Karetna želva

Izvor: Wikipedija
Karetna želva
Status zaštite

Status zaštite: Kritično[1]

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Reptilia
Red: Testudines
Porodica: Cheloniidae
Rod: Eretmochelys
Vrsta: E. imbricata
Dvojno ime
Eretmochelys imbricata
(Linnaeus, 1766)
Raspon
Podvrste
E. imbricata bissa (Rüppell, 1835)
E. imbricata imbricata (Linnaeus, 1766)

Karetna želva (lat. Eretmochelys imbricata) je kritično ugrožena vrsta morskih kornjača koje pripadaju porodici Cheloniidae. Jedina je postojeća vrsta u svojem rodu. Rasprostranjena je u Atlantskom, Tihom i Indijskom oceanu te okolnim morima.

Opis[uredi | uredi kôd]

Nekoliko obilježja karetnih želvi razlikuje ih od drugih vrsta morskih kornjača. Njihova izdužena glava se sužava i završava s kljunom poput usta (iz koje je njezin zajednički naziv i izveden), a kljun je oštro izražen i kukastiji od drugih kornjača. Na svakoj peraji nalaze se dvije vidljive kandže.

Jedna od značajki po kojoj se mogu razlikovati od drugih morskih kornjača je i oklop. Oklop ima pet središnjih ploča i četiri para bočnih. Stražnje ploče se preklapaju na takav način da stražnji dio oklopa ima nazubljeni izgled, sličan rubu pile ili noža. Oklop ima žutu pozadinu s nepravilnom kombinacijom svijetlih i tamnih pruga, bočna strana je pretežno crne i išarano smeđe boje.[2]

Karetna želva poznata je po oklopu koji može biti dugačak do gotovo jednog metra.[3] Odrasle morske kornjače teže oko 80 kg u prosjeku. Najteža kornjača ikada uhvaćena je bila teška 127 kg.[4]

Zbog konzumiranja otrovnih žarnjaka, meso kornjače može postati otrovno.[5]

Karetna želva gnijezdi se na otočnim i kopnenim pješčanim plažama tropskih i suptropskih mora. Migratorna su vrsta. Ženke se u sezoni parenja često vraćaju na istu plažu na kojoj su se izlegle iako su u međuvremenu prošle stotine ili tisuće kilometara.[1]

Ugroženost i zaštita[uredi | uredi kôd]

Najveća prijetnja karetnoj želvi je izlov zbog oklopa od kojeg se izrađuju vrijedni predmeti još od doba drevne egipatske civilizacije i Han dinastije. Milijuni kornjača su ubijeni u posljednjih 100 godina za potrebe europskih, azijskih i američkih tržišta oklopima. Veliku prijetnju predstavlja i prikupljanje jaja kornjači, koje je najizrazitije u jugoistočnoj Aziji i u nekim područjima dostiže 100% svih polegnutih jaja. Odrasle i mlade jednike love se i zbog mesa.

Razvoj tropskih obala zbog turizma prijeti uništenju plaža na kojima se karetne želve gnijezde. Na obalama Bliskog istoka i zapadne Australije naftna i plinska industrija negativno utječu na gniježđenje. Vrsta se nalazi na IUCN-ovom crvenom popisu zbog smanjenja populacije tijekom posljednje tri generacije od 80%.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c IUCN Red List of Threatened Species: Hawksbill Turtle. 30. lipnja 2008. Pristupljeno 15. lipnja 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Hawksbill turtle – Eretmochelys imbricata: More information. Wildscreen. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. ožujka 2007. Pristupljeno 5. veljače 2007.
  3. Eretmochelys imbricata, Hawksbill Sea Turtle. MarineBio.org. Pristupljeno 5. veljače 2007.
  4. Species Booklet: Hawksbill sea turtle. Virginia Fish and Wildlife Information Service. Virginia Department of Game & Inland Fisheries. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2006. Pristupljeno 6. veljače 2007.
  5. The Hawksbill Turtle: Eretmochelys imbricata. Auckland Zoo. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. listopada 2007. Pristupljeno 14. srpnja 2007.