Kopijari

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Kopijari
Kopijari na karti BiH
Kopijari
Kopijari
Kopijari na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Zeničko-dobojska županija
Općina/Grad Vareš
Zemljopisne koordinate 44°08′49″N 18°13′40″E / 44.1469097°N 18.2277776°E / 44.1469097; 18.2277776
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 0

Kopijari (Kopjari, Kopljari) su naseljeno mjesto u općini Vareš, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Ponad Kopijara je stari grad Bobovac.

Pokolj u Kopijarima[uredi | uredi kôd]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Pokolj u Kopijarima

Selo Kopijari bilo je poprište oštrih sukoba između Armije BiH i postrojbi HVO-a. U njemu se dogodio zločin u kojem su pripadnici Armije BiH uvili 57 Hrvata (41 civil, jedno dijete i 15 ratnih zarobljenika)[2] iz Kopijara i okolnih sela (Duboštica i Borovica). U bošnjačko-hrvatskome ratnom sukobu selo Kopijari bili su presudna geostrateška točka koja je poslije pada obrane HVO-a omogućila brzo prodiranje Armije BiH do samog grada Vareša.

Dana 18. listopada 1993. godine Armija BIH poduzela je opći napad na varešku općinu iz pravca Breze, Visokog, Kaknja i Zenice, istog dana kada se 5700 prognanika iz Vareša organizirano uputilo prema Hercegovini pala je važna kota Liješnica. Dan kasnije bošnjačke su postrojbe zauzele hrvatsko selo Kopijare, opljačkali i spalili. Ritualno su pobili šest hrvatskih civila, od kojih je jedan bio dječak. Zapovjednik iz Armije BIH nije dopustio da se tijela ubijenih vojnika HVO-a izvuče i dostojno pokopa. Vojni promatrači UN-a izvijestili su da je Armija BIH spriječila i UNPROFOR ući u selo. Alija Izetbegović pravdao je zločin u Kopijarima budućim događajem, to jest zločinom u Stupnom Dolu koji se dogodio pet dana poslije.[3]

Danas su Kopijari potpuno prazni i posve razoreni. Dio okolice je ostao i miniran tako da su povratak i obnova sela nemogući.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

1991.[uredi | uredi kôd]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:[4]

ukupno: 195

  • Hrvati - 187
  • Srbi - 2
  • Jugoslaveni - 6

2013.[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2013. godine bilo je bez stanovnika.[1]

Religija[uredi | uredi kôd]

Kopijari pripadaju Vrhbosanskoj nadbiskupiji Rimokatoličke crkve, Sutješkom dekanatu župe sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, koju pastoriziraju franjevci Bosne Srebrene. U mjestu je jedno rimokatoličko groblje.[5]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 18. prosinca 2020.
  2. Slobodna Dalmacija; Zločini ABiH nad Hrvatima, arhiv.slobodnadalmacija.hr/, preuzeto 26. studenoga 2015.
  3. kamenjar.com Tragedija i egzodus Vareških Hrvata, 4. studenoga 2018. (preuzeto 26. studenoga 2018.)
  4. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  5. Vrhbosanska nadbiskupija Šematizam Vrhbosanske nadbiskupije za 2015. godinu, str. 228. (pristupljeno 13. siječnja 2019.)