Knjižničarstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Knjižničarstvo ili bibliotekarstvo (eng. library science) je znanost koja se bavi knjižnicama.

Smisao knjižnice je korištenje u njoj pohranjenog knjižničnoga fonda. Knjižnični fond u velikoj mjeri čine knjige, ali i drugi predmeti kao što su fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, računalni sadržaji, igračke i mnoge druge vrste sadržaja (u nastavku ovoga članka se riječju knjiga misli na sve ove vrste sadržaja).

Poslovanje knjižnice čine sljedeće aktivnosti:

  • izgradnja i održavanje knjižničnog fonda (nabava knjiga, briga o njihovu stanju, fizičkoj zaštiti i popravcima knjiga te pročišćavanju fonda),
  • izgradnja i održavanje knjižničnoga kataloga (katalogizacija),
  • korištenje fonda (čitanjem u čitaonici ili kroz posudbu korisnicima),
  • pomoć korisnicima u traženju informacija ili korištenju knjižnične građe i
  • druge aktivnost koje se odvijaju u knjižnicama.

Katalogizacija[uredi VE | uredi]

Knjižnični katalog pomaže knjižničarima i korisnicima identificirati i pronaći knjigu u knjižnici (po naslovu, autoru, temi i drugim kriterijima).

Katalozi nastaju postupcima formalne i sadržajne katalogizacije. Katalogizacija je aktivnost kojom se podaci o knjizi odabiru prema pravilima, zapisuju na standardni način i prikladno organiziraju radi kasnijeg pretraživanja. Ovi podaci čine bibliografski opis, temelj bibliografija i knjižničnih kataloga.

  • Formalnu katalogizaciju čini izbor podataka o knjizi s naslovne stranice knjige i drugih sličnih stranica u knjizi (naslov, autor, izdavač, godina izdanja itd.) i njenom fizičkom obliku (dimenzije, broj stranica i sl.) i njihovo zapisivanje na standardni način. Formalnom katalogizacijom nastaju podaci za abecedni, naslovni, autorski, matični, mjesni i slične kataloge.
  • Klasifikacija je aktivnost kojom se knjizi i drugom predmetu iz knjižničnog fonda određuje jedna ili više klasifikacijskih (stručnih) oznaka, koji kazuju 'o čemu se radi'. Klasifikacijske oznake olakšavaju pronalaženje knjižnične građe u stručnim katalozima i često se koriste kao mehanizam za fizički blizak smještaj knjižnične koja govori o sličnom predmetu. Za klasifikaciju knjižnične građe se u hrvatskim knjižnicama najčešće koristi Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK, engl. UDC). U svijetu su joj popularne alternative Deweyeva decimalna klasifikacija, klasifikacija američke Kongresne knjižnice, Blissova bibliografska klasifikacija i Ranganathanova analitičko-sintetička klasifikacija.

Kataložna pravila[uredi VE | uredi]

Hrvatska knjižničarska tradicija je povijesno utemeljena na Pruskim pravilima, a od 1961. na Pariškim načelima. Pariška su načela bila temelj za oblikovanje serije IFLA-inih (International Federation of Library Associations and Institutions) opisa pravila za oblikovanje bibliografskih zapisa pod nazivom ISBD (International Standard Book Description). Eva Verona je na temelju Praških načela i ISBD-a izradila Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga (PPIAK) koji je u radu koristila većina jugoslavenskih knjižnica.

Katalozi i bibliografije[uredi VE | uredi]

Tradicionalni knjižnični ('papirnati') katalog je skup ladica napunjenih kataložnim listićima. Računalni knjižnični katalog je programski sustav s bazom podataka u kojoj se čuvaju bibliografski opisi, s dijelom koji podupire cjelokupno knjižnično poslovanje i dijelom koji služi za javni pristup korisnika katalogu (Online Public Access Catalog - OPAC). Tradicionalni katalog je zbog ograničenih mogućnosti zapisa i pretraživanja bio izrađivan u obliku više skupova kataložnih listića sa sličnim podacima ali poslaganim na različite načine, dok je računalni knjižnični katalog jedan skup podataka, ali prikaziv i pretraživ na mnogo načina.

Katalog sadrži podatke o knjižničnom fondu jedne ili više knjižnica, dok bibliografija navodi knjige jednog ili više autora, o ili s nekog greografskog, jezičnog, etničkog ili državnog područja, iz nekog vremenskog razdoblja ili o nekoj temi od posebnoga interesa za autora bibliografije.

Literatura[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]