Kefken
| Kefken | |
|---|---|
 | |
| Položaj | |
| Koordinate | 41°12′58″N 30°15′40″E / 41.21611°N 30.26111°E |
| Smještaj | pokrajina Kocaeli |
| Država | |
| More | Crno more |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 0.21 km2 |
| Duljina | 0.5 km |
| Širina | 0.2 km |
  Kefken Kefken na zemljovidu Turske  | |
Kefken (tur. Kefken Adası) je otok na crnomorskoj obali Turske, nedaleko sela Cebeci u okrugu Kandıra u pokrajini Kocaeli.
Prostire se na površini od 21 hektara, a dužina je oko četiri puta veća od širine.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Tijekom grčke, rimske i bizantske vlasti (prije dolaska Turaka) otok se zvao Daphnusia (Δαφνουσία), Apollonia (Ἀπολλωνία), Thynias (Θυνιάς), Thyni (Θυνή), Thynis (Θυνίς) i Thyniis (Θυνηίς).[1] Posljednje od ovih imena potječe od starogrčkog Thynos (Θύνος) = riba tuna, a možda i od Thynii, plemena tračkog podrijetla koje je živjelo u obalnoj Bitiniji.[2] Spominju ga geograf Ptolemej (5.14.1) i Plinije Stariji (5.32) [3] i Strabon[4] te također u Periplu Euksinskog mora.[5] Imena Thynias i Daphnusia oba su dali Ptolomej, Thynias Plinije, Strabon[4] i Stefan iz Bizanta. Stephan iz Bizanta piše da se također naziva Thyni, Thynis i Thyniis.[1]
Otok se također spominje u grčkim epskim pjesmama Argonautica i Argonautica Orphica. Obje pjesme govore o Argonautima.[6][7]
Iako naselje na otoku nikada nije steklo rang "grada", ono je relativno kasno postalo biskupija. To je bilo u relativno kasnoj fazi, jer se o tome ne spominje u Sinekdemu.[4] Prvi Notitiae Episcopatuum u kojem se pojavljuje, uvijek pod imenom "Daphnusia", je onaj iz ranog 10. stoljeća koji se pripisuje bizantskom caru Lavu VI Mudrom.[2] Grčka pravoslavna Crkva štuje kao mučenika biskupa Dafnuzije izvjesnog Sabu, o kojem se ništa drugo ne zna, dok postojeći dokumenti pokazuju da je Lav sudjelovao na Koncilu u Carigradu (869.), gdje je izrazio pokajanje što je napustio Ignacija Carigradskog godine u korist Focija, te da je njegov nasljednik Antonije bio na koncilu u Carigradu (879.), gdje je Focije ponovno postavljen za partijarha.[4][8] Više nije rezidencijalna biskupija, Katolička crkva danas navodi Daphnusia kao titularno sjedište.[9]
Godine 1261. latinska flota bila je angažirana u opsadi otoka kada je grčki car Nikeje, Mihajlo VIII Paleolog, zauzeo Konstantinopol i time okončao Latinsko Carstvo.[2]
Godine 1915. u blizini se odvijala pomorska bitka između Rusa i Osmanlija koja je završila ruskom pobjedom.
Sadašnje značajke[uredi | uredi kôd]
Iz otoka se pružaju dugi lukobrani koji tvore sigurnu luku za brodove.
Svjetionik izgrađen 1879. ima domet od 14 nautičkih milja, a na svakom od dva lukobrana nalazi se po jedan manji svjetionik.[10][11]
Mogu se vidjeti zidovi tvrđave iz helenističkog i đenovljanskog razdoblja te neki bunari i cisterne za kišnicu.[12][13]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Stephanus of Byzantium, Ethnica, Th320.1
- ↑ a b c Siméon Vailhé, "Thynias" in Catholic Encyclopedia (New York 1915)
- ↑ Η νήσος Δαφνουσία. Εγκυκλοπαίδεια Μείζονος Ελληνισμού: Μικρά Ασία. Foundation of the Hellenic World. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. srpnja 2013. Pristupljeno 10. siječnja 2014.
- ↑ a b c d Le Quien, Michel. 1740. Oriens Christianus, in quatuor Patriarchatus digestus: quo exhibentur ecclesiæ, patriarchæ, cæterique præsules totius Orientis. Tomus primus: tres magnas complectens diœceses Ponti, Asiæ & Thraciæ, Patriarchatui Constantinopolitano subjectas (latinski). Ex Typographia Regia. Paris. coll. 629-630. OCLC 955922585
- ↑ Ἀρριανοῦ Περίπλους Εὐξείνου Πόντου, 18
- ↑ Apollonius Rhodius, Argonautica, §2.341, §2.448, §2.537, §2.669
- ↑ Orphic Argonautica, §712
- ↑ Raymond Janin, v. "Daphnousia" in Dictionnaire d'Histoire et de Géographie ecclésiastiques, vol. XIV, 1960, col. 82
- ↑ Annuario Pontificio 2013 (Libreria Editrice Vaticana 2013 ISBN 978-88-209-9070-1), p. 878
- ↑ Kefken Adası Lighthouse. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. siječnja 2015. Pristupljeno 10. siječnja 2015.
- ↑ Kefkenada (Kefken Island) Light
- ↑ Sergei R. Grinevetsky, Igor S. Zonn, Sergei S. Zhiltsov, Aleksey N. Kosarev, Andrey G. Kostianoy (editors), The Black Sea Encyclopedia (Springer 2014 ISBN 978-3-64255227-4), p. 403
- ↑ Kısaca Kefken Adası (turski). kefken.com. 2006. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. siječnja 2015. Pristupljeno 10. siječnja 2015.