Kodeks bojovnika HVO Sarajevo

Izvor: Wikipedija

Poradi komunikacijske blokade u kojoj se našao hrvatski puk u glavnom gradu BiH tijekom rata, čelništvo Hrvatskog vijeća obrane Sarajevo je, kao političko-vojno tijelo, bilo prisiljeno samostalno osmisliti temeljne dokumente i nužno znakovlje potrebno za identificiranje bojovnika i materijalno-tehničkih potencijala. U tom su smislu sredinom 1992. godine izrađeni pečat, prepoznatljivi memorandum, registracijske pločice za vozila, akreditacije i Kodeks ponašanja bojovnika Hrvatskog vijeća obrane Sarajevo,[1] koji donosimo u izvornom obliku:

  • 1. Pripadnikom / bojovnikom Hrvatskog vijeća obrane može postati svaki građanin grada Sarajeva
  • 2. U redove HVO ulazi se dragovoljno
  • 3. Temelj moralne snage bojovnika Hrvatskog vijeća obrane čini njegova odanost pravednoj stvari i idealima za koje se bori
  • 4. U borbi za obranu dostojanstva, slobode, pravde i jednakosti pripadnik Hrvatskog vijeća obrane spreman je i svoj život položiti
  • 5. Ulaskom u redove Hrvatskog vijeća obrane svaki bojovnik prihvaća pravila ponašanja i svoje osobne interese mora podrediti kolektivu
  • 6. Bojovnik Hrvatskog vijeća obrane ima pravo i dužnost:
    • braniti i čuvati neovisnost i suverenitet zajednice kojoj pripada
    • razvijati i učvršćivati domoljublje u domovini Herceg-Bosni
    • jačati unutarnju čvrstoću postrojbi Hrvatskog vijeća obrane
    • jačati vojničku stegu
  • 7. Bojovnik Hrvatskog vijeća obrane pri izvršenju borbenih zadataka treba iskazati hrabrost, odgovornost i kolegijalnost, u svim se prilikama korektno odnositi prema svojim suborcima i građanskim licima
  • 8. Ponašati se u duhu međunarodnog ratnog prava tijekom izvođenja borbenih zadataka
  • 9. Dragovoljni pristup postrojbama Hrvatskog vijeća obrane prestaje onog trenutka kada se u njih uđe. Od tada pa sve dok se nalazi u postrojbama Hrvatskog vijeća obrane dragovoljnost prestaje i primjenjuju se pravila i zakoni na kojima se gradi svaka civilizirana vojska, pa prema tome i naša
  • 10. Bojovnik Hrvatskog vijeća obrane je dužan izvršavati zapovijedi svojih po rangu nadređenih, izuzev u slučaju kada procijeni da zapovijed nije u duhu propisanih pravila našeg ili međunarodnog ratnog prava.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Bilten brigade Kralj Tvrtko, Sarajevo, veljača 1993.