Klavijatura

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Uvećani prikaz jednog dijela klavijature

Klavijature su dio nekih glazbenih instrumenata, a sastoje se od većih bijelih i manjih crnih tipki. Bijelih je tipki uvijek više, a crnih manje. Njihov ukupan broj može varirati ovisno o pojedinom glazbalu. Bijele tipke služe za izvođenje cijelih tonova, a crne za izvođenje polutonova.

Instrumenti s klavijaturama[uredi VE | uredi]

Klavirske klavijature sa 88 tipki
Čembalo iz 1980. godine sa dvije klavijature kod kojih su crne tipke za izvođenje cijelih tonova, a bijele za izvođenje polutonova
Orguljska konzola sa četiri klavijature i registrima

Ovoj skupini instrumenata pripadaju klavir, čembalo, čelesta, orgulje, sintesajzer, harmonika, klavikord i svako drugo glazbalo koje ima klavijature. Širok raspon klavijatura i zvukovne mogućnosti ovih glazbala omogućuju istodobno izvođenje melodijske pratnje i akordne linije. Ova su glazbala samo iznimno u sastavu simfonijskog orkestra.

Klavir[uredi VE | uredi]

Klavir ima klavijaturu s 88 tipki te tonovi nastaju pritiskom na tipku koja pokreće batić i on udara po jednoj od 88 žica različitih duljina i debljina.

Čembalo[uredi VE | uredi]

Čembalo je predak klavira te je bilo popularno dvorsko i kućno glazbalo u 16., 17. i 18. stoljeću. Kod ovoga glazbala ton nastaje pritiskom na tipku koja pokreće pero koje trza žicu. Čembalo ponekad ima jednu, a ponekad dvije klavijature.

Čelesta[uredi VE | uredi]

Čelesta po klavijaturi i izgledu glazbala nalikuje uspravnom klaviru - pianinu. Kod ovoga glazbala ton nastaje pritiskom na tipku koje pokreće batić koji udara o metalne pločice različitih veličina.

Orgulje[uredi VE | uredi]

Orgulje se sastoje od stotina svirala, smještenih u redovima iznad i oko nekoliko klavijatura. Ton nastaje pritiskom tipke koji omogućava da se zrak propušta kroz svirale.

Sintesajzer[uredi VE | uredi]

Sintesajzer ima klavijature s kojima, uz pomoć elektronike, može izvoditi mnogobrojne neobične zvukove i zvukovne efekte.

Harmonika[uredi VE | uredi]

Harmonika, kao i ostala glazbala ove skupine, ima klavijature. Ton nastaje upuhivanjem zraka u mijeh, a vrsta tona ovisi o tipki koju pritišćemo.

Literatura[uredi VE | uredi]

  1. Ljiljana Ščerdov - Saša Marić, Glazbena sedmica, 3. izdanje, Zagreb, 2006., ISBN 953-200-923-X