Vidi kôd stranice Latvija

{{Članak tjedna (ikona)|38. tjedan 2022.}}{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Republika Latvija |
  izvorno_ime                 = Latvijas Republika |
  ime_genitiv                 = Latvije |
  eng_ime                     = Latvia |
  zastava                     = Flag of Latvia.svg |
  grb                         = Coat of Arms of Latvia.svg |
  lokacija                    = EU-Latvia.svg |
  službeni_jezik              = [[Letonski jezik|letonski]] |
  glavni_grad                 = [[Riga]]      |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = Predsjednik |
  predstavnik_države_osoba    = [[Edgars Rinkēvičs]] |
  predsjednik_vlade_osoba     = [[Evika Siliņa]] |
  površina_poredak            = 121 |
  površina                    = 64 589 |
  vode                        = 1,5 |
  stanovništvo_poredak        = 137 |
  stanovništvo                = 2 254 653 |
  godina_popisa               = 2010. |
  gustoća_stanovništva        = 34,9 |
  neovisnost                  = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] <br> [[21. kolovoza]] [[1991.]] |
  BDP_PKM_godina              = 2005. |
  BDP_PKM                     = 29,214 milijarda $ |
  BDP_PKM_rang                = 95. |
  BDP_PKM_per_capita          = 12 622 $ |
  BDP_PKM_per_capita_rang     = 53. |
  valuta                      = [[euro]] |
  stoti_dio_valute            = 100 [[cent]]i |
  vremenska_zona              = +2 <br> [[UTC]] +3 ljeti |
  himna                       = [[Dievs, svētī Latviju]] |
  internetski_nastavak        = [[.lv]]<b><sup>1)</sup></b> |
  pozivni_broj                = +371 |
  komentar                    = <sup>1)</sup> Latvija također koristi i [[internetski nastavak]] [[.eu]] jer je jedna od članica [[Europska unija|Europske unije]], koji djeli s ostalim članicama |
  moto = 
}}'''Latvija''' (službeno '''Republika Latvija''',<ref>{{Citiranje weba |title=The Constitution of the Republic of Latvia (Latvijas Republikas Satversme) |url=https://likumi.lv/ta/en/en/id/57980-the-constitution-of-the-republic-of-latvia |access-date=2021-02-18 |website=Likumi.lv |language=en}}</ref> [[Letonski jezik|let.]]: ''Latvijas Republika''), često zvana i '''Letonija''',{{fusg|b1}} država je u [[Baltik|baltičkom dijelu]] [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]] i jedna je od triju [[Baltičke države|pribaltičkih država]]. Graniči s [[Estonija|Estonijom]] na sjeveru, [[Litva|Litvom]] na jugu, [[Rusija|Rusijom]] na istoku, [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] na jugoistoku, a na zapadu dijeli [[Državno područje|pomorsku granicu]] sa [[Švedska|Švedskom]]. Latvija zauzima površinu od 64&nbsp;589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju [[Umjereni pojas|umjerene klime]].<ref>{{Citiranje weba |date=14. ožujka 2015. |title=Weather information in Latvia |url=http://www.travelsignposts.com/Latvia/latvia-riga-weather.php |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402134808/http://www.travelsignposts.com/Latvia/latvia-riga-weather.php |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=14. ožujka 2015. |publisher=www.travelsignposts.com}}</ref> Glavni i najveći grad u državi je [[Riga]]. [[Latvijci]] pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini [[Baltički narodi|Balta]] i govore [[Letonski jezik|letonskim jezikom]], jednim od dva preživjela [[Baltički jezici|baltička jezika]]. [[Rusi]] su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva.

Nakon stoljeća njemačke, [[Švedska Livonija|švedske]], [[Inflantsko vojvodstvo|poljsko-litavske]] i [[Rusko Carstvo|ruske]] vladavine, koju je uglavnom provodila [[baltički Nijemci|baltička njemačka]] [[aristokracija]], Republika Latvija uspostavljena je [[18. studenoga]] [[1918.]] kada se odvojila od [[Njemačko Carstvo|Njemačkoga Carstva]] i proglasila neovisnost nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]].<ref name="Germanis">{{Citiranje knjige |last=Ģērmanis |first=Uldis |title=The Latvian Saga |publisher=Atēna |year=2007 |isbn=9789984342917 |editor-last=Ojārs Kalniņš |edition=11. |location=Riga |page=268 |language=en |oclc=213385330 |author-link=Uldis Ģērmanis}}</ref> Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više [[Autokracija|autokratska]]. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon [[Latvijski državni udar 1934|državnoga udara 1934.]] kojime na vlast dolazi [[Kārlis Ulmanis]].<ref>{{Citiranje weba |date=3. prosinca 2015. |title=History of Latvia 1918-1940 |url=https://www.latvia.eu/history-latvia-1918-1940 |access-date=28. siječnja 2021. |website=[Latvia.eu] |language=en |archive-date=8. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210608145703/https://www.latvia.eu/history-latvia-1918-1940 |url-status=dead}}</ref> Latvija je izgubila neovisnost početkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], najprije njezinom [[Aneksija|aneksijom]] u [[Sovjetski Savez]], nakon čega je uslijedila invazija i okupacija [[Treći Reich|Trećega Reicha]] 1941., te [[Sovjetska ponovna okupacija Latvije 1944|ponovna sovjetska okupacija]] 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u [[Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]] i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „[[raspjevana revolucija]]”, koja završava obnovom neovisnosti [[21. kolovoza]] [[1991.]]<ref>On 21 August 1991, after the [[1991 Soviet coup d'état attempt|Soviet coup d'état attempt]], the Supreme Council adopted a Constitutional law, "[[On the Restoration of Independence of the Republic of Latvia#Further developments|On statehood of the Republic of Latvia]]", declaring Article 5 of the Declaration to be invalid, thus ending the transitional period and restoring de facto independence.</ref> Od tada je Latvija [[Unitarizam|unitarna]] demokratska [[parlamentarna republika]].

Latvija je [[Razvijene zemlje|razvijena zemlja]] s naprednim gospodarstvom i visokim [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćim proizvodom]], a nalazi se i vrlo visoko u [[HDI|Indeksu ljudskoga razvoja]].  Latvija je članica [[Europska unija|Europske unije]], [[Eurozona|eurozone]], [[NATO|NATO-a]], [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], [[Vijeće država Baltičkog mora|Vijeća država Baltičkoga mora]], [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnoga monetarnoga fonda]], [[Nordijsko-baltička osmorica|Nordijsko-baltičke osmorice]], [[Nordijska investicijska banka|Nordijske investicijske banke]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] i [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]].

== Etimologija ==
Naziv ''Latvija'' potječe od imena starih [[Latgalci|Latgalaca]], jednoga od četiriju [[Indoeuropljani|indoeuropskih]] [[Baltički narodi|baltičkih plemena]] (zajedno s [[Kurši]]ma, [[Seli]]ma i [[Zemgali|Zemigalima]]), koja su zajedno s [[Baltofinski narodi|finskim]] [[Livonci|Livonicma]] činili etničku jezgru suvremenih [[Latvijci|Latvijaca]].<ref>{{Citiranje weba |year=2012 |title=Latvia in Brief |url=http://latinst.lv/wp-content/uploads/2012/01/Latvia_in_brief.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121108155832/http://latinst.lv/wp-content/uploads/2012/01/Latvia_in_brief.pdf |archive-date=8. studenoga 2012. |access-date=12. svibnja 2011. |publisher=Latvian Institute}}</ref> [[Henrik od Latvije|Henrik Latvijski]] nametnuo je [[Latinizam|latinizirano]] ime ''Lettigallia'' i ''Lethia'', a oba izraza potječu od antičkoga naziva za Latgalce. Izrazi su nadahnuli razne inačice imena zemlje na [[Romanski jezici|romanskim jezicima]] iz naziva „Letonija” i na [[Germanski jezici|germanskim jezicima]] iz naziva „Lettland”.<ref>{{Citiranje weba |title=Baltic Online |url=http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/eieol/litol-0-X.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805131726/http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/eieol/litol-0-X.html |archive-date=5. kolovoza 2011. |access-date=12. svibnja 2011. |publisher=The University of Texas at Austin}}</ref>

== Povijest ==
Oko 3000. godine prije Krista, protobaltički predci latvijskoga naroda naselili su se na istočnoj obali [[Baltičko more|Baltičkoga mora]].<ref>{{Citiranje weba |title=Data: 3000 BC to 1500 BC |url=http://life.bio.sunysb.edu/ee/msr/Ethno/dategen1.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060622113922/http://life.bio.sunysb.edu/ee/msr/Ethno/dategen1.html |archive-date=22. lipnja 2006. |access-date=6. kolovoza 2006. |website=The European Ethnohistory Database |publisher=The Ethnohistory Project}}</ref> [[Baltički narodi|Balti]] su uspostavili trgovačke puteve prema Rimu i [[Bizant]]u, prodajući [[jantar]] kojime je ovo područje bogato u zamjenu za plemenite metale.<ref>A History of Rome, M Cary and HH Scullard, str. 455-457, Macmillan Press, {{ISBN|0-333-27830-5}}</ref> Do 900. godine poslije Krista, četiri su različita baltička plemena naseljavala Latviju: [[Kurši]], [[Latgalci]], [[Seli]], [[Zemgali|Zemigali]] (na latvijskom: ''kurši'', ''latgaļi'', ''sēļi'' i ''zemgaļi''), te finsko pleme [[Livi|Livonaca]] ili Liva. 

