Pokolj u Kopijarima

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Kopijari na karti BiH
Kopijari
Kopijari
Kopijari na zemljovidu

Pokolj u Kopijarima bio je ratni zločin kojeg su počinili pripadnici HVO-a 18. listopada 1993. u Kopijarima (Bosna i Hercegovina) kada su ubili šestoro hrvatskih civila i nepoznati broj zarobljenih pripadnika HVO-a, tijekom Bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Početkom jeseni velikobošnjačko-muslimanska agresija na prostore Hrvata proširila se na i na ovaj prostor. Taktikom spaljene zemlje i zastrašivanja pučanstva ritualnim ubojstvima poslužili su se i ovdje. Opći napad na varešku općinu postrojbe Armije BiH poduzele su 18. listopada 1993. iz pravca Breze, Visokoga, Kaknja i Zenice. Pala je u napadu važna kota Liješnica.[1] Kopijari su bili pod nadzorom brigade HVO Bobovac Vareš. 18. listopada 1993. snage tzv. ARBIH napale su selo Kopijare te izgnali 150 Hrvata. [2] Selo su potpuno opljačkale i spalile. Pri tome su ritualno masakrirali šestoro civila Hrvata. Jedan od ubijenih civila bio je mali dječak.[1] Poginulo je i više vojnika HVO-a. Na koti Liješnici u blizini sela, muslimanska vojska je počinila ratni zločin svirepim mučenjem i ritualnim ubijanjem, nepoznatog broja zarobljenih pripadnika HVO-a. Selo su zauzeli 19. listopada. Radi prikrivanja stravičnog ritualnog ubijanja, zapovjednik napadne postrojbe ARBIH nije dopustio da se tijela ubijenih vojnika HVO izvuče i dostojno pokopa. UN-ovi vojni promatrači izvijestili su da je UNPROFOR-ovom vodu bilo spriječeno ući u Kopijare. Vojni promatrači UN-a izvijestili su da je ARBIH spriječila i UNPROFOR ući u selo. [3][1] Tri tjedna poslije snage tzv. ARBIH izvršile su masovni ratni zločin u selu Borovici.[4] Etničko čišćenje od Hrvata i masovni zločini nad njima prošli su su bez odjeka u svjetskoj javnosti i svjetskim medijima. Muslimanskim generalima nije se sudilo po zapovjednoj odgovornosti, niti je itko pozivao na odgovornost bošnjačko-muslimanske političare. Hrvatske snage napravile su odmazdu tjedan dana poslije napavši vojni cilj u Stupnom Dolu. Bošnjački predsjednik koji je nezakonito bio na položaju predsjednika BiH pravdao je zločin u Kopijarima događajem iz budućnosti, pokoljem u Stupnom Dolu koji se zbio tjedan poslije i koji nije bio dio vojne akcije, nego samovoljna akcija izdvojene skupine upletene u lanac krijumčarenja.[5]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Pogled.ba A.A. Prije 23 godine izvršen pokolj Hrvata u Varešu; Ubijeno šest civila, među njima i jedan dječak , 22. listopada 2016. (preuzeto 26. studenoga 2018.)
  2. Kamenjar HB.org Vareš: Zaboravljeni grad, zaboravljeni ljudi, zaboravljeni zločini, 3. studenoga 2014. (preuzeto 6. prosinca 2018.)
  3. kamenjar.com Tragedija i egzodus Vareških Hrvata, 4. studenoga 2018. (preuzeto 26. studenoga 2018.)
  4. FTV Borovica, Vareš Godišnjica zločina tzv. Armije BiH nad Hrvatima - YouTube, Prilog 7. studenoga 2011. (preuzeto 6. prosinca 2018.)
  5. Charles Shrader: Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni - Vojna Povijest 1992. - 1994.