Karakol

Karakol
	Каракол
	; Ruska pravoslavna katedrala Svetog Trojstva u Karakolu
Država	Kirgistan
Oblast	Isjakulska
Koordinate	42°19′N 78°24′E / 42.317°N 78.400°E
	Stanovništvo (2009.)
• Entitet	67.100
Vremenska zona	Kirgistansko vrijeme (UTC+6)
	Karakol

Karakol (kirgiski: Каракол) prije Prževal'sk je grad u Kirgistanu u središnjoj Aziji. Administrativno je i gospodarsko središte Isjakulske oblasti u istočnom Kirgistanu, s populacijom od oko 67.100 stanovnika (2009. god.) četvrti je po veličini grad u državi.^[1]

Povijest

Ruska vojna ispostava osnovana je 1. srpnja 1869. godine, Karakol je rastao u 19. stoljeću, brojni istraživači osvajali su obližnje planinske vrhove. Godine 1880. broj stanovnika naglo je skočio doseljavanjem Dungana, kineskih muslimana koji su bježali pred ratom u Kini. Godine 1888., ruski istraživač Nikolaj Prževal'skij umro u Karakolu od tifus, dok se pripremao za ekspediciju na Tibet, grad je preimenovan u Prževal'sk u njegovu čast. Nakon lokalnih protesta, grad je dobio svoj izvorni naziv natrag 1921. što je ponovo ukinuto 1939. od strane Staljina na proslavi stote obljetnice rođenja istraživača. Karakol je ostao Prževal'sk do propasti Sovjetskog Saveza 1991. Međutim ime je zadržalo selo u blizini Pristan'-Prževal'sk. Jezero Issyk-Kul je korišteno od strane sovjetske vojske, kao stranica za testiranje torpeda te je u gradu živio veliki broj vojnika i njihovih obitelji.

Demografija

Karakol je četvrti grad po veličini u Kirgistanu nakon Biškeka, Oša i Žalalabata.

Kretanje broja stanovnika od 1897. do 2009.

broj stanovnika	8108	13948	13366	46394	68272	67100
	1897.	1907.	1926.	1970.	1989.	2009.

^[1]^[2]^[3]^[4]^[5]

Gradovi prijatelji

Asheville, SAD
Gebze, Kocaeli, Turska

Izvor

↑ ^a ^b Перепись населения и жилищного фонда 2009 года (Population and Housing Census 2009). Inačica izvorne stranice arhivirana 10. kolovoza 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ Первая всеобщая перепись населения Российской Империи 1897 г. Наличное население в губерниях, уездах, городах Российской Империи (без Финляндии). Семиреченская область (First General Russian Empire Census of 1897. Population in provinces, districts, towns of Russian Empire (without Finland). Semirech'e Province (Demoscope.ru) (rus.)
↑ of Semirech'e Oblast for 1907 (Обзор Семиреченской области за 1907 год) Publishing House of Semirech'e Provincial Aministration 1908. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. srpnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ перепись населения 1926 года : Киргизская АССР. (All-Union Census of 1926: Kyrgyz ASSR) MoscowCSU SSSR 1928.^{[neaktivna poveznica]}
↑ Численность наличного населения городов, поселков городского типа, районов и районных центров СССР по данным переписи на 15 января 1970 года по республикам, краям и областям (кроме РСФСР)

[census2009-1] Перепись населения и жилищного фонда 2009 года (Population and Housing Census 2009). Inačica izvorne stranice arhivirana 10. kolovoza 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[2] Первая всеобщая перепись населения Российской Империи 1897 г. Наличное население в губерниях, уездах, городах Российской Империи (без Финляндии). Семиреченская область (First General Russian Empire Census of 1897. Population in provinces, districts, towns of Russian Empire (without Finland). Semirech'e Province (Demoscope.ru) (rus.)

[3] Semirech'e Oblast for 1907 (Обзор Семиреченской области за 1907 год) Publishing House of Semirech'e Provincial Aministration 1908. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. srpnja 2011. Pristupljeno 15. prosinca 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[4] перепись населения 1926 года : Киргизская АССР. (All-Union Census of 1926: Kyrgyz ASSR) MoscowCSU SSSR 1928.^{[neaktivna poveznica]}

[5] Численность наличного населения городов, поселков городского типа, районов и районных центров СССР по данным переписи на 15 января 1970 года по республикам, краям и областям (кроме РСФСР)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]