U [[12. stoljeće|XXI. st.]] na području suvremene Latvije postojalo je više zemalja sa svojim vladarima: [[Vanema]], [[Ventspils|Ventava]], [[Bandava]], [[Piemare]], [[Duvzare]], [[Sēlija]], [[Kneževina Koknese|Koknese]], [[Jersika]], [[Tālava]] i [[Adzele]].<ref>Latvijas vēstures atlants, Jānis Turlajs, page 12, Karšu izdevniecība Jāņa sēta, {{ISBN|978-9984-07-614-0}}</ref>

=== Srednjovjekovno razdoblje ===
Iako je mjesno stanovništvo stoljećima bilo u doticaju s okolnim narodima, tek u [[12. stoljeće|XII. st.]] započinje potpunije uključivanje u europski društveno-politički sustav.<ref>{{Citiranje weba |title=Data: Latvia |url=http://www.historyfiles.co.uk/KingListsEurope/EasternLatvia.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100202020032/http://www.historyfiles.co.uk/KingListsEurope/EasternLatvia.htm |archive-date=2. veljače 2010. |access-date=25. travnja 2010. |website=Kingdoms of Northern Europe&nbsp;– Latvia |publisher=The History Files}}</ref> Prvi su papinski misionari stigli u ovo područje ploveći [[Zapadna Dvina|Zapadnom Dvinom]] u kasnome XII. st., u pokušaju preobraćenja mjesnoga stanovništva na [[kršćanstvo]], no u početku su nailazili na nenadani otpor.<ref name="Lonely">{{Citiranje weba |title=Latvian History, Lonely Planet |url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=1. travnja 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> [[Sveti Meinhard]] iz Segeberga putujući s trgovcima stigao je u [[Ikšķile]] [[1184.]] godine u [[Katoličanstvo|katoličkoj]] [[Misije|misiji]] preobraćenja stanovništvo od njihovih izvornih [[Poganstvo|poganskih vjerovanja]].

Nakon što je [[papa]] [[Celestin III.]] pozvao [[Livonski križarski rat|na križarski rat protiv pogana u sjevernoj Europi]] [[1993.|1193.]] godine, u zemlje današnje Latvije dolaze križari [[Teutonski viteški red|Teutonskoga viteškog reda]] i ubrzo osvajaju čitavo područje.<ref>{{Citiranje novina |date=22. ožujka 2006. |title=The Crusaders |work=City Paper |url=http://www.balticsworldwide.com/the-crusaders/ |url-status=dead |access-date=28. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101222014019/http://www.balticsworldwide.com/the-crusaders/ |archive-date=22. prosinca 2010.}}</ref>
[[Datoteka:Burg_Turaida04.jpg|mini|[[Dvorac Turaida]] u blizini [[Sigulda|Sigulde]], izgrađen 1214. pod [[Albert Riški|Albertom Riškim]].]]
Početkom [[13. stoljeće|XIII. st.]] [[Nijemci]] su vladali velikim dijelovima današnje Latvije.<ref name="Lonely2">{{Citiranje weba |title=Latvian History, Lonely Planet |url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=1. travnja 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> Zajedno s južnom [[Estonija|Estonijom]], ta su osvojena područja tvorila [[Križarske države|Križarsku državu]] koja je postala poznata kao [[Terra Mariana]] ili Livonija. Godine [[1282.]] najprije [[Riga]], a kasnije i gradovi [[Cēsis]], [[Limbaži]], [[Koknese]] i [[Valmiera]], postali su dijelom [[Hanza|Hanzeatske lige]].<ref name="Lonely2" /> Riga je postala važno čvorište trgovinskih puteva u smjeru istok–zapad<ref name="Lonely2" /> i uspostavila bliske kulturne veze sa [[Zapadna Europa|Zapadnom Europom]].<ref>{{Citiranje weba |title=History of Latvia - Lonely Planet Travel Information |url=https://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200326135852/https://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=26. ožujka 2020. |access-date=2019-12-23 |website=www.lonelyplanet.com}}</ref> Prvi njemački doseljenici bili su vitezovi iz sjeverne Njemačke i građani sjevernonjemačkih gradova koji su donijeli svoj [[Donjonjemački jezici|donjonjemački jezik]], što je oblikovalo mnoge [[posuđenice]] u latvijskome jeziku.<ref>{{Citiranje knjige |last=Johann Sehwers |title=Die deutschen Lehnwörter im Lettischen: Inaugural-Dissertation zur Erlangung der Doktorwürde der hohen philosophischen Fakultät I der Universität Zürich |year=1918 |publisher=Berichthaus |language=de}}</ref>

=== Razdoblje reformacije, poljske i švedske vlasti ===
[[Datoteka:Podział_administracyjny_I_RP.svg|mini|Poljsko-litavski savez]]
[[Datoteka:Swedish_Empire_(1560-1815)_en2.png|mini|[[Švedsko Carstvo]] (1560. – 1815.). Riga je postala glavnim gradom [[švedska Livonija|švedske Livonije]] i najvećim gradom u Švedskome Carstvu.]]
Nakon [[Livonski rat|Livonskoga rata]] (1558. – 1583.), [[Livonija]] (Sjeverna Latvija i Južna Estonija) potpala je pod [[Poljsko-Litavska Unija|poljsku i litavsku]] vlast.<ref name="Lonely3">{{Citiranje weba |title=Latvian History, Lonely Planet |url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=1. travnja 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> Južni dio Estonije i sjeverni dio Latvije ustupljeni su [[Velika Kneževina Litva|Velikoj kneževini Litvi]] i ustrojili [[Vojvodstvo Livonija|Vojvodstvo Livoniju]] ([[latinski jezik|lat.]] ''Ducatus Livoniae Ultradunensis''). [[Gotthard Kettler]], posljednji magistar [[Livonski red|Livonskoga reda]], osnovao je [[Kneževina Kurlandija i Semigalija|Kneževinu Kurlandiju i Semigaliju]].<ref>{{Citiranje weba |last=Ceaser |first=Ray A. |date=Lipanj 2001. |title=Duchy of Courland |url=http://depts.washington.edu/baltic/papers/duchy.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20030302122941/http://depts.washington.edu/baltic/papers/duchy.html |archive-date=2. ožujka 2003. |access-date=11. rujna 2017. |publisher=University of Washington}}</ref> Iako je kneževina bila vazalna država litavskoga Velikoga vojvodstva, a kasnije Poljsko-Litavske Unije, zadržala je znatan stupanj [[samostalnost]]i i u [[16. stoljeće|XVI. st.]] doživjela svoje zlatno doba gospodarskoga i kulturnoga razvoja. Najistočnija pokrajina Latvije [[Latgalija]], postala je dijelom [[Inflantsko vojvodstvo|Inflantske kneževine]] Poljsko-Litavske Unije.<ref>{{Citiranje knjige |last=O'Connor |first=Kevin |url=https://books.google.com/books?id=IpR0-OrrwssC&q=Inflanty+Latgale&pg=PA14 |title=Culture and Customs of the Baltic States |date=3. listopada 2006. |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-313-33125-1 |via=Google Books}}</ref>

U [[17. stoljeće|XVII.]] i ranomu [[18. stoljeće|XVIII. st.]] [[Poljsko-Litavska Unija]], [[Švedsko Carstvo|Švedska]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] borile su se za prevlast na istočnom Baltiku. Nakon [[Poljsko-švedski rat (1600. – 1611.)|Poljsko-švedskoga rata]], sjeverna Livonija (uključujući [[Vidzeme]]) potpala je pod švedsku vlast. Riga je postala [[Glavni grad|glavnim gradom]] [[Švedska Livonija|Švedske Livonije]] i najveći grad u cijelomu Švedskomu Carstvu.<ref>Kasekamp, str. 47</ref> Borbe su se sporadično nastavile između Švedske i Poljske sve do [[Sporazum iz Altmarka|primirja u Altmarku]] 1629.<ref>{{Citiranje weba |last=Rickard |first=J |title=Truce of Altmark, 12 September 1629 |url=http://www.historyofwar.org/articles/truce_altmark.html |access-date=28. siječnja 2021. |website=www.historyofwar.org}}</ref> U Latviji se švedsko razdoblje općenito pamti kao pozitivno. Kruti zakoni koji su regulirali [[kmetstvo]] znatno su olabavljeni, uspostavljena je mreža škola za seljaštvo, a smanjena moć područnih [[baltički Nijemci|baruna]].<ref>H. Strods, „'Dobrye Shvedskie Vremena' v Istoriografii Latvii” (Konets XVIII V.&nbsp;– 70-E Gg. XX V.).</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=J. T. Kotilaine |year=1999 |title=Riga's Trade With its Muscovite Hinterland in the Seventeenth Century |journal=Journal of Baltic Studies |volume=30 |issue=2 |pages=129–161 |doi=10.1080/01629779900000031| issn = 0162-9778 }}</ref>

