Kečuanski jezik
| Kečuanski jezik | |
| Runa Simi | |
| Države | Argentina, Brazil, Bolivija, Čile, Kolumbija, Ekvador, Peru |
| Regije | Ande |
| Govornici | 10 000 000 |
| Rang | 83 |
| Razredba | kečuanski |
| Službeni status | |
| Služben | Bolivija, Peru |
| Ustanova | Academia Mayor de la Lengua Quechua |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1 | qu |
| ISO 639-2 | que |
| ISO 639-3 | razni |
.svg)
Kečuanski jezik (kečua: Runa simi, Qhichwa simi [qhečua simi] ili Qichwa shimi [qečua šimi], šp.: Quechua; ISO 639-3: que) je makrojezik u Južnoj Americi koji govori oko 7 do 14 milijuna ljudi, Kečue. Bio je i jezik kulture starih Inka.
Prvobitna domovina bila je okolina današnjeg grada Cuzca (Qusqu, Cusco), njihovog glavnog grada kojeg su osnovali u prastara vremena, i odakle su ga osvajanjima i kečuanizacijom drugih plemena raširili po ogromonm području zapadnih predjela Južne Amerike, na kojima su se razvile brojne varijante ovog jezika. Na današnjem govornom području Quechua postoje 44 različita quechua-jezika. Govore se na području južne Kolumbije, Ekvadora, Perua, Bolivije, sjeverozapadne Argentine i sjevernog Čilea.
Prvu slovnicu kečuanskog jezika sastavio je dominikanac Domingo de Santo Tomás.[1]
| Hrvatski | Kečuanski[2] |
|---|---|
| vunene halje | abasca |
| izbor (najboljih) | aclla |
| kuća odabranih | aclla huassl |
| pravo; pravda | allauca |
| zmija | amaru |
| sustav klasifikacije dobne pripadnosti | anta guamara |
| korištenje usluga; radna snaga; zemljišni posjedi | arimsa |
| jezik; govor | aru |
| neprijatelj ili vojnik | auca |
| sustav klasifikacije dobne pripadnosti za žene | auca comayoc uarmi |
| odabir snažnih za vojnike | auca-camayoc |
| svećenik | aucachic, ichuri |
| Cuzco | Aucaypata |
| sustav reciprociteta | ayni |
| glasnogovornik | cachacona |
| oznaka za crte razdiobe naselja | callao |
| snaga, duševna i tjelesna moć | callpa |
| časnik; umjetnik | cama yoc |
| bogataš, moćnik | capac |
| posebno obredno žrtvovanje | capaccocha |
| crte razgraničenja | ceque |
| službeni prenositelj poruka; športaš | chasqui |
| kraljica | coya |
| poglavar naselja | curaca |
| kamen, skamenjeni i posvećeni čovjek | guanca |
| zemlja | hanan |
| uzvišena stvar | hatun |
| uvažena osoba | hatun runa |
| hram | huaca |
| nebo | hurin |
| mladi izabranici za kuću odabranih | mamacuna |
| sustav obveznog rada | minka |
| obavljati teške poslove | mita |
| osobe poslane na različita mjesta za različite djelatnosti | mitmaq |
| mjesto postanka | pacarina |
| univerzum | pacha |
| utvrda | pucara |
| sustav računanja | quipu |
| onaj koji zna računati | quipu camayoc |
| čovjek | runa |
| ljudski govor | runa simi |
| kralj | sapa |
| ratnik; general | sinchi |
| upravna razdioba kraljevstva | suyu |
| svratište; boravište | tampu |
| jelen | taruga |
| biti, postojati, imati | tiana |
| završavati, upotpuniti | tucurina |
| ima tome puno godina | unai |
| koji može | ushac |
| obilje | usurina |
| mudrac, liječnik, vrač | yachac |
| voda, rijeka | yacu |
| zreo čovjek | yuyac |
| misliti, poštovati, voljeti | yuyana |
| razuman čovjek | yuyayuc |
- qu.wikipedia.org - Wikipedija na kečuanskom
- http://www.runasimi.de (višejezička stranica s rječnikom: kečuanski - njemački - engleski - španjolski - francuski. Sakupio i priredio Philip Jacobs)
- http://www.quechua.org.uk (jezikoslovna stranica na engleskom i španjolskom jeziku)