Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO

"Prigorski plesovi" Zvonimira Ljevakovića  u izvedbi Ansambla LADO

"Prigorski plesovi" Zvonimira Ljevakovića
u izvedbi Ansambla LADO
Poznat/a i kaoAnsambl LADO
Osnivanje1949.
Žanr/ovinarodna glazba, folklor
Djelatno razdoblje1949. do danas
Producentska kućaRTL, BeSTMUSIC, Memphis, Lado, Aquarius Records
Internetska stranicawww.lado.hr
Članovi (članice)
Članovi ansambla
Nagrade
4 Nagrade Grada Zagreba
2 Plakete Grada Zagreba
Zahvalnica grada Los Angelesa
Ključ grada Clevelanda
Zahvalnica grada Frankfurta na Odri
Nagrada "Orlando"
Nagrada "Ivan Lukačić"
22 diskografske nagrade Porin
Portal o glazbi

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO je hrvatski profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine u Zagrebu. U Ansamblu danas djeluje 37 vrhunskih plesača/pjevača i 14 izvrsnih glazbenika koji sviraju pedesetak tradicijskih i klasičnih glazbala.[1] "Lado" je arhaična slavenska riječ, često korištena kao pripjev u starim obrednim pjesmama sjeverozapadne Hrvatske, a sinonim je za riječi "dobar", "drag" i "mio". U svom dosadašnjem radu Ansambl LADO okupio je najpoznatije hrvatske etnokoreologe i koreografe, glazbene aranžere, etnoglazbenike, folkloriste i dirigente, ali također i skladatelje nadahnute pučkim glazbenim stvaralaštvom.[2]

Povijest ansambla[uredi VE | uredi]

Prof. Zvonimir Ljevaković

Ansambl LADO utemeljen je ukazom vlade Narodne Republike Hrvatske 11. studenog 1949. godine pod imenom Državni zbor narodnih plesova i pjesama (DZNPiP). Zadaća mu je bila istraživati, prikupljati, umjetnički obrađivati i scenski prikazivati najljepše primjere bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije.[3]

U godinama poslije drugoga svjetskoga rata u zemlji su počele djelovati mnogobrojne amaterske folklorne skupine, među kojima se isticala folklorna sekcija Omladinskoga kulturno-umjetničkoga društva "Joža Vlahović" iz Zagreba pod umjetničkim vodstvom prof. Zvonimira Ljevakovića. Ljevaković je bio jedan od utemeljitelja i prvi umjetnički ravnatelj Ansambla LADO. LADO je prvi put nastupio 4. veljače 1950. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i već je tada pokazao jasnu usmjerenost ansambla na hrvatsku tradicijsku glazbu i običaje. Koncert se sastojao od petnaest točaka, šest glazbenih (pjevnih) i devet plesnih, kada su izvedeni Krčki tanac, Dalmatinsko kolo - poskočica Linđo, Slavonsko kolo, Bunjevačko momačko kolo, Vrličko kolo, Balun iz Istre, Pokupski svatovski drmeš i Posavski plesovi iz kojih je jedna "šestorka" sa šest plesačica poslije postala prepoznatljivim zaštitnim znakom Ansambla LADO. Taj prvi nastup ansambla bio je kratko objavljen u dnevnom listu Vjesnik, te popraćen osvrtom uvaženog akademika, prof. Tvrtka Čubelića.[4]

Dr. Ivan Ivančan

Od 1974. godine ansambl vodi hrvatski etnolog i etnokoreograf dr. Ivan Ivančan. Bio je vrstan poznavatelj tradicijske glazbe i plesa, a njegov doprinos u ansamblu te koreografski rad u mnogim amaterskim ansamblima diljem Hrvatske također su trajno obilježili hrvatsku folklornu scenu. Put koji je zacrtao Zvonimir Ljevaković, a nastavio dr. Ivan Ivančan, slijedili su i umjetnički ravnatelji Hanibal Dundović (1983.-1991.) i Ivan Ivančan mlađi (od 1992.). Prepoznatljivoj kvaliteti glazbenoga programa LADA u ranijim su godinama značajno doprinijeli Emil Cossetto i Božo Potočnik, a poslije i glazbeni rukovoditelji Dinko Fio (1975.-1980.), Tomislav Uhlik (1983.-1985.) i Bojan Pogrmilović (1985.-1998.). U novije vrijeme folklorni zbor vodi Dražen Kurilovčan, koji uz posebno angažirane vanjske suradnike najčešće ravna koncertnim izvedbama Ansambla.[4] Od 18. travnja 2016. dužnost umjetničkog voditelja obnaša etnolog i polonist Andrija Ivančan.[5][6]