Tijekom toga vremena dogodilo se nekoliko važnih kulturnih promjena. Pod švedskom i uglavnom njemačkom vlašću, zapadna Latvija prihvatila je [[Luterani|luteranstvo]] kao svoju glavnu religiju. Drevna plemena Kuronjana, Zemigala, Selonijana, Liva i sjevernih Latgalaca [[asimilacija|asimilirala]] su se u [[Latvijci|latvijski narod]] koji je govorio jednim [[Letonski jezik|latvijskim jezikom]]. Međutim, kroz sva stoljeća nije uspostavljena stvarna latvijska država, pa su granice i odredbe pripadanja toj skupini uglavnom subjektivne. U međuvremenu, uglavnom odijeljeni od ostatka Latvije, južni Latgalci prihvatili su [[Katolička Crkva|katoličanstvo]] pod poljskim i [[Družba Isusova|isusovačkim]] utjecajem. Domaće narječje ostalo je različito, iako su se udomaćile mnoge [[Poljski jezik|poljske]] i [[Ruski jezik|ruske]] [[posuđenice]].<ref>{{Citiranje časopisa |last=V. Stanley Vardys |year=1987 |title=The Role of the Churches in the Maintenance of Regional and National Identity in the Baltic Republics |journal=Journal of Baltic Studies |volume=18 |issue=3 |pages=287–300 |doi=10.1080/01629778700000141}}</ref>

=== Livonija i Kurlandija u Ruskomu Carstvu (1795. – 1917.) ===
Tijekom [[Veliki sjeverni rat|Velikoga sjevernog rata]] (1700. – 1721.) oko 40% Latvijaca umrlo je od [[glad]]i i [[Kuga|kuge]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Kevin O'Connor |url=https://books.google.com/books?id=b3b5nU4bnw4C&pg=PA29 |title=The History of the Baltic States |date=1. siječnja 2003. |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-313-32355-3 |pages=29– |access-date=11. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160427085953/https://books.google.com/books?id=b3b5nU4bnw4C&pg=PA29 |archive-date=27. travnja 2016. |url-status=live}}</ref> Polovicu stanovnika Rige ubila je [[epidemija]] [[Kuga|kuge]] iz 1710. – 1711.<ref>{{Citiranje weba |title=Collector Coin Dedicated to 18th Century Riga |url=http://www.bank.lv/eng/main/am/jubmon/nmp/index.php?32661 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20100719083420/http://www.bank.lv/eng/main/am/jubmon/nmp/index.php?32661 |archive-date=19. srpnja 2010. |access-date=19. srpnja 2010.}}</ref> Predajom Estonije i Livonije 1710. i [[Nystadski ugovor|Nystadskim mirom]] kojim je okončan [[Veliki sjeverni rat]] 1721., pokrajina [[Vidzema]] pripala je Rusiji (postala je dijelom [[Livonska gubernija|Livonske gubernije]]). Pokrajina [[Latgalija]] ostala je dijelom [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] kao [[Inflantska kneževina]] do 1772. kada je uključena u sastav Rusije. [[Kneževina Kurlandija i Semigalija|Kneževinu Kurlandiju i Semigaliju]], vazalnu državu Poljsko-Litavske Unije, [[Aneksija|anektirala]] je Rusija 1795. godine u [[Tri podjele Poljske|trećoj podjeli Poljske]], čime je sva današnja Latvija postala sastavnicom [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]]. Sve tri baltičke pokrajine zadržale su mjesne zakone, [[njemački jezik|njemački]] kao pokrajinski [[službeni jezik]] i vlastiti parlament [[zakonodavno tijelo u Njemačkoj|''Landtag'']]. 

Emancipacija kmetstva postignuta je u Kurlandiji 1817. i u Vidzemi 1819.<ref>{{Citiranje weba |last=Lazdins |first=Janiz |date=2. srpnja 2011. |title=THE ORIGINS OF A CIVIL SOCIETY BASED ON DEMOCRATICALLY LEGITIMATE VALUES IN BALTICS AFTER ABOLITION OF SERFDOM |url=https://www.apgads.lu.lv/fileadmin/user_upload/lu_portal/apgads/PDF/Juridiskas-konferences/ISCFLUL-7-2019/iscflul.7.2-11_Lazdins.pdf |website=doi.org}}</ref> Međutim, u praksi je emancipacija u suštini bila korisna za zemljoposjednike i [[plemstvo]], jer je seljacima oduzela njihovu zemlju bez naknade, prisiljavajući ih na povratak na rad na posjede „svojom voljom”. 

Tijekom ova dva stoljeća Latvija je doživjela gospodarski i građevinski procvat. Proširene su [[Luka|luke]] ([[Riga]] je postala najveća luka u Ruskome Carstvu), izgrađene [[željeznice]], nove [[Tvornica|tvornice]], osnovane [[Banka|banke]] i [[sveučilište]], podignute su mnoge stambene, javne ([[Kazalište|kazališta]] i [[muzej]]i) i školske zgrade, uređeni novi parkovi i sl. Riški boulevardi i neke ulice izvan staroga grada i dan danas potječu iz toga razdoblja. 

Gustoća stanovništva također je bila veća u Livonskom i Kurlandskom dijelu Ruskoga Carstva, na što je možda utjecala protestantska vjera.<ref>{{Citiranje knjige |last=Baten, Jörg |title=A History of the Global Economy. From 1500 to the Present. |year=2016 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-50718-0 |page=50}}</ref>

=== Narodni preporod ===
[[Datoteka:Latvians_national_rally_in_Dundaga_in_1905.jpg|lijevo|mini|Latvijski nacionalni skup u [[Dundaga|Dundagi]] 1905.]]
Tijekom [[19. stoljeće|XIX. st.]] društvena se struktura znatno promijenila.<ref name="LNA">{{Citiranje weba |title=Latvian national awakening (1860-1918) |url=https://www.onlatvia.com/latvian-national-awakening-1860-1918-74 |access-date=19. ožujka 2022. |website=OnLatvia.com}}</ref> Nakon što su reforme seljacima omogućile otkup vlastite zemlje, uspostavio se [[stalež]] neovisnih [[poljoprivrednik]]a, ali mnogo je seljaka ostalo bez zemlje. Velik broj latvijskoga seoskoga stanovništva odselilo se u gradove i zaposlilo u [[Industrija|industriji]].<ref name="LNA" /> Tada je u gradovima započeo razvoj gradskoga [[proletarijat]]a i sve utjecajnije latvijske [[buržoazija|buržoazije]] nasuprot onoj njemačkoj.<ref name="LNA" /> Književni i intelektualni pokret „[[Mladi Latvijci|Mladih Latvijaca]]” ([[Letonski jezik|let.]]: ''jaunlatvieši'') uspostavio je sredinom XIX. st. temelje litavskoga nacionalizma, a mnogi od njegovih vođa tražili su od slavenofila podršku protiv prevladavajućega njemačkoga društvenoag poretka.<ref name="YoungLatvians">{{Citiranje weba |title=Latvians in the Second Half of the 19th Century and the Early 20th Century: National Identity, Culture and Social Life |url=http://lnvm.lv/en/?page_id=1078 |access-date=19. ožujka 2022. |website=National History Museum of Latvia |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |date=20. studenoga 2018. |title=Another Baltic Postcolonialism: Young Latvians, Baltic Germans, and the emergence of Latvian National Movement |url=https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/abs/another-baltic-postcolonialism-young-latvians-baltic-germans-and-the-emergence-of-latvian-national-movement/B4ADF2A9BAED2B0601DA2281243A9D5C |journal=Nationalities Papers |publisher=[[Cambridge University Press]] |volume=42 |issue=1 |pages=88-107 |doi=10.1080/00905992.2013.823391 |access-date=19. ožujka 2022.}}</ref> Porast uporabe [[Litavski jezik|litavskoga jezika]] u književnosti i društvu postao je poznat kao [[Latvijsko narodno buđenje|Prvi latvijski narodni preporod]].<ref name="YoungLatvians" /> Pokret Mladih Latvijaca [[1890-ih|devedesetih godina XIX. st.]] zasjenio je novi masovni ljevičarski društveni i politički pokret [[Nova struja]].<ref>{{Citiranje weba |last=Šiliņš |first=Jānis |title=Jaunā strāva |url=https://enciklopedija.lv/skirklis/22237 |access-date=19. ožujka 2022. |website=Latvian National Encyclopedia |language=lv}}</ref> Nezadovoljstvo naroda iskazano je u [[Ruska revolucija 1905. godine|ruskoj revoluciji 1905.]], koja je u baltičkim pokrajinama poprimila nacionalistička obilježja.<ref>{{Citiranje weba |last=Lapa |first=Līga |title=1905. gada revolūcija Latvijā |url=https://enciklopedija.lv/skirklis/20773-1905-gada-revol%C5%ABcija-Latvij%C4%81 |access-date=19. ožujka 2022. |website=Nacionālā enciklopēdija |language=lv}}</ref>

=== Deklaracija o neovisnosti ===
[[Datoteka:Janis_Cakste.jpg|mini|[[Jānis Čakste]] (1859. – 1927.), bio je prvi [[predsjednik Latvije]].]]
[[Prvi svjetski rat]] opustošio je prostor Latvije i drugih zapadnih dijelova Ruskoga Carstva. Zahtjevi za [[Pravo na samoodređenje|samoopredjeljenjem]] u početku su bili ograničeni na upravnu [[Autonomija|autonomiju]], sve dok [[ruska revolucija]] 1917. nije stvorila prazninu u vlasti, nakon čega je uslijedio [[Mir u Brest-Litovsku|Brest-Litovski ugovor]] između Rusije i Njemačke u ožujku 1918., zatim savezničko primirje s Njemačkom [[11. studenoga]] [[1918.]] Dana [[18. studenoga]] [[1918.]] u [[Riga|Rigi]] je [[Tautas padome|Latvijsko narodno vijeće]] proglasilo neovisnost nove države, [[Kārlis Ulmanis|Kārlisu Ulmanisu]] povjereno je sastavljanje vlade, a on je preuzeo mjesto [[premijer]]a.<ref>{{Citiranje weba|title=Kārlis Ulmanis {{!}} Valsts prezidenta kanceleja|url=https://www.president.lv/en/karlis-ulmanis|access-date=2021-10-13|website=www.president.lv|language=en}}</ref>

