Prijeđi na sadržaj

Kefken

Koordinate: 41°12′58″N 30°15′40″E / 41.21611°N 30.26111°E / 41.21611; 30.26111
Izvor: Wikipedija
Kefken
Položaj
Koordinate41°12′58″N 30°15′40″E / 41.21611°N 30.26111°E / 41.21611; 30.26111
Smještajpokrajina Kocaeli
Država
MoreCrno more
Fizikalne osobine
Površina0.21 km2
Duljina0.5 km
Širina0.2 km
Kefken na zemljovidu Turske
Kefken
Kefken
Kefken na zemljovidu Turske
Zemljovid

Kefken (tur. Kefken Adası) je otok na crnomorskoj obali Turske, nedaleko sela Cebeci u okrugu Kandıra u pokrajini Kocaeli.

Prostire se na površini od 21 hektara, a dužina je oko četiri puta veća od širine.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Tijekom grčke, rimske i bizantske vlasti (prije dolaska Turaka) otok se zvao Daphnusia (Δαφνουσία), Apollonia (Ἀπολλωνία), Thynias (Θυνιάς), Thyni (Θυνή), Thynis (Θυνίς) i Thyniis (Θυνηίς).[1] Posljednje od ovih imena potječe od starogrčkog Thynos (Θύνος) = riba tuna, a možda i od Thynii, plemena tračkog podrijetla koje je živjelo u obalnoj Bitiniji.[2] Spominju ga geograf Ptolemej (5.14.1) i Plinije Stariji (5.32)[3] i Strabon[4] te također u Periplu Euksinskog mora.[5] Imena Thynias i Daphnusia oba su dali Ptolomej, Thynias Plinije, Strabon[4] i Stefan iz Bizanta. Stephan iz Bizanta piše da se također naziva Thyni, Thynis i Thyniis.[1]

Otok se također spominje u grčkim epskim pjesmama Argonautica i Argonautica Orphica. Obje pjesme govore o Argonautima.[6][7]

Iako naselje na otoku nikada nije steklo rang "grada", ono je relativno kasno postalo biskupija. To je bilo u relativno kasnoj fazi, jer se o tome ne spominje u Sinekdemu.[4] Prvi Notitiae Episcopatuum u kojem se pojavljuje, uvijek pod imenom "Daphnusia", je onaj iz ranog 10. stoljeća koji se pripisuje bizantskom caru Lavu VI Mudrom.[2] Grčka pravoslavna Crkva štuje kao mučenika biskupa Dafnuzije izvjesnog Sabu, o kojem se ništa drugo ne zna, dok postojeći dokumenti pokazuju da je Lav sudjelovao na Koncilu u Carigradu (869.), gdje je izrazio pokajanje što je napustio Ignacija Carigradskog godine u korist Focija, te da je njegov nasljednik Antonije bio na koncilu u Carigradu (879.), gdje je Focije ponovno postavljen za partijarha.[4][8] Više nije rezidencijalna biskupija, Katolička crkva danas navodi Daphnusia kao titularno sjedište.[9]

Godine 1261. latinska flota bila je angažirana u opsadi otoka kada je grčki car Nikeje, Mihajlo VIII Paleolog, zauzeo Konstantinopol i time okončao Latinsko Carstvo.[2]

Godine 1915. u blizini se odvijala pomorska bitka između Rusa i Osmanlija koja je završila ruskom pobjedom.

Sadašnje značajke[uredi | uredi kôd]

Iz otoka se pružaju dugi lukobrani koji tvore sigurnu luku za brodove.

Svjetionik izgrađen 1879. ima domet od 14 nautičkih milja, a na svakom od dva lukobrana nalazi se po jedan manji svjetionik.[10][11]

Mogu se vidjeti zidovi tvrđave iz helenističkog i đenovljanskog razdoblja te neki bunari i cisterne za kišnicu.[12][13]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Stephanus of Byzantium, Ethnica, Th320.1
  2. a b c Siméon Vailhé, "Thynias" in Catholic Encyclopedia (New York 1915)
  3. Η νήσος Δαφνουσία. Εγκυκλοπαίδεια Μείζονος Ελληνισμού: Μικρά Ασία. Foundation of the Hellenic World. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. srpnja 2013. Pristupljeno 10. siječnja 2014.
  4. a b c d Le Quien, Michel. 1740. Oriens Christianus, in quatuor Patriarchatus digestus: quo exhibentur ecclesiæ, patriarchæ, cæterique præsules totius Orientis. Tomus primus: tres magnas complectens diœceses Ponti, Asiæ & Thraciæ, Patriarchatui Constantinopolitano subjectas (latinski). Ex Typographia Regia. Paris. coll. 629-630. OCLC 955922585
  5. Ἀρριανοῦ Περίπλους Εὐξείνου Πόντου, 18
  6. Apollonius Rhodius, Argonautica, §2.341, §2.448, §2.537, §2.669
  7. Orphic Argonautica, §712
  8. Raymond Janin, v. "Daphnousia" in Dictionnaire d'Histoire et de Géographie ecclésiastiques, vol. XIV, 1960, col. 82
  9. Annuario Pontificio 2013 (Libreria Editrice Vaticana 2013 ISBN 978-88-209-9070-1), p. 878
  10. Kefken Adası Lighthouse. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. siječnja 2015. Pristupljeno 10. siječnja 2015.
  11. Kefkenada (Kefken Island) Light
  12. Sergei R. Grinevetsky, Igor S. Zonn, Sergei S. Zhiltsov, Aleksey N. Kosarev, Andrey G. Kostianoy (editors), The Black Sea Encyclopedia (Springer 2014 ISBN 978-3-64255227-4), p. 403
  13. Kısaca Kefken Adası (turski). kefken.com. 2006. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. siječnja 2015. Pristupljeno 10. siječnja 2015.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]