Klaudije Ptolemej

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Klaudije Ptolemej
PSM V78 D326 Ptolemy.png
Prikaz umjetnika iz ranog baroka.
Rođenje oko 85.
Egipat
Smrt oko 165.
Aleksandrija, Egipat
Prebivalište Rimsko Carstvo
Polje Astronomija, zemljopis
Matematika, astrologija
Poznat po Geocentrični sustav ili Ptolemejev sustav,
Almagest,
Ptolemejev poučak
Kretanje Sunca (žuto), Zemlje (plavo) i Marsa (crveno) prema heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu ili Ptolemejevom sustavu (desno).
Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti.
Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala.

Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki: Κλαύδιος Πτολεμαῖος; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. pr. Kr.), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac,[1][2] astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji. U djelu od 13 knjiga Veliki matematički sustav astronomije (grč. Μεγάλη μαϑηματιϰὴ σύνταξις τὴς ἀστρονομίας), poznatijem kao Almagest, prema naslovu arapskog prijevoda u kojem je sačuvano, sustavno je izložio antičku znanost o svemiru u okviru geocentričnoga sustava. Taj se sustav (Ptolemejev sustav) osniva na pretpostavci da se Sunce, planeti i zvijezde gibaju oko Zemlje kao nepomičnoga središta svemira. Iako se zasnivala na pogrešnoj pretpostavci, ta se teorija dobro slagala s motrenjem gibanja planeta. Tek je Kopernikovom teorijom (1500.) Ptolemejev sustav zamijenjen heliocentričnim sustavom. Almagest je znanstveni tekst s najduljom upotrebom, sve do početka 17. stoljeća i Johannesa Keplera. Ptolemej je usavršio i matematičku teoriju gibanja Mjeseca, Sunca i planeta, u boljem skladu s opažanjima, izveo teoriju pomrčina i iznio nove geometrijske dokaze i teoreme. Hiparhov katalog položaja zvijezda nadopunio je na 1022 zvijezde.

Osobit je doprinos zemljopisnoj (geografskoj) znanosti i kartografskoj spoznaji antičkoga svijeta dao djelom Geografska uputa (grč. Γεωγραφιϰὴ ὑφήγησις), kojim je stekao glas svjetskog učenjaka. Djelo od 8 knjiga, uključujući i karte tada poznatoga svijeta, nije sačuvano u izvorniku već u mnogim srednjovjekovnim prijepisima (prijepis Maksima Planuda na latinskom, Urbinski prijepis ili Codex Urbinas Graecus iz 13. stoljeća). Koordinatna mreža napravljena je u stožastoj projekciji s početnim meridijanom na Kanarima. U osmoj knjizi nalazi se karta pod naslovom Peta karta Europe (lat. Quinta Europae Tabula) s vrlo temeljitim prikazom Ilirika i Panonije (imena antičkih lokaliteta i njihove koordinate).

Na području glazbe, Ptolemej je ostavio trosveščano djelo O harmoniji (grč. Ἁρμονιϰά), u kojem je sabrano najpreglednije znanje o antičkoj teoriji glazbe. Sastoji se od rasprava o načelima harmonije i akustike, o teoriji intervala i rodova te o takozvanom savršenom sustavu (grč. σύστημα τέλειον), o odnosima tonova i dijelova duše te nebeskih tijela, te od opisa mjernih instrumenata helikona i monokorda. Ptolemej se zalagao za dvostruke kriterije prosudbe valjanosti glazbenih djela: razumske, s pomoću matematičkih proračuna, i empirijske, na temelju sluha. [3]

Doprinosi[uredi VE | uredi]

Ptolomej je napisao nekoliko znanstvenih rasprava, od kojih će tri odigrati znatnu ulogu u razvoju islamske i europske znanosti. Prva od tih astronomska je rasprava koja je danas poznata kao Almagest (na grčkom, Η Μεγάλη Σύνταξις, Velika rasprava, izvorno Μαθηματική Σύνταξις, Matematička rasprava). Druga je Geografska uputa, koja predstavlja temeljit prikaz zemljopisnoga znanja grčko-rimskoga svijeta. Treća je astrološka rasprava poznata kao Tetrabiblos (Četveroknjižje) u kojoj on pokušava horoskopsku astrologiju prilagoditi tadašnjoj Aristotelovskoj filozofiji prirode. Također je objavio i velik broj astronomskih karata, koje su u razdoblju renesanse imale velik utjecaj na razvoj europskog zemljopisa i kartografije. Detaljno je razradio geocentrični sustav koji je po njemu nazvan Ptolomejev sustav.

Almagest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Geocentrični sustav

Almagest (arap. [taqrīr] al-mağasti: Najveće [djelo]), naslov, u arapskom prijevodu, Ptolemejeva kapitalnoga djela Veliki znanstveni sustav [astronomije] napisana na grčkome (‛Hμεγίστη σύνταξıς) u 13 svezaka, s potankim prikazom geocentričnog sustava. Uključuje i katalog 1022 zvijezde s podatcima o njihovim položajima i zvjezdanim veličinama. Katalog potječe vjerojatno od Hiparha. [4]

Ptolemejev poučak[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Ptolemejev poučak

Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta: "U svakom je tetivnom četverokutu produkt dijagonala jednak zbroju produkata duljina suprotnih stranica":

|\overline{AC}|\cdot |\overline{BD}|=|\overline{AB}|\cdot |\overline{CD}|+|\overline{BC}|\cdot |\overline{AD}|

Taj se poučak primjenjuje i u trigonometriji.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Istarska enciklopedija R. Matijašić: Klaudije Ptolemej
    Ptolemej, Klaudije (lat. Claudius Ptolemaeus, grč. Πτολεμαῒος), grč. zemljopisac, matematičar i astronom
  2. Istarska enciklopedija R. Matijašić: antika
    Najvažniji su grč. i rim. povjesničari i zemljopisci – izvori za poznavanje istar. antike: Hekatej iz Mileta, → Pseudo-Skilak, Strabon, → Klaudije Ptolemej, → Tit Livije, → Plinije Stariji, → F.M.A. Kasiodor i → Anonim Ravenjanin.
  3. Ptolemej, Klaudije, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  4. Almagest, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.