[[Latvijski rat za neovisnost]] koji je uslijedio bio je dio općega razdoblja nestabilnosti, građanskih i novih pograničnih ratova u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]]. Do proljeća 1919. u Latviji su postojale tri vlade: privremena vlada na čelu s [[Kārlis Ulmanis|Kārlisom Ulmanisom]] uz potporu [[Tautas padome|Latvijskoga narodnoga vijeća]] i Međusavezničkoga nadzornoga povjerenstva, [[Latvijska Socijalistička Sovjetska Republika|latvijska sovjetska vlada]] na čelu s [[Pēteris Stučka|Pēterisom Stučkom]] uz potporu [[Crvena armija|Crvene armije]] i privremena vlada na čelu s [[Andrievs Niedra|Andrievsom Niedrom]] uz podršku ''[[Baltische Landeswehr]]a'', te njemačke jedinice [[Frajkori|Frajkora]], tzv. „Željezne divizije”. 

Estonske i latvijske snage porazile su Nijemce u [[Bitka kod Cēsisa (1919.)|bitci kod Cēsisa]] (u njemačkome govornomu području poznatom kao »Bitka kod Wendena«) u lipnju 1919.<ref>{{Citiranje novina|title=Cēsis, Battle of {{!}} International Encyclopedia of the First World War (WW1)|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/cesis_battle_of|url-status=dead|access-date=15. studenoga 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190223133640/https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/cesis_battle_of|archive-date=23. veljače 2019.}}</ref> i u studenome iste godine odbile masovni napad pretežito njemačkih snaga Zapadnoruske dobrovoljačke armije pod vodstvom [[Pavel Bermondt-Avalov|Pavela Bermondta-Avalova]]. Latvijske i poljske trupe su početkom 1920. u potpunosti otjerale snage Crvene armije iz istočne Latvije nakon pobjede u [[bitka kod Daugavpilsa|bitci kod Daugavpilsa]] (s poljskoga motrišta ta je bitka dio [[Sovjetsko-poljski rat|Poljsko-sovjetskoga rata]]). 

Slobodno izabrana [[ustavotvorna skupština]] sastala se [[1. svibnja]] [[1920.]] i u veljači 1922. usvojila liberalni ustav ''[[Ustav Latvije|Satversme]]''.<ref>Bleiere, str. 155</ref> Ustav je djelomično suspendirao Kārlis Ulmanis nakon [[Latvijski državni udar 1934.|državnoga udara 1934.]], a ponovo je potvrđen tek [[1990.]] godine. Od tada je nekoliko puta izmijenjen i dan danas je na snazi. Budući da je većina latvijske industrijske infrastrukture preseljena je u unutrašnjost Rusije 1915. godine, zemlja je [[Deindustrijalizacija|deindustrijalizirana]], te je korjenita [[Agrarna reforma|zemljišna reforma]] bila središnje političko pitanje za mladu državu. Godine 1897. 61,2% seoskoga stanovništva bilo je bez zemlje, ali je do 1936. taj postotak smanjen na 18%.<ref>Bleiere, p. 195</ref>

Do 1923. godine površina obrađenoga zemljišta premašila je predratnu razinu. Inovacije i rastuća proizvodnost doveli su do brzoga rasta gospodarstva, no [[gospodarstvo Latvije]] je naglo propalo od posljedica [[Velika gospodarska kriza|Velike gospodarske krize]]. U slijedećem razdoblju Latvija je pokazivala znakove gospodarskoga oporavka, a biračko se tijelo tijekom razdoblja slobodnih izbora politički usmjeravalo ka centru. Dana [[15. svibnja]] [[1934.]] Kārlis Ulmanis izveo je nenasilni državni udar, uspostavivši nacionalističku autokraciju koja je trajala do 1940.<ref name="Country profile">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> Nakon 1934. Ulmanis je osnovao državna poduzeća za kupnju privatnih tvrtki radi „latvizacije” gospodarstva.<ref>{{Citiranje knjige |last=Nicholas Balabkins |url=https://books.google.com/books?id=PwaSAAAAIAAJ |title=Entrepreneur in a small country: a case study against the background of the Latvian economy, 1919–1940 |last2=Arnolds P. Aizsilnieks |publisher=Exposition Press |year=1975 |isbn=978-0-682-48158-8 |pages=xiv, 143 |jstor=2119564 |access-date=19. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112212508/http://books.google.com/books?id=PwaSAAAAIAAJ |archive-date=12. studenoga 2012. |url-status=live}}</ref>

=== Latvija u Drugome svjetskomu ratu ===
[[Datoteka:Riga_1940_Soviet_Army.jpg|mini|Postrojbe [[Crvena armija|Crvene armije]] ulaze u [[Riga|Rigu]] (1940.).]]
Rano ujutro [[24. kolovoza]] [[1939.]] [[Sovjetski Savez]] i [[Treći Reich|nacistička Njemačka]] potpisali su desetogodišnji pakt o nenapadanju, tzv. [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakt Molotov-Ribbentrop]].<ref>{{Citiranje weba |date=24. srpnja 2019. |title=The Molotov-Ribbentrop pact – archive, August 1939 |url=https://www.theguardian.com/world/from-the-archive-blog/2019/jul/24/molotov-ribbentrop-pact-germany-russia-1939 |access-date=28. siječnja 2021. |website=the Guardian |language=en}}</ref> Pakt je sadržavao tajni protokol, otkriven tek nakon njemačkoga poraza 1945., prema kojemu su države [[Sjeverna Europa|Sjeverne]] i [[Istočna Europa|Istočne Europe]] podijeljene na njemačko i sovjetsko „područje utjecaja”.<ref name="mrtext">[http://www.fordham.edu/halsall/mod/1939pact.html ''Text of the Nazi-Soviet Non-Aggression Pact''] {{Webarchive}}, 23. kolovoza 1939.</ref> Na sjeveru su [[Latvija]], [[Finska]] i [[Estonija]] dodijeljene sovjetskoj interesnoj sferi.<ref name="mrtext" /> Tjedan dana kasnije, [[1. rujna]] [[1939.]], [[Njemačko-sovjetska invazija Poljske|Njemačka je napala Poljsku]], a [[17. rujna]] [[Sovjetska invazija na Poljsku|Poljsku napada i Sovjetski Savez]] s istoka.<ref name="PBBG">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|32}}

Nakon sklapanja pakta Molotov-Ribbentrop, većina [[baltički Nijemci|baltičkih Nijemaca]] napustila je Latviju sporazumom između Ulmanisove vlade i Trećega Reicha prema programu [[Heim ins Reich|''Heim ins Reich'']].<ref name="Latvia in WWII">Lumans, str. 71–74</ref> Do prosinca 1939. ukupno 50 000 baltičkih Nijemaca napustilo je državu, a oko 13 000 odlučilo je ostati u Latviji.<ref name="Latvia in WWII" /> Većina Nijemaca koji su ostali otišli su u Njemačku u ljeto 1940., kada je dogovoren drugi plan preseljenja.<ref>Lumans str. 110–111</ref> 

Dana [[5. listopada]] [[1939.]], Latvija je bila prisiljena prihvatiti pakt o „uzajamnoj pomoći” sa Sovjetskim Savezom, dajući Sovjetima pravo zadržavanja 25 do 30 000 vojnika na latvijskome teritoriju.<ref>Lumans, str. 79</ref> Državni upravitelji ubijeni su i zamijenjeni sovjetskim kadrovima.<ref name="wettig20">Wettig, Gerhard, ''Stalin and the Cold War in Europe'', Rowman & Littlefield, Landham, Md, 2008., {{ISBN|0-7425-5542-9}}, str. 20–21</ref> Održani su izbori na kojima su prosovjetski kandidati bili istaknuti kao vodeći kandidati za većinu položaja. Novoosnovana Narodna skupština odmah je zatražila prijem u SSSR, što je Sovjetski Savez odobrio.<ref name="wettig20" /> Latvijsku novu marionetsku vladu vodio je [[Augusts Kirhensteins|Augusts Kirhenšteins]].<ref>Lumans, str. 98–99</ref> Sovjetski Savez je anektirao Latviju [[5. kolovoza]] [[1940.]] i mijenja joj ime u ''[[Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]].''
[[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-L19397,_Lettland,_Riga,_Begrüßung_der_deutschen_Soldaten.jpg|mini|Njemački vojnici ulaze u Rigu, srpanj 1941.]]
Sovjeti su se oštro obračunali sa svojim [[Klasni neprijatelj|protivnicima]]. Do početka [[Operacija Barbarossa|operacije Barbarossa]], dakle u manje od godinu dana, najmanje 34 250 Latvijaca [[deportacija|deportirano]] je ili ubijeno.<ref>{{Citiranje knjige |last=Simon Sebag Montefiore |title=Stalin: The Court of the Red Tsar |page=334 |author-link=Simon Sebag Montefiore}}</ref> Većina je deportirana u [[Sibir]] gdje se procjenjuje da je umrlo njih 40%.<ref name="PBBG3">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|48}}

Dana [[22. lipnja]] [[1941.]] njemačka je vojska napala sovjetske snage u opsežnoj vojnoj operaciji kodnoga naziva ''Barbarossa''.<ref>{{Citiranje novina |title=Operation Barbarossa |language=en |work=HISTORY |url=https://www.history.com/topics/world-war-ii/operation-barbarossa#:~:text=On%20June%2022%2C%201941%2C%20Adolf,the%20frontier%20into%20Soviet%20territory. |access-date=28. siječnja 2021.}}</ref> Došlo je do sporadičnih spontanih ustanaka Latvijaca protiv [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je bila od pomoći Nijemcima u okupaciji područja. Do 29. lipnja njemačka je vojska osvojila [[Riga|Rigu]], a sovjetske su postrojbe uništene, zarobljene ili su se dale u bijeg. Latvija je početkom srpnja već bila pod potpunom kontrolom njemačkih snaga.<ref>{{Citiranje weba |title=History of Latvia: A brief synopsis |url=https://www.mfa.gov.lv/en/usa/culture/history-of-latvia-a-brief-synopsis |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303083044/https://www.mfa.gov.lv/en/usa/culture/history-of-latvia-a-brief-synopsis |archive-date=3. ožujka 2021. |access-date=28. siječnja 2021. |website=www.mfa.gov.lv}}</ref><ref name="PBBG4">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|78–96}} Nakon okupacije odmah je uslijedilo djelovanje postrojbi SS-a ''[[Einsatzgruppen]]'', koje su trebale djelovati u skladu s Reichovim [[Generalplan Ost|''Generalplanom Ost'']], koji je predviđao smanjenje latvijskoga stanovništva za 50%.<ref name="PBBG4" />{{Is|64}}<ref name="PBBG4" />{{Is|56}}

Pod njemačkom okupacijom, Latvija je bila pod upravom ''[[Ostland|Reichskommissariata Ostland]]''.<ref>{{Citiranje weba |title=Estonia - RomArchive |url=https://www.romarchive.eu/en/voices-of-the-victims/estonia/ |access-date=28. siječnja 2021. |website=www.romarchive.eu}}</ref> Postrojbe latvijske paravojne i [[Arajs Kommando|pomoćne policije]] koje su osnovale okupacijske vlasti sudjelovale su u [[holokaust]]u i drugim zločinima.<ref name="Country profile2">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> U jesen 1941. u Latviji je strijeljano oko 30 000 Židova,<ref name="PBBG5">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|127}}a isto toliko Židova iz Riškoga [[Geto|geta]] ubijeno je u šumi Rumbula u studenome i prosincu 1941. s ciljem smanjenja prenaseljenosti u getu i oslobađanja prostora za deportaciju Židova iz Njemačke i drugih okupiranih područja.<ref name="PBBG5" />{{Is|128}} Osim partizanskih aktivnosti, na latvijskomu teritoriju nije bilo borbi sve do završetka [[Opsada Lenjingrada|opsade Lenjingrada]] u siječnju 1944., kada je sovjetska vojska krenula potiskivati njemačke snage. Crvena armija ušla je na teritorij Latvije u srpnju, a [[13. listopada]] [[1944.]] zauzela je Rigu.<ref name="PBBG5" />{{Is|271}}

Više od 200 000 latvijskih državljana umrlo je tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], uključujući oko 75 000 latvijskih [[Židovi|Židova]] ubijenih tijekom nacističke okupacije.<ref name="Country profile3">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> Latvijski su se vojnici borili na objema stranama svjetskoga sukoba. Većina se borila na njemačkoj strani, primjerice [[Latvijska legija]] [[Waffen SS]]-a brojila je 140 000 pripadnika.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2010/mar/16/latvians-march-commemorate-ss-veterans „Patriots or Nazi collaborators?” {{eng oznaka}}] ''theguardian.com''. The Guardian.</ref> Crvena armija je pak 1944. godine ustrojila [[308. streljačka divizija (Sovjetski Savez)|308. latvijsku streljačku diviziju]]. U nekim prilikama, osobito 1944. godine, suprotstavljene latvijske postrojbe borile su se jedna protiv druge.<ref name="PBBG6">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|299}}

=== Sovjetsko doba (1940. – 1941., 1944. – 1991.) ===
[[Datoteka:Red_Army_soldiers_in_Riga._October_1944.jpg|mini|[[Crvena armija]] ispred [[Spomenik slobode u Rigi|spomenika slobode]] u Rigi 1944.]]
Godine 1944., kada su sovjetska vojna napredovanja stigla do latvijskoga teritorija, došlo je do teških borbi između njemačke i sovjetske vojske u kojima su njemačke snage poražene. Tijekom rata, obje su okupacijske snage [[novačenje|novačile]] [[Latvijci|Latvijce]] u svoje vojske, povećavajući na taj način ukupan broj stradalih Latvijaca. Godine 1944. dio latvijskoga teritorija ponovno je došao pod sovjetski nadzor, a Sovjeti su odmah započeli s obnovom sovjetskoga sustava upravljanja. Nakon [[Kapitulacija Trećeg Reicha|njemačke kapitulacije]], postalo je jasno da se sovjetske snage ne kane povući, stoga su [[latvijski nacionalni partizani]] započeli borbu protiv novog okupatora. Pokretu otpora ubrzo su se pridružili mnogi bivši vojnici iz rastrojenih njemačkih postrojbi i pojedinaca koji su prethodnih godina surađivali s Nijemcima.<ref>Lumans, str. 395–396</ref>

Prema grubim procjenama, od 120 000 do čak 300 000 Latvijaca sklonilo se od sovjetske vojske bježeći u Njemačku i Švedsku.<ref name="autogenerated1">Lumans, str. 349</ref> Većina izvora slaže se s procjenom od 200 000 do 250 000 izbjeglica koje su napustile zemlju, no čak 80 000 do 100 000 ljudi ponovno su zarobili Sovjeti u pokušaju bijega neposredno nakon završetka rata<ref>Lumans, str. 384–385</ref> ili su prisilno bili vraćeni iz zapadnih zemalja.<ref>Lumans, str. 391</ref> Nakon sovjetske okupacije Latvije 1944. – 1945. uslijedile su masovne [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu|deportacije]] tijekom [[Kolektivizacija|kolektivizacije]] i [[sovjetizacija|sovjetizacije]] zemlje.<ref name="Country profile4">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref>

Dana [[25. ožujka]] [[1949.]], 43 000 stanovnika seoskih područja ([[kulak]]a) i nacionalista iz svih triju [[baltičke države|pribaltičkih država]] deportirano je u [[Sibir]] u [[Operacija Priboi|opsežnoj operaciji Priboj]], koja je pomno planirana i odobrena u Moskvi već [[29. siječnja]] [[1949.]]<ref>{{Citiranje časopisa |last=Strods, Heinrihs |last2=Kott, Matthew |year=2002 |title=The File on Operation 'Priboi': A Re-Assessment of the Mass Deportations of 1949 |journal=Journal of Baltic Studies |volume=33 |issue=1 |pages=1–36 |doi=10.1080/01629770100000191}}</ref> Ova je operacija postigla željeni učinak smanjenja protusovjetske partizanske aktivnosti.<ref name="PBBG7">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|326}}  U poslijeratnim godinama, od 1945. do 1952., između 136 000 i 190 000 Latvijaca, ovisno o izvorima, bilo je zatvoreno ili deportirano u sovjetske [[Sabirni logor|sabirne logore]] ([[gulag]]e).<ref>Lumans, str. 398–399</ref>
[[Datoteka:Shack_from_Gulag_-_Museum_of_the_Occupation_of_Latvia.JPG|mini|Rekonstrukcija kolibe [[gulag]]a u [[Muzej okupacije Latvije|Muzeju okupacije Latvije]] u Rigi.]]
U poslijeratnom razdoblju, Latvija je bila prisiljena usvojiti sovjetske metode poljoprivredne proizvodnje. Ruralna područja bila su prisiljena na [[Kolektivizacija u Sovjetskom Savezu|kolektivizaciju]].<ref>Bleiere, str. 384</ref> U Latviji je pokrenut opsežan program nametanja [[Višejezičnost|dvojezičnosti]], ograničavajući [[letonski jezik]] u službenoj uporabi u korist korištenja [[Ruski jezik|ruskoga]] kao glavnoga jezika. Sve manjinske škole (židovska, poljska, bjeloruska, estonska, litavska) zatvorene su, a u svim školama predavanja su se odvijala samo na latvijskome i ruskome.<ref>Bleiere, str. 411</ref> Sovjetski Savez pokrenuo je opsežan program doseljavanja etničkih [[Rusi|Rusa]], [[radnik]]a, upravnoga i [[Vojnik|vojnoga osoblja]], te mnogih članova komunističke partije, kako iz Rusije tako i iz drugih sovjetskih republika. Do [[1959.]] stiglo je oko 400 000 ruskih doseljenika, a etničko latvijsko stanovništvo palo je na 62%.<ref>Bleiere, str. 418</ref>

