Kopar (začin)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kopar
Illustration Anethum graveolens0.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Apiales
Porodica: Apiaceae
Rod: Anethum
Vrsta: A. graveolens
Dvojno ime
Anethum graveolens
Linnaeus
Područje života

Kopar (lat. Anethum graveolens) je začinska i ljekovita biljka iz porodice Apiaceae.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Biljka je podrijetlom iz centralne Azije. Još u 1. stoljeću širi se po srednjoj i sjevernoj Europi. U doba Karla Velikog već je dio svakog carskog vrta. Najveći proizvođač ulja kopera danas je Mađarska.

Karakteristike[uredi VE | uredi]

Kopar je jednogodišnja biljka. Naraste od 30 do 120 cm visine. Cijela biljka je glatka i mirisna. Listovi su končasti. Cvjetovi su žuti i narastu na 6 do 10mm dugim drškama, radijalno simetrični i petodijelni. Cvjeta od svibnja do kolovoza. Plodovi su jajoliki, smeđi, 3 do 5mm dugi i 2 do 2,5mm široki. Plod zrije od srpnja do rujna. Sije se sa prvim mrazevima u humusom bogato, osunčano tlo. Aroma biljke je najsnažnija prije cvjetanja. Sjeme biljke je zrelo kad počne tamniti i tada se može brati.

Uporaba[uredi VE | uredi]

U europskoj kuhinji rabi se kao dodatak salatama, umacima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Rabi se i kao ljekovita biljka čija ulja pospješuju apetit, olakšavaju probavu i umiruju živce. Jača otpornost na bolesti i djeluje protiv infekcija. Čaj kopera umiruje i pomaže kod nesanice.

Kemijski sastav[uredi VE | uredi]

Biljka sadrži prvenstveno eterična ulja.

Narodna vjerovanja[uredi VE | uredi]

Kopar je poznat još u starom Egiptu kao ljekovita biljka. Rimski gladijatori mazali su tijelo koprovim uljem i jeli hranu začinjenu koperom, jer se vjerovalo da daje snagu. Stari Grci su ga cijenili zbog umirujućeg svojstva. U Bibliji se pominje sa metvicom i kimom. Buketić kopera na vratima štiti ukućane od „zlih“ gostiju. Ako mladenka u cipelama na vjenčanju ima zrna kopra i senfa, njena riječ će biti posljednja u kući. Novorođenu djecu se štiti od „zla“ time što ih se pospe koprom i solju, a zrna kopra u džepu štite od „crne magije“.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kopar (začin)