Tijekom dugogodišnjega uspješnoga djelovanja, LADO je postao prepoznatljiv po svojim rustikalnom pjevanju i arhaičnim zvucima tradicijskih narodnih glazbala: članovi Ansambla i njihovi voditelji uvijek su pridavali veliki značaj kvalitetnoj izvedbi i scenskoj uvjerljivosti svake koreografije ili glazbenoga djela, izbjegavajući tako opasnost prelaska granice "dobroga glazbenoga ukusa" i propadanja u val "novoskladane" narodne glazbe. Uz nastupe na najpoznatijim domaćim i svjetskim pozornicama i koncertnim podijima, LADO često nastupa na raznim velikim međunarodnim skupovima i simpozijima, na akademijama i proslavama, sajmovima, svjetskim izložbama, Univerzijadama, olimpijskim igrama, te velikom broju svjetskih i domaćih folklornih i glazbenih festivala. Uspješno surađuje i s baletom HNK u Zagrebu ("Đavo u selu" Frana Lhotke) i Gradskim kazalištem "Komedija" ("Đerdan" Jakova Gotovca i "Narodil se mladi Kralj" Vida Baloga i Tomislava Uhlika). LADO je diljem svijeta gostovao i na pozive hrvatskih iseljenika, nastojeći im svojim izvedbama oživjeti uspomene na glazbeno i plesno nasljeđe rodnoga kraja, a u njihovih potomaka pobuditi zanimanje za kulturu i tradiciju daleke domovine.[4]

Osobitosti LADA[uredi VE | uredi]

Članice LADA u raskošnim slavonskim narodnim nošnjama, tzv. zlatarama
  • Ansambl LADO je svojevrsni putujući muzej, koji posjeduje više od 1200 kompleta narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote od kojih su neki stariji od 100 godina.
  • 65 godina glazbenoga djelovanja i više od 5000 nastupa u Hrvatskoj i 48 zemalja svijeta, tridesetak nosača zvuka koji su snimljeni na najvišoj produkcijskoj razini.
  • Više od 100 koreografija koje predstavljaju zadivljujuću različitost plesova, pjesama i nošnji na tako malom prostoru kao što je Hrvatska i to zahvaljujući mediteranskim, alpskim, panonskim i balkanskim utjecajima.
  • 38 vrhunskih umjetnika, koji istodobno plešu i pjevaju, 14 vrhunskih glazbenika koji sviraju pedesetak tradicijskih i klasičnih glazbala.
  • "2 u 1", LADO je vrhunski plesni ansambl, ali i izvanredan folklorni zbor, sposoban izvesti program narodnih plesova i pjesama u jednoj večeri, a već sutradan se predstaviti reprezentativnim vokalno-instrumentalnim programom.
  • Ansambl se bavi i edukacijskim programima: organiziranjem folkornih radionica, plesnih tečajeva i nastupa za djecu predškolskog i školskog uzrasta.

Članovi ansambla[uredi VE | uredi]

S plesačima/pjevačima i solistima Ansambla LADO redovito rade umjetnički i plesni voditelj te dirigent Ansambla uz svesrdnu glazbenu pomoć korepetitora. Sa sviračima i instrumentalnim solistima program uvježbavaju dirigent Ansambla i voditelj orkestra.[1] Osim plesnih koreografija, plesači/pjevači po potrebi nastupaju i kao muški zbor, a plesačice/pjevačice kao ženski zbor Ladarice.

Vokalisti LADA[uredi VE | uredi]

Vokalisti LADA

Vokalisti LADA naziv je vokalnog ansambla u kojem pjevači/plesači Ansambla LADO na reprezentativan način izvode vokalnu glazbenu tradiciju južnohrvatskih prostora. Vokalni ansambl započeo je radom u rujnu 2002. godine na inicijativu Ivana Ivančana, umjetničkog direktora LADA. Tako su pjevači LADA upoznali različite stilove i žanrove tog područja, različite od dotadašnje prakse ladovskoga pjevanja koje je pretežito bilo vezano uz sjevernohrvatske glazbene tradicije. Crkveno pučko pjevanje i klapsko pjevanje, dva vokalno-glazbena stila koja se nadopunjuju, osnov su repertoara tog vokalnog ansambla. Od 2002. do danas Vokalisti su nastupali u različitim prigodama kao dio Ansambla LADO (božićni i korizmeni vokalni programi) i samostalno u raznim klapskim projektima (Svitla noć – klape i korizma; Klape na Šalati) te na koncertima u austrijskom Gradišću, u Hrvatskom glazbenom zavodu i crkvi sv. Marka u Zagrebu, crkvi sv. Donata u Zadru, itd. Za svoje su izvedbe djela duhovne glazbe Vokalisti do danas više puta nagrađivani mnogim nagradama (Porin, Orlando, Varaždinske barokne večeri),[7] a za svoj su prvi samostalni album Križu sveti... 2012. osvojili dvije diskografske nagrade Porin.[8]

Ženski zbor Ladarice[uredi VE | uredi]

Ženski zbor Ladarice

Povijest legendarnih Ladarica počinje 1965. godine: folkloru i glazbi već tada srcem i dušom odani Božo Potočnik neformalno je okupio manju skupinu članica Ansambla LADO s kojima je, za programske potrebe tadašnjega Radio-Zagreba, snimio obrade desetak narodnih pjesama. Godinu dana poslije, braća Zlatko i Božo Potočnik službeno su utemeljili ženski vokalni ansambl, koji je od tada najčešće nastupao kao nonet. Sve su članice tog ansambla također bile zaposlene kao plesačice/pjevačice u Ansamblu LADO, ali su kao vokalni sastav sve do 2003. djelovale neovisno od njega. Zbog sličnoga imena, ali i činjenice da su sve Ladarice istodobno bile i članice Ansambla LADO, publika je ta dva ansambla često poistovjećivala. No formalno-pravno sjedinjenje Ladarica i Ansambla LADO dogodilo se tek 2008. godine na poticaj Ivana Ivančana mlađeg te uz suglasnost LADU uvijek vjernoga Bože Potočnika: nastupom na 43. Festivalu kajkavskih popevki u Krapini,[9] Ladarice su se te godine imenom i službeno vratile u okrilje Ansambla LADO. Današnje Ladarice svojim nastupima i vokalnim izvedbama predano čuvaju i diljem svijeta ponosno pronose naslijeđeno slavno ime svojih legendarnih prethodnica.[10]

Orkestar LADA[uredi VE | uredi]

Orkestar LADA na pozornici HNK u Zagrebu

Orkestar LADA čini 14 glazbenika – multiinstrumentalista koji sviraju skoro sva tradicijska narodna glazbala koja je moguće naći na prostoru Hrvatske, ali i Jugoistočne Europe. U okviru istoga koncerta, svirači se bez problema iz gudačkoga sastava s cimbalom (guci, pilari, jegeduši, mužikaši), uobičajenoga u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, “preobraze” u tamburaški sastav karakterističan za sjeveroistočna nizinska područja. Prigodom predstavljanja glazbene tradicije dijela jadranskoga područja, članovi orkestra često sviraju i mandoline, a po potrebi se u trenu mogu “pretvoriti” u bandiste – sastav svirača limenih puhačkih glazbala popularan u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Orkestar LADA posjeduje jedinstvenu zbirku hrvatskih narodnih glazbala. Među njima su, ponajprije, aerofona tradicijska glazbala: baranjske diplice, razne vrste svirala (frula) i dvojnica, šurlice, mišnjice, sopile ili roženice, banijske svirale "ciganjske", okarine, diple, mih, gajde i dude. Tu su i solistička glazbala sa žicama: tambure samice (slavonska "samica" i lička "dangubica"), gusle, šargije i cimbal, razne vrste udaraljki, ali i cijeli orkestar srijemskih i slavonskih tambura te onih najstarijih - tambura "farkašica". Lijericu – narodno glazbalo kojim se često pratilo ples u mnogim dijelovima srednje i južne Dalmacije – svira nekoliko glazbenika, kao i malu harmoniku trieštinu ili botunjeru. Od klasičnih glazbala tu su violine, čelo, kontrabas i klarinet. Na svim koncertima Ansambla LADO orkestar redovito prati pojedine plesne i vokalne izvedbe, ali nastupa i zasebno, izvodeći razne virtuozne instrumentalne skladbe i glazbene obrade. U proteklih desetak godina članovi orkestra održali su niz samostalnih cjelovečernjih koncerata te objavili tri nosača zvuka.[11]

Zbirka nošnji[uredi VE | uredi]

LADO posjeduje jedinstvenu kolekciju originalnih narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote sustavno prikupljanih tijekom više od pedeset godina postojanja Ansambla. S vremenom je nastala zbirka s više od tisuću i dvjesto kompleta iz raznih područja Hrvatske (središnjeg i nizinskog, gorskog i priobalnog), kao i područja izvan Republike Hrvatske, koja nastanjuju Hrvati (Bosne i Hercegovine, Vojvodine i drugih). Zemljopisni položaj Hrvatske i ekološki uvjeti imali su presudan utjecaj na bogatstvo i raznolikost hrvatskih narodnih nošnji. Svojom kulturom i poviješću Hrvatska je određena kao srednjoeuropska i mediteranska zemlja, što je uvjetovalo nastanak četiriju različitih tipova tradicijskog ruha (alpskog, panonskog, dinarskog i jadranskog). Svaki nastup LADA, uz ples i pjesmu, svojevrsna je revija originalnih narodnih nošnji.

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

Diskografske nagrade Porin[uredi VE | uredi]

Vitrina s diskografskim nagradama Porin u prostorijama Ansambla

Porin za životno djelo (2002.)

Za najbolji album folklorne glazbe:

  • Na moru i kraju (2001.)[13]
  • Na zelenom travniki autora Bože Potočnika (2003.)
  • Teta Liza i LADO (2008.)
  • Iz kajkavskih krajeva – vol. 3 i 4 (2013.)

Za najbolji album božićne glazbe:

  • Božićni koncert (2011.)

Za najbolju folklornu pjesmu:

  • "Veseli se, majko Božja" s albuma Preveliku radost navišćujem Vama (2004.)
  • "Primem pero svojo ruko desno" s albuma Teta Liza i LADO (2008.)
  • "Šest let mi je minulo" s albuma Iz kajkavskih krajeva – vol. 3 i 4 (2013.)
  • "Dobar večer tomu stanu" s albuma Pjesme naroda Europe (2014.)

Za najbolju izvedbu folklorne glazbe:

  • album Na zelenom travniki (2003.)
  • pjesma "Spavaj, spavaj ditiću" s albuma Preveliku radost navišćujem Vama (2004.)
  • napjev "Puče moj" s albuma Kalvarija (2007.)
  • pjesma "Ribica mi plava" s albuma Teta Liza i LADO (2008.)
  • pjesma "Danak svanu koledo" s albuma Božićni koncert (2011.)
  • napjev "Svetoj žrtvi Uskrsnici" s albuma Vokalisti Lada – Križu sveti... (2012.)
  • napjev "O, žalosna Majko, Sveta Divice" s albuma O, Isuse daj mi suze (2013.)
  • pjesma "Calusul oltenesc" s albuma Pjesme naroda Europe (2014.)

Za najbolji album duhovne glazbe:

Diskografija[uredi VE | uredi]

Albumi[uredi VE | uredi]

  • 1987.Narodne pjesme i plesovi sjeverne Hrvatske (RTL)
  • 1994.Telo Kristuševo, Narodi se mladi kralj (BeSTMUSIC)
  • 1994.Kalvarija (BeSTMUSIC)
  • 1998.Iz kajkavskih krajeva (BeSTMUSIC)
  • 1998. – Iz kajkavskih krajeva vol.2 (BeSTMUSIC)
  • 1998. – Iz hrvatske narodne glazbene riznice vol.1 (Memphis)
  • 1999.Kolo igra, tamburica svira vol.1 (BeSTMUSIC)
  • 1999. – Kolo igra, tamburica svira vol.2 (BeSTMUSIC)
  • 1999. – O vreme prelubleno - (BeSTMUSIC)
  • 2000.Na moru i kraju - (BeSTMUSIC)
  • 2000. – U društvu svirača vol.1 (BeSTMUSIC)
  • 2001.Najljepše božićne pjesme (BeSTMUSIC)
  • 2001. – U društvu svirača vol.2 (Lado)
  • 2001. – Na zelenom travniki (Lado)
  • 2002.Raspelo (Lado)
  • 2003.Preveliku radost navišćujem vama (Aquarius Records)

  • 2003. – LADO electro (Aquarius Records)
  • 2004.Zorja moja zorja - Anđela Potočnik (Aquarius Records)
  • 2004. – Božić u svijetu (Aquarius Records)
  • 2005.Iz hrvatske narodne glazbene riznice vol.2 (Aquarius Records)
  • 2006.Kalvarija (Aquarius Records )
  • 2007.Polke i drmeši (Aquarius Records)
  • 2007. – Tete Liza i Lado (Aquarius Records)
  • 2009.Janja - Niz Muru i Dravu (Aquarius Records)
  • 2010.Božićni koncert (Aquarius Records)
  • 2011.Ana Kelin: Glazbeni spomenar (Aquarius Records)
  • 2011. – Božo Potočnik: Pri kumekovoj kleti (Aquarius Records)
  • 2012.O, Isuse daj mi suze (Aquarius Records)
  • 2012. – Iz kajkavskih krajeva - vol. 3 i 4 (Aquarius Records)
  • 2013.Pjesme naroda Europe (Aquarius Records)
  • 2014.Korizmeni koncert: Pasijom kroz hrvatske krajeve (Aquarius Records)

DVD[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Crystal Clear app email.svg   Napomena:   Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ansambla LADO (http://www.lado.hr/).
Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ansambl LADO.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]