Budući da je Latvija održavala dobro razvijenu infrastrukturu i obrazovane stručnjake, Moskva je odlučila u Latviji pokrenuti neke od najnaprednijih sovjetskih proizvodnja. U Latviji su podignuta nova industrijska postrojenja, poput velike [[Tvornica autobusa u Rigi|tvornice motornih vozila RAF]] u [[Jelgava|Jelgavi]], [[Elektrotehnička indsutrija|elektrotehničke industrije]] u [[Riga|Rigi]], [[Kemijska industrija|kemijske industrije]] u [[Daugavpils]]u, [[Valmiera|Valmieri]] i [[Olaine]]u, te tvornica za preradu hrane i ulja.<ref>Bleiere, str. 379</ref> Latvija je proizvodila [[vlak]]ove, [[brod]]ove, motorna vozila, elektronske uređaje, električne i Dieselove motore, [[tekstil]], [[namještaj]], [[Odjeća|odjeću]] i [[Obuća|obuću]], [[Glazbalo|glazbala]], kućanske aparate, [[sat]]ove, [[alat]]e i opremu, te mnoge druge proizvode. Latvija je imala i vlastitu filmsku industriju i tvornicu [[Gramofonska ploča|gramofonskih ploča]]. Međutim, s izgradnjom novih tvornica došlo je do manjka radne snage, u zemlji nije bilo dovoljno ljudi za rad u industriji, što je dovelo do novih seoba kvalificiranih radnika iz cijeloga Sovjetskoga Saveza, dodatno smanjujući udio etničkih Latvijaca u republici.<ref>Lumans, str. 400</ref> Stanovništvo Latvije doseglo je svoj vrhunac 1990. godine kada je brojilo nešto manje od 2,7 milijuna ljudi.

Krajem 2018. Nacionalni arhiv Latvije objavio je potpuni abecedni popis od oko 10 000 ljudi koje je sovjetski [[Odbor državne sigurnosti]] (KGB) unovačio kao agente ili doušnike. Ova je objava uslijedila nakon dva desetljeća javne rasprave i donošenja posebnoga zakona i otkrila je imena, kodna imena, mjesta rođenja i druge podatke o djelatnim i bivšim agentima KGB-a do 1991., godine kada je Latvija ponovno stekla neovisnost od Sovjetskoga Saveza.<ref>{{Citiranje novina|last=contributor|first=Vladimir Kara-Murza DemocracyPost|title=Opinion &#124; Latvia opens its KGB archives — while Russia continues to whitewash its past {{eng oznaka}}|work=Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/01/09/latvia-opens-its-kgb-archives-while-russia-continues-whitewash-its-past/|url-status=live|access-date=9. siječnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190109190904/https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/01/09/latvia-opens-its-kgb-archives-while-russia-continues-whitewash-its-past/|archive-date=9. siječnja 2019.}}</ref>

=== Obnova neovisnosti ===
[[Datoteka:Riga_barricade_1991.jpg|desno|mini|220x220px|Barikada u Rigi izgrađena u pokušaju sprječavanja prodora sovjetske vojske do [[Saeima|latvijskog parlamenta]] u srpnju 1991.]]
U drugoj polovici [[1980-ih|osamdesetih]], sovjetski vođa [[Mihail Gorbačov]] pokrenuo je političke i gospodarske promjene u Sovjetskom Savezu poznate kao [[glasnost]] i [[perestrojka]]. U ljeto 1987. u [[Riga|Rigi]] su održane prvi veliki [[prosvjed]]i kod [[Spomenik slobode u Rigi|Spomenika slobode]], simbola latvijske neovisnosti. Različiti politički pokreti koji su imali za cilj povećanje autonomije Latvije udružili su se 1988. u jedinstveni nacionalni pokret [[Narodni front Latvije]], kojemu se suprotstavio prosovjetski pokret [[Međunarodni front radnog naroda Latvije|Interfront]]. Iste je godine [[Latvijska SSR|Latvijskoj SSR]] i ostalim [[Baltičke države|baltičkim republikama]] dopuštena veća autonomija i diljem zemlje zavijorila se stara prijeratna [[zastava Latvije]], koja je 1990. kao službena zastava zamijenila sovjetsku latvijsku.<ref>{{Citiranje weba |title=Flag Log's World Flag Chart 1991 |url=https://flaglog.com/1991 |url-status=live |access-date=9. prosinca 2021. |website=flaglog.com}}</ref><ref>More-detailed discussion in Daina Stukuls Eglitis, ''Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia'' State College PA: Pennsylvania State Press, 2010), 41-46. {{ISBN|9780271045627}}</ref>

Godine 1989. [[Vrhovni sovjet SSSR-a]] usvojio je rezoluciju o ''[[Sovjetska okupacija baltičkih država|okupaciji baltičkih država]]'', u kojoj je okupaciju definirao „ne u skladu sa zakonom”, dok je prethodno bila određena kao okupacija „voljom sovjetskoga naroda”. Kandidati Narodne fronte Latvije za neovisnost dobili su dvotrećinsku većinu u [[Vrhovno vijeće Republike Latvije|Vrhovnome vijeću]] na demokratskim izborima u ožujku 1990. godine. Dana [[4. svibnja]] [[1990.]] Vrhovno vijeće usvojilo je [[Deklaracija o obnovi neovisnosti Republike Latvije|Deklaraciju o obnovi neovisnosti Republike Latvije]], a Latvijska SSR preimenovana je u Republiku Latviju.<ref name="Imagining">{{Citiranje knjige |last=Eglitis |first=Daina Stukuls |url=https://books.google.com/books?id=36JG1JBlNroC&q=latvia+political+history |title=Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia |date=1. studenoga 2010. |publisher=Penn State Press |isbn=978-0-271-04562-7 |language=en}}</ref>

Međutim, središnja vlast u Moskvi nastavila je smatrati Latviju sovjetskom republikom tijekom čitave 1990. i 1991. godine. U siječnju 1991. sovjetske političke i vojne snage neuspješno su pokušale svrgnuti demokratski izabranu vlast Republike Latvije okupacijom središnje izdavačke kuće u Rigi i osnivanjem Odbora nacionalnoga spasa kako bi uzurpirale državne funkcije. Tijekom prijelaznoga razdoblja [[Moskva]] je zadržala mnoge središnje sovjetske državne vlasti u Latviji.<ref name="Imagining2">{{Citiranje knjige|last=Eglitis|first=Daina Stukuls|url=https://books.google.com/books?id=36JG1JBlNroC&q=latvia+political+history|title=Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia {{eng oznaka}}|date=1. studenoga 2010.|publisher=Penn State Press|isbn=978-0-271-04562-7|language=en}}</ref>

[[Narodni front Latvije]] zagovarao je da svi stalni stanovnici imaju pravo na latvijsko [[državljanstvo]], međutim, nije usvojeno opće državljanstvo za sve stalne stanovnike. Umjesto toga, državljanstvo su dobile osobe koje su bile državljani Latvije na dan gubitka neovisnosti [[1940.]] godine, kao i njihovi potomci. Kao posljedica toga, većina etničkih neletonaca nije dobila latvijsko državljanstvo, jer ni oni, ni njihovi roditelji nikada nisu bili državljani Latvije, postajući tako [[Nedržavljani (Latvija)|nedržavljani]] ili državljani drugih bivših sovjetskih republika. Do [[2011.]] godine više od polovice nedržavljana polagalo je ispite za [[naturalizacija|naturalizaciju]] i dobilo latvijsko državljanstvo, ali je [[2015.]] u Latviji još uvijek bilo 290 660 nedržavljana, što je predstavljalo 14,1% stanovništva. Oni nemaju državljanstvo niti jedne države i ne mogu sudjelovati na parlamentarnim izborima.<ref>{{Citiranje weba|date=12. siječnja 2015.|title=Stories of Statelessness: Latvia and Estonia – IBELONG {{eng oznaka}}|url=http://www.unhcr.org/ibelong/stories-of-statelessness-latvia-and-estonia/|url-status=dead|archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20151127055909/http%3A//www.unhcr.org/ibelong/stories%2Dof%2Dstatelessness%2Dlatvia%2Dand%2Destonia/|archive-date=27. studenoga 2015.}}</ref> Djeca rođena od nedržavljana nakon ponovne uspostave neovisnosti automatski imaju pravo na [[državljanstvo]].
[[Datoteka:Tratado_de_Lisboa_13_12_2007_(081).jpg|mini|Latvija je postala članicom Europske unije 2004., a potpisala je [[Lisabonski ugovor]] 2007. godine.]]
Republika Latvija proglasila je kraj prijelaznoga razdoblja i obnovila punu [[neovisnost]] [[21. kolovoza]] [[1991.]], nakon neuspjela [[Kolovoški puč|pokušaja sovjetskoga državnog udara]].<ref name="FINemb">{{Citiranje weba |date=9. srpnja 2008. |title=History |url=http://www.finland.lv/public/default.aspx?nodeid=38439&contentlan=2&culture=en-US |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511083836/http://www.finland.lv/public/default.aspx?nodeid=38439&contentlan=2&culture=en-US |archive-date=11. svibnja 2011. |access-date=2. rujna 2010. |publisher=Finsko veleposlanstvo u Rigi |quote=Latvia declared independence on 21 August 1991...The decision to restore diplomatic relations took effect on 29 August 1991}}</ref> Latvija je obnovila diplomatske odnose sa zapadnim državama, uključujući [[Švedska|Švedsku]].<ref>{{Citiranje weba|title=The King holds an audience with Latvia's President {{eng oznaka}}|url=https://www.kungahuset.se/royalcourt/latestnews/latestnews/thekingholdsanaudiencewithlatviaspresident.5.1af28464179eb669913b76a.html|access-date=26. kolovoza 2021.|website=Švedski kraljevski sud|archive-date=26. kolovoza 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210826130749/https://www.kungahuset.se/royalcourt/latestnews/latestnews/thekingholdsanaudiencewithlatviaspresident.5.1af28464179eb669913b76a.html|url-status=dead}}</ref> Novi saziv Latvijskoga parlamenta [[Saeima|''Saeime'']] ponovno je izabran [[1993.]] godine. Rusija je okončala svoju vojnu prisutnost dovršenjem povlačenja svojih postrojbi [[1994.]] i zatvaranjem radarske stanice ''Skrunda-1'' [[1998.]] godine. Glavni ciljevi Latvije [[1990-ih|devedesetih]], ulazak u [[NATO]] i [[Europska unija|Europsku uniju]], ostvareni su 2004. godine. Devetnaesti summit NATO-a [[2006.]] održan je u Rigi.<ref>{{Citiranje weba |title=NATO Press Release |url=http://www.nato.int/docu/pr/2006/p06-150e.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140312162903/http://www.nato.int/docu/pr/2006/p06-150e.htm |archive-date=12. ožujka 2014. |access-date=16. siječnja 2017. |website=www.nato.int}}</ref> [[Vaira Vīķe-Freiberga]] bila je [[predsjednik Latvije|predsjednica Latvije]] od [[1999.]] do [[2007.]] godine i bila je prva žena na čelu jedne države iz bivšega sovjetskoga bloka. Vīķe-Freiberga bila je jedna od ključnih političkih ličnosti zaslužnih za pristupanje Latvije [[NATO|NATO-u]] i [[Europska unija|Europskoj Uniji]] [[2004.]]<ref>{{Citiranje novina|date=4. kolovoza 2019.|title=From child refugee to president: Latvia's Vaira Vike-Freiberga {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-49119077}}</ref>

Otprilike 72% građana Latvije etnički su [[Latvijci]], a oko 20% su [[Rusi]], ali manje od 1% nedržavljana su Latvijci, a 71% nedržavljana su Rusi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Commercio Michele E|year=2003.|title=Emotion and Blame in Collective Action: Russian Voice in Kyrgyzstan and Latvia {{eng oznaka}}|url=https://semanticscholar.org/paper/ee1f2d71192747cf47e7c9f820c25cc774b5c5bc|journal=Political Science Quarterly|volume=124|issue=3|pages=489–512|doi=10.1002/j.1538-165X.2009.tb00657.x}}</ref> Latvijske su vlasti pokrenule [[Denacionalizacija|denacionalizaciju]] imovine koju su [[1940-ih|četrdesetih godina]] zaplijenili Sovjeti i vratili je bivšim vlasnicima ili ih obeštetili, [[Denacionalizacija|privatizirali]] većinu državne industrije i ponovno uveli [[Letonski lats|prijeratnu valutu]]. Iako je doživjela teški [[Tranzicijska ekonomija|prijelaz na tržišno gospodarstvo]] i preusmjerenje prema [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]], Latvija je danas jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europskoj uniji. Godine 2014. [[Riga]] je bila [[Europska prijestolnica kulture]],<ref>{{Citiranje weba|date=29. travnja 2016.|title=Riga – European Capital of Culture (ECoC) in 2014 {{eng oznaka}}|url=https://en.unesco.org/creativity/policy-monitoring-platform/riga-european-capital-culture|website=Diversity of Cultural Expressions}}</ref> Latvija se pridružila [[Eurozona|eurozoni]] i usvojila jedinstvenu valutu EU-a [[euro]],<ref>{{Citiranje weba|last=Traykov|first=Peter|date=15. veljače 2014.|title=Latvia in the euro zone: national economic outlook for 2014 {{eng oznaka}}|url=http://www.nouvelle-europe.eu/en/latvia-euro-zone-national-economic-outlook-2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930004103/http://nouvelle-europe.eu/en/latvia-euro-zone-national-economic-outlook-2014|archive-date=30. rujna 2020.|access-date=1. travnja 2021.|website=Nouvelle-europe.eu}}</ref> a Latvijac [[Valdis Dombrovskis]] imenovan je potpredsjednikom [[Europska komisija|Europske komisije]].<ref>{{Citiranje weba|date=10. rujna 2014.|title=Valdis Dombrovskis Named as European Commission's Vice President {{eng oznaka}}|url=https://www.latvia.eu/news/valdis-dombrovskis-named-european-commissions-vice-president|website=[Latvia.eu]|access-date=30. kolovoza 2022.|archive-date=25. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210625192026/https://www.latvia.eu/news/valdis-dombrovskis-named-european-commissions-vice-president|url-status=dead}}</ref> Godine 2015. Latvija je predsjedala [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]].<ref>{{Citiranje weba |date=26. siječnja 2015. |title=Latvian Presidency of the Council of the European Union |url=https://apps.fas.usda.gov/newgainapi/api/report/downloadreportbyfilename?filename=Latvian%20Presidency%20of%20the%20Council%20of%20the%20European%20Union_Brussels%20USEU_EU-28_1-26-2015.pdf |url-status=live |access-date=9. prosinca 2021. |publisher=Global Agricultural Information Network}}</ref> U Rigi su se slavili veliki europski događaji poput [[Pjesma Eurovizije 2003.|natjecanja za pjesmu Eurovizije 2003.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Final of Riga 2003 {{eng oznaka}}|url=https://eurovision.tv/event/riga-2003/final|website=Eurovision.tv}}</ref> i Europske filmske nagrade 2014. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=European Film Academy : European Film Awards 2014 go to Riga {{eng oznaka}}|url=https://www.europeanfilmacademy.org/News-detail.155.0.html?&tx_ttnews%5Btt_news%5D=101&cHash=db27c93be44f1532113fa544be4c254a|website=www.europeanfilmacademy.org}}</ref> Dana [[1. srpnja]] [[2016.]] Latvija je postala članicom [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD]]–a.<ref>{{Citiranje weba|date=1. srpnja 2016.|title=Latvia's accession to the OECD {{eng oznaka}}|url=http://www.oecd.org/latvia/latvia-accession-to-the-oecd.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160721223018/http://www.oecd.org/latvia/latvia-accession-to-the-oecd.htm|archive-date=21. srpnja 2016.|access-date=22. srpnja 2016.|publisher=Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj}}</ref>

== Zemljopis ==
[[Datoteka:BalticSea_March2000_NASA-S2000084115409.png|mini|Latvija je smještena u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]], na istočnoj obali [[Baltičko more|Baltičkoga mora]].]]
Latvija je smještena u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]], na istočnim obalama [[Baltičko more|Baltičkoga mora]] i sjeverozapadnome dijelu [[Istočnoeuropska platforma|Istočnoeuropske platforme]], između [[zemljopisna širina|zemljopisnih širina]] 55° i 58° N (malo područje je sjeverno od 58°) i [[zemljopisna dužina|zemljopisnih dužina]] 21° i 29° E (malo područje je zapadno od 21°). Ukupna površina Latvije je 64 559 km², od čega 62 157 km² čini kopno. Poljoprivredno zemljište pokriva 18 159 km² ukupnih kopnenih površina,<ref name="Agriculture – Key Indicators">{{Citiranje weba |date=28. travnja 2012. |title=Agriculture – Key Indicators |url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120427161459/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html |archive-date=27. travnja 2012. |access-date=17. svibnja 2012. |publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> 34 964 km² je prekriveno [[šuma]]ma<ref name="Forestry – Key Indicators">{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2011.|title=Forestry – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12. listopada 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> i 2402 km² su kopnene vode.<ref name="Geographical Data – Key Indicators">{{Citiranje weba|date=5. listopada 2011.|title=Geographical Data – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref>

Ukupna duljina latvijskih državnih granica iznosi 1866 km. Duljina kopnene granice je 1368 km, od kojih 343 km dijeli s [[Estonija|Estonijom]] na sjeveru, 276 km s [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, 161 km s [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] na jugoistoku i 588 km s [[Litva|Litvom]] na jugu. Ukupna duljina [[Državno područje|pomorske granice]] je 498 km, koji je dijeli od Estonije, Švedske i [[Litva|Litve]]. Proširenje od sjevera prema jugu je 210 km i od zapada prema istoku 450 km.<ref name="Geographical Data – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=5. listopada 2011.|title=Geographical Data – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref>

Većina teritorija Latvije je nizinsko, niže od 100 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Najveće je jezero [[Lubāns]] s [[Površina|površinom]] od 80,7 km², a najdublje je jezero [[Drīdzis]] dubine 65,1 m. Najduža rijeka koja teče samo latvijskim teritorijem je [[Gauja]] duljine 452 km, a najduža rijeka koja teče kroz latvijski teritorij je [[Zapadna Dvina]], čija je ukupna dužina 1005 km, od čega se 352 km nalazi na latvijskom teritoriju. Najviša točka Latvije je planinski vrh [[Gaiziņkalns]] visok 311,6 m. Dužina latvijske obale je 494 km. Jedan od zaljeva Baltičkoga mora, plitki [[Riški zaljev]], nalazi se na sjeverozapadu zemlje.<ref name="Latvia in brief">{{Citiranje weba |title=Latvia in brief |url=http://www.latvia.lv/library/latvia-brief |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120923001148/http://www.latvia.lv/library/latvia-brief |archive-date=23. rujna 2012. |access-date=17. svibnja 2012. |publisher=Latvijski institut}}</ref>

=== Klima ===
Latvija ima [[Umjereni pojas|umjerenu]] klimu koja je u različitim izvorima opisana ili kao [[Vlažno kontinentalno|vlažna kontinentalna]] ili [[Oceanska klima|oceanska/pomorska]].<ref>{{Citiranje weba|title=Latvia in brief {{eng oznaka}}|url=http://www.rpiva.lv/index.php?language=en&mh=struktura|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130510095951/http://www.rpiva.lv/index.php?language=en&mh=struktura|archive-date=10. svibnja 2013.|access-date=16. listopada 2012.|publisher=RPIVA}}</ref><ref name="liepu">{{Citiranje weba|title=Latvia in crosscut {{eng oznaka}}|url=http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130227112748/http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|archive-date=27. veljače 2013,|publisher=Liepājas Universitāte}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Latvia |url=http://www.gwp.org/en/About-GWP/Country-Water-Partnerships/Latvia/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121101085408/http://www.gwp.org/en/About-GWP/Country-Water-Partnerships/Latvia/ |archive-date=1. studenoga 2012. |publisher=Global Water Partnership}}</ref>{{multiple image|align=right|direction=vertical|width=220|image1=Koppen World Map Dfb Dwb Dsb.png|caption1={{legend|#38C7FF|Podtip vlažne kontinentalne klime s toplim ljetom.}}|image2=Koppen classification worldmap CfbCfc.png|caption2={{legend|#008000|Oceanska klima}}}} 

Obalna područja, posebno zapadna obala [[Kurlandija|Kurlandskoga poluotoka]], imaju oceansku klimu sa svježim ljetima i blažim zimama, dok istočne dijelove obilježava kontinentalna klima s toplim ljetima i oštrim zimama.<ref name="liepu2">{{Citiranje weba|title=Latvia in crosscut {{eng oznaka}}|url=http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130227112748/http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|archive-date=27. veljače 2013.|publisher=Liepājas Universitāte}}</ref>

Latvija ima četiri izražena [[godišnja doba]] gotovo jednake duljine. Zima počinje sredinom prosinca i traje do sredine ožujka. Zime imaju prosječne temperature od −6 °C i odlikuje ih stabilni [[Snijeg|snježni pokrivač]], a uobičajene su i ekstremne temperature od oko −30 °C, hladni vjetrovi i obilne snježne padaline. Ljeto počinje u lipnju i traje do kolovoza. Ljeta su obično topla i sunčana, sa svježim večerima i noćima. Prosječna ljetna temperatura je oko 19 °C, s ekstremima od 35 °C. Proljeće i jesen donose prilično blage vremenske prilike.<ref>{{Citiranje weba|title=The climate and weather conditions {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.travel/en/climate-and-weather-conditions|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120108055555/http://www.latvia.travel/en/climate-and-weather-conditions|archive-date=8. siječnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvia.travel}}</ref>
{| class="wikitable"
!Vremenski rekord
!Vrijednost
!Mjesto
!Nadnevak
|-
|Najviša temperatura
|37,8°C
|[[Ventspils]]
|4. kolovoza 2014.
|-
|Najniža temperatura
|−43,2°C
|[[Daugavpils]]
|8. veljače 1956.
|-
|Zadnji proljetni [[mraz]]
|–
|Veliki dijelovi teritorija
|24. lipnja 1982.
|-
|Prvi jesenski mraz
|–
|župa Cenas
|15. kolovoza 1975
|-
|Najveća godišnja [[Oborina|količina padalina]]
|1007 mm
|župa Priekuļi
|1928.
|-
|Najmanja godišnja količina padalina
|384 mm
|[[Ainaži]]
|1939.
|-
|Najviše dnevne oborine
|160 mm
|[[Ventspils]]
|9. srpnja 1973.
|-
|Najveća mjesečna količina padalina
|330 mm
|župa Nīca
|kolovoza 1972.
|-
|Najmanja mjesečna količina padalina
|0 mm
|Veliki dijelovi teritorija
|svibnja 1938. i svibnja 1941.
|-
|Najdeblji [[Snijeg|snježni pokrivač]]
|126 cm
|[[Gaiziņkalns]]
|ožujka 1931.
|-
|Mjesec s najviše dana s [[mećava]]ma
|19 dana
|[[Liepāja]]
|veljače 1956.
|-
|Najviše dana s [[Magla|maglom]] u godini
|143 dana
|područje Gaiziņkalns
|1946.
|-
|Najdugotrajnija magla
|93 sata
|[[Alūksne]]
|1958.
|-
|Najviši [[atmosferski tlak]]
|1066,7 mbar
|[[Liepāja]]
|siječnja 1907.
|-
|Najniži atmosferski tlak
|931,3 mbar
|[[Vidzeme]]
|13. veljače 1962.
|-
|Najviše dana s [[Grmljavinska oluja|grmljavinskim nevremenom]] u godini
|52 dana
|Vidzeme
|1954.
|-
|Najjači vjetar
|34&nbsp;m/s, do 48&nbsp;m/s
|Nije specificirano
|2. studenoga 1969.
|}
Godina 2019. bila je najtoplija godina u povijesti promatranja vremena u Latviji s prosječnom temperaturom +8,1&nbsp;°C višom od prosjeka.<ref>{{Citiranje weba|title=2019 the warmest year {{eng oznaka}}|url=https://lvportals.lv/skaidrojumi/312041-2019-gads-latvija-siltakais-noverojumu-vesture-2020|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206110135/https://lvportals.lv/skaidrojumi/312041-2019-gads-latvija-siltakais-noverojumu-vesture-2020|archive-date=6. veljače 2020.|access-date=6. veljače 2020.|website=www.lvportals}}</ref>

=== Okoliš ===
[[Datoteka:Turaidas_skats_uz_Gauju_2okt04.JPG|mini|Latvija ima peti najveći udio površine pod šumom u Europskoj uniji.]]
Veći dio država čine plodne [[Ravnica|ravnice]] i [[Brdo|niska brda]]. U tipičnom latvijskom krajoliku, mozaik nepreglednih šuma izmjenjuje se s oranicama, poljoprivrednim imanjima i [[Pašnjak|pašnjacima]]. Obradive površine isprekidane su šumama [[Breza|breze]] koje su stanište brojnim biljkama i životinjama. Latvija ima stotine kilometara neuređene morske obale oivičene borovom šumom, [[Pješčana dina|pješčanim dinama]] i neprekinutim bijelim pješčanim plažama.<ref name="Latvia in brief2">{{Citiranje weba|title=Latvia in brief {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/latvia-brief|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120923001148/http://www.latvia.lv/library/latvia-brief|archive-date=23. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref><ref name="Nature and Environment in Latvia">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref>

Latvija ima peti najveći udio površine pod šumom u [[Europska unija|Europskoj Uniji]], nakon [[Švedska|Švedske]], [[Finska|Finske]], [[Estonija|Estonije]] i [[Slovenija|Slovenije]].<ref>{{Citiranje weba|date=25. studenoga 2013.|title=Land Use/Cover Area frame Survey 2012 Buildings, roads and other artificial areas cover 5% of the EU …and forests 40% {{eng oznaka}}|url=http://europa.eu/rapid/press-release_STAT-13-154_en.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131031115711/http://europa.eu/rapid/press-release_STAT-13-154_en.htm|archive-date=31. listopada 2013.|access-date=3. siječnja 2014.|publisher=Eurostat Commission}}</ref> Šumama je prekriveno 3 497 000 hektara ili 56% ukupne kopnene površine.<ref name="Forestry – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2011.|title=Forestry – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12. listopada 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref>

Latvija ima preko 12 500 rijeka, koje se protežu na 38 000 km. Glavne su rijeke [[Zapadna Dvina]], [[Lielupe]], [[Gauja]], [[Venta]] i [[Salaca]], koje čine najveće mrjestilište [[losos]]a u istočnim državama [[Baltičko more|Baltičkoga mora]]. Postoji 2256 jezera većih od 1 [[hektar]]a, ukupne površine oko 1000 km. [[Močvara|Močvare]] i [[Tresetište|tresetišta]] zauzimaju 9,9% teritorija Latvije. Čak 70% močvara je netaknuto od ljudskoga djelovanja, a utočište su mnogim rijetkim vrstama biljaka i životinja.<ref name="Nature and Environment in Latvia2">{{Citiranje weba|year=2002|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref>

Poljoprivredne površine čine 1 815 900 hektara ili 29% ukupne kopnene površine.<ref name="Agriculture – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=28. travnja 2012.|title=Agriculture – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120427161459/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html|archive-date=27. travnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> S ukidanjem [[Kolektivizacija|kolektiviziranih]] poljoprivrednih imanja, površine namijenjene poljoprivredi drastično su se smanjile i danas su farme uglavnom male. Otprilike 200 farmi ukupne površine 2750 [[Hektar|ha]], bave se ekološki čistom poljoprivredom (bez uporabe [[Umjetna gnojiva|umjetnih gnojiva]] i [[Pesticidi|pesticida]]).<ref name="Nature and Environment in Latvia3">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref>

[[Nacionalni park]]ovi Latvije su [[Nacionalni park Gauja]] u [[Vidzeme]]u (od