Ladislav Spaić

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Ladislav Spaić (Nadalj, 2. studenoga 1725. - Budim, 5. lipnja 1799.) je bio hrvatski bogoslovno-filozofski pisac.[1] Bio je skotistični peripaiotik.[2]

Obnašao je dužnost provincijala franjevačke provincije sv. Ivana Kapistranskog, nakon Josipa Paviševića.[3] Provincijalom je bio od 1774. do 1777. godine. Dok je bio provincijalom, tajnik mu je bio Martin Perecky.[4] Spaić je poslije bio vikarom Kapistranske provincije od 1793. do 1794. godine. Bio je i franjevački cenzor.[4]

Predavao je filozofiju na učilištima u Ugarskoj i Hrvatskoj. Svojim je predavanjima i tumačenjima, sukladno svojim crkveno-redovničkim i državnim zakonodavstvom, pridonio je razvitku općem razvitku filozofske misli u Hrvata, slično kao i ini Hrvati predavači skolastičke i skotističke filozofije 18. stoljeća u učilištima u Baču, Baji, Budimu i Somboru Emerik Pavić, Stjepan Vilov, Ivan Lukić i dr.). Bavio se Aristotelovom fizikom, tumačenja tijela, duše i dr.[2] U Našicama je Spaić 1759. godine predavao filozofiju.[2][5]

Sačuvano je dosta Spaićevih radova. Pisao je i tumačenja franjevačkih Pravila i knjiga kojima se obrađuje franjevački život, čime je promicao redovničko opsluživanje.[6]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Imehrvatsko
  2. 2,0 2,1 2,2 Prikazi, izvještaji, bilješke J. BOŽITKOVIĆ, »Ljetopisne bilješke: 1. Spaić o. Ladislav, skotistični peripatetik«, BS, 14 (1926) 220-222
  3. Salesiana Autor: Franjo Emanuel Hoško Naslov: Grga Čevapović. Osporavatelj ranog liberalizma, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-205-088-2
  4. 4,0 4,1 Filozofsko učilište u Baji u XVIII. stoljeću (1725.-1783.) Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Franjo Emanuel Hoško
  5. Stjepan Zimmermann: Historijski razvitak filozofije u Hrvatskoj po svećeničkom staležu, HRVATSKA BOGOSLOVSKA AKADEMIJA FILOZOFSKI ODSJEK SVEZAK I., Zagreb, 1929.
  6. PREGLED POVIJESTI HRVATSKE FRANJEVAČKE PROVINCIJE SV. ĆIRILA I METODA fra Franjo Emanuel Hoško, Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda