракол
Ruska pravoslavna katedrala Svetog Trojstva u Karakolu
Ruska pravoslavna katedrala Svetog Trojstva u Karakolu
Koordinate: 42°19′N 78°24′E / 42.317°N 78.400°E / 42.317; 78.400
Država Flag of Kyrgyzstan.svg Kirgistan
Oblast Isjakulska
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 67.100
Vremenska zona Kirgistansko vrijeme (UTC+6)
Zemljovid
Karakol na karti Kirgistan
Karakol
Karakol
Minaret dunganske džamije

Karakol (kirgiski: Каракол) prije Prževal'sk je grad u Kirgistanu u središnjoj Aziji. Administrativno je i gospodarsko središte Isjakulske oblasti u istočnom Kirgistanu, s populacijom od oko 67.100 stanovnika (2009. god.) četvrti je po veličini grad u državi.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Ruska vojna ispostava osnovana je 1. srpnja 1869. godine, Karakol je rastao u 19. stoljeću, brojni istraživači osvajali su obližnje planinske vrhove. Godine 1880. broj stanovnika naglo je skočio doseljavanjem Dungana, kineskih muslimana koji su bježali pred ratom u Kini. Godine 1888., ruski istraživač Nikolaj Prževal'skij umro u Karakolu od tifus, dok se pripremao za ekspediciju na Tibet, grad je preimenovan u Prževal'sk u njegovu čast. Nakon lokalnih protesta, grad je dobio svoj izvorni naziv natrag 1921. što je ponovo ukinuto 1939. od strane Staljina na proslavi stote obljetnice rođenja istraživača. Karakol je ostao Prževal'sk do propasti Sovjetskog Saveza 1991. Međutim ime je zadržalo selo u blizini Pristan'-Prževal'sk. Jezero Issyk-Kul je korišteno od strane sovjetske vojske, kao stranica za testiranje torpeda te je u gradu živio veliki broj vojnika i njihovih obitelji.

Demografija[uredi | uredi kôd]

Karakol je četvrti grad po veličini u Kirgistanu nakon Biškeka, Oša i Žalalabata.

Kretanje broja stanovnika

[1][2][3][4][5]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. a b Перепись населения и жилищного фонда 2009 года (Population and Housing Census 2009). Inačica izvorne stranice arhivirana 10. kolovoza 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Первая всеобщая перепись населения Российской Империи 1897 г. Наличное население в губерниях, уездах, городах Российской Империи (без Финляндии). Семиреченская область (First General Russian Empire Census of 1897. Population in provinces, districts, towns of Russian Empire (without Finland). Semirech'e Province (Demoscope.ru) (rus.)
  3. of Semirech'e Oblast for 1907 (Обзор Семиреченской области за 1907 год) Publishing House of Semirech'e Provincial Aministration 1908. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. srpnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. перепись населения 1926 года : Киргизская АССР. (All-Union Census of 1926: Kyrgyz ASSR) MoscowCSU SSSR 1928.[neaktivna poveznica]
  5. Численность наличного населения городов, поселков городского типа, районов и районных центров СССР по данным переписи на 15 января 1970 года по республикам, краям и областям (кроме РСФСР)