Amorfa

Amorfa
	Amorfa
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Tracheophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Fabales;
Porodica:	Fabaceae;
Rod:	Amorpha;
Vrsta:	A. fruticosa;
Dvojno ime
	Amorpha fruticosa; L.
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica ;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Amorfa (grmasta amorfa, kineski bagrem, čivitnjača, lat. Amorpha fruticosa), biljka je iz porodice Fabaceae kod nas znana i kao čivitnjača, murvan, bagremac, te divlji bagrem. Potječe iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena još 1724. (Engleska). U Hrvatsku se počela širiti iz susjedne Mađarske početkom 20. stoljeća. Kod nas se smatra invazivnom vrstom.

Sinonimi[uredi | uredi kôd]

Amorpha elata Hayne
Amorpha fragrans Sweet
Amorpha fruticosa var angustifolia Pursh
Amorpha fruticosa f. crispa (G.Kirchn.) C.K.Schneid.
Amorpha fruticosa var crispa G.Kirchn.
Amorpha fruticosa var tennesseensis (Shuttlew. ex Kunze) E.J.Palmer
Amorpha tennessensis Shuttlew. ex Kunze
Amorpha virgata Small

Opis[uredi | uredi kôd]

Razgranati grm s uspravnim izdancima bez trnja, dostiže 4-5m visine i dvostruku širinu. Izdanci u početku dlakavi, kasnije goli. Dosta je morfološki varijabilan.

Listovi neparno perasto složeni, spiralno raspoređeni, dužine 25–30 cm sa 6-17 pari liski. Liske su eliptične do lancetaste 1–6 cm dužine, 0,5-1,8 cm širine, kratko zašiljene, maljave, na kratkim peteljka ma (1,5-2mm); točkasto su prozirno punktiranom po cijeloj površini kada se upere ka svjetlosti. Uskolinerni priperci 7mm dugi opadaju ubrzo po razvoju lista.^[1]

Cvast i su terminalni uspravni klasoliki gusti grozd ovi 10–15 cm dužine s mnogobrojnim cvjetovima. Cvjetovi na kratkim peteljkama; čašica zvonasta s četiri tupa i jednim, nižim zašiljenim zubom; krunica s jednom laticom (zastavicom) je tamno ljubičasta 4-6mm dužine. Prašnika a 10 sa žutim anterama koje vire izvan zastavice. Cvjeta od travnja do srpnja. Oprašivači su različiti insekti, osobito pčele. I cvjetovi i plod ovi su aromatični.

Plod je jednosjemeni nepucajuća mahuna, gola, srpasta, žuto-sivosmeđa, oštrih rubova i s okruglim ispupčenim depoima smole; dužina oko 1 cm, masa tisuću plodova 9,3-9,6g. Mahune dozrijevaju ujesen a na granama ostaju i tijekom zime. Sjeme izduženo bubrežasti oker sjemenjače, s malo endosperm a lateralno, masa tisuću sjemena 6,4-6,5 g.^[2]

Uporaba[uredi | uredi kôd]

Koristi se u hortikulturi.Također se od biljke dobivaju i u medicini korišteni preparati.Lijekovi na bazi amorfe koriste kao sedativ za autonomne neuroze, neuroze kardiovaskularnog sustava i paroksizmalnu tahikardiju. U netoksičnim dozama sprječava konvulzije uzrokovane kamforom ; u manjoj mjeri sprečava strihininske konvulzije.

Na osnovi amorfina stvoren je u Rusiji lijek " Fruticin " koji djeluje sedativno u raznim neurotičnim stanjima (paroksizmalna tahikardija, vegetativno-vaskularna distonija, neuroze kardiovaskularnog sustava). Smrvljene sjemenke se mogu koristiti kao začin .Sudeći po američkim imenima (bastard indigo) koristila se i kao nadomjestak za indigo boju za tkanine.Zna se i da su biljku koristila i neka sjevernoamerička indijanska plemena - Seminole kao opći tonik i kod reumatizma i kroničnih bolesti,dok je pleme Omaha koristilo za rane.Po nekim novijim istraživanjima mogla bi se koristiti i kod dijabetesa.^[3]^[4]

Koristi se i u pčelarstvu kao medonosna biljka, med je vrlo sličan bagremovom.

Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]

Peter A. Schmidt, Ulrich Hecker: Taschenlexikon der Gehölze. Ein botanisch-ökologischer Exkursionsbegleiter. Quelle & Meyer, Wiebelsheim 2009, ISBN 978-3-494-01448-7.
DAISIE (2009). Handbook of Alien Species in Europe. Dordrecht: Springer. ISBN 978-1-4020-8279-5.
Nikolić,T.,Mitić,B.,Boršić,I. Flora Hrvatske:Invazivne biljke, Zagreb 2014.

Amorpha fruticosa, plod i sjeme
Amorpha fruticosa,
Amorpha fruticosa
Amorpha fruticosa
Amorpha fruticosa

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Vukićević E. (1996): Dekorativna dendrologija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Beogradu, Beograd
↑ Stilinović, S. (1985): Semenarstvo šumskog i ukrasnog drveća i grmlja. Sveučilište u Beogradu. Beograd
↑ Kozuharova E, Matkowski A, Woźniak D, Simeonova R, Naychov Z, Malainer C, Mocan A ,Nabavi SM and Atanasov AG (2017)Amorpha fruticosa – A Noxious Invasive Alien Plant in Europe or a Medicinal Plant against Metabolic Disease? Front. Pharmacol. 8:333. doi: 10.3389/fphar.2017.00333
↑ Мазнев Н. И. Энциклопедия лекарственных растений. ,Moskva 2004.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Amorpha fruticosa
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Amorpha fruticosa
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Amorpha fruticosa

[1] Vukićević E. (1996): Dekorativna dendrologija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Beogradu, Beograd

[2] Stilinović, S. (1985): Semenarstvo šumskog i ukrasnog drveća i grmlja. Sveučilište u Beogradu. Beograd

[3] Kozuharova E, Matkowski A, Woźniak D, Simeonova R, Naychov Z, Malainer C, Mocan A ,Nabavi SM and Atanasov AG (2017)Amorpha fruticosa – A Noxious Invasive Alien Plant in Europe or a Medicinal Plant against Metabolic Disease? Front. Pharmacol. 8:333. doi: 10.3389/fphar.2017.00333

[4] Мазнев Н. И. Энциклопедия лекарственных растений. ,Moskva 2004.

[1]

[2]

[3]

[4]