Kečuanski jezik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kečuanski jezik
Speech balloon.svg

Runa Simi
Države
govorenja:
Argentina, Brazil, Bolivija, Čile, Kolumbija, Ekvador, Peru
Regije
govorenja:
Ande
Broj govornika: 10.000.000
Rang: 83
Razredba: kečuanski
Jezični kôd
ISO 639-1: qu
ISO 639-2: que
ISO 639-3: razni
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika
Podgrupe kečuanskog jezika

Kečuanski jezik (kečua: Runa simi, Qhichwa simi [qhečua simi] ili Qichwa shimi [qečua šimi], šp.: Quechua; ISO 639-3: que) je makrojezik u Južnoj Americi koji govori oko 7 do 14 milijuna ljudi, Kečue. Bio je i jezik kulture starih Inka.

Prvobitna domovina bila je okolina današnjeg grada Cuzca (Qusqu, Cusco), njihovog glavnog grada kojeg su osnovali u prastara vremena, i odakle su ga osvajanjima i kečuanizacijom drugih plemena raširili po ogromonm području zapadnih predjela Južne Amerike, na kojima su se razvile brojne varijante ovog jezika. Na današnjem govornom području Quechua postoje 44 različita quechua-jezika. Govore se na području južne Kolumbije, Ekvadora, Perua, Bolivije, sjeverozapadne Argentine i sjevernog Čilea.

Prvu slovnicu kečuanskog jezika sastavio je dominikanac Domingo de Santo Tomás.[1]

Hrvatski Kečuanski[2]
vunene halje abasca
izbor (najboljih) aclla
kuća odabranih aclla huassl
pravo; pravda allauca
zmija amaru
sustav klasifikacije dobne pripadnosti anta guamara
korištenje usluga; radna snaga; zemljišni posjedi arimsa
jezik; govor aru
neprijatelj ili vojnik auca
sustav klasifikacije dobne pripadnosti za žene auca comayoc uarmi
odabir snažnih za vojnike auca-camayoc
svećenik aucachic, ichuri
Cuzco Aucaypata
sustav reciprociteta ayni
glasnogovornik cachacona
oznaka za crte razdiobe naselja callao
snaga, duševna i tjelesna moć callpa
časnik; umjetnik cama yoc
bogataš, moćnik capac
posebno obredno žrtvovanje capaccocha
crte razgraničenja ceque
službeni prenositelj poruka; športaš chasqui
kraljica coya
poglavar naselja curaca
kamen, skamenjeni i posvećeni čovjek guanca
zemlja hanan
uzvišena stvar hatun
uvažena osoba hatun runa
hram huaca
nebo hurin
mladi izabranici za kuću odabranih mamacuna
sustav obveznog rada minka
obavljati teške poslove mita
osobe poslane na različita mjesta za različite djelatnosti mitmaq
mjesto postanka pacarina
univerzum pacha
utvrda pucara
sustav računanja quipu
onaj koji zna računati quipu camayoc
čovjek runa
ljudski govor runa simi
kralj sapa
ratnik; general sinchi
upravna razdioba kraljevstva suyu
svratište; boravište tampu
jelen taruga
biti, postojati, imati tiana
završavati, upotpuniti tucurina
ima tome puno godina unai
koji može ushac
obilje usurina
mudrac, liječnik, vrač yachac
voda, rijeka yacu
zreo čovjek yuyac
misliti, poštivati, voljeti yuyana
razuman čovjek yuyayuc

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 103.
  2. Maria Teresa Toribio Brittes Lemos - Asteci i Inke (civilizacije koje su preživjele u šutljivom biću), Euroknjiga, Zagreb 2004., str. 137.-140.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]