Kolo (ples)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kolo u izvedi makedonskoga KUD-a.

Kolo je naziv za narodni folklorni ples.

Kolo kao oblik narodnog plesa je široko rasprostranjen u mnogim narodima.[1] Naročito je karakteristično za južnoslovenske narode. Osnovno značenje termina kolo je "cirkulus" kao obruč, krug. Drugi naziv "horo" ili "oro" potječe od grčke riječi "horos", što znači skup [[ljudi, ples, [[igra. Od ovih pojmova nastali su pojmovi: [[koregrafija – opisivanje i danas češće osmišljavanje plesnih oblika i inačica, pa se osoba koja to radi zove koreograf; koreologija – znanost koja se bavi proučavanjem plesova, njihovim nastankom, razvojem itd., i etnokoreologija – proučavanje narodnih plesova.

Zatvoreno kolo u najmanjem obliku čine dvoje ljudi – par, kao i u plesu. Obično su to mladić i djevojka. Dolaskom novih plesača kolo raste. Ulazak u kolo ima razne procedure ili znakove, ali je osnovno pristanak drugih plesača. koji su već u kolu. Obično se hvata u kolo tako što muškarac ide između dvije djevojke (žene) i obrnuto. U zatvorenom kolu svi su plesači ravnopravni.

Otvoreno kolo je češći oblik. Ovdje se zna, gdje je početak, a gdje kraj kola. Krajnji desni plesač je prvi ili kolovođa. Cijelo kolo upravljaju taj prvi i posljednji plesač. Ima značaj i trećak odnosno svaki treći plesač u kolu. U otvorenom kolu može se hvatati na isti način kao i u zatvorenom kolu presijecanjem tj. ulaženjem u kolo ili hvatanjem na kraju kola kao posljednji. Otvoreno kolo može se kretati pravolinijski, vijugavo, može se prekidati i radi drugo kolo, spajati s drugim kolom. Pojedini plesači ili parovi mogu imati solo dionice paralelno s plesanjem kola. U ovom smislu otvoreno kolo je raznovrsniji, slobodniji i bogatiji oblik plesnog izražavanja u odnosu na zatvoreno kolo.

Kretanje ovisi od koraka koji su specifični za svako pojedinačno kolo. Najčešće kretanje je s lijeva u desno i obrnuto. Ukoliko kola imaju isti broj koraka u obje strane onda su to simetrična kola, a ukoliko nemaju onda su to nesimetrična kola. Skoro sva kola se kreću u desno, čak i ona simetrična, jer dužina koraka u desno se razlikuje od one u lijevo. Sva druga kretanja su rezultat kreacije svakoga kola. Mogu se vidjeti u izvođenju kulturno umjetničih društava, dok neke korake i kretanja mogu izvesti samo vrhunski plesači.

Kolo se pleše uz pratnju glazbe, a karakteristično je da su svirači pratili kolovođu i on je bio svojevrsni dirigent. Postojali su i znaci glazbi (npr. klecanjem koljena) da uspori ili ubrza. To je davalo svojevrsnu interakciju između plesača i glazbenika, tako da je svako kolo plesano na drugi način. Ovo je zajedničko nastanku nekih drugih plesova, kao što je tango.

Kolo se plesalo uz pjevanje ili uz pjevanje i pratnju glazbe. Tako su nastale pjesme „poskočice“ veseloga i šaljivoga sadržaja. Neki krajevi su sačuvali i nijemo kolo bez pratnje glazbe i pjesme već se takt davao naglašenim udarcima stopala o tlo. Ta kola su sačuvana u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. https://www.britannica.com/art/kolo Preuzeto 7. svibnja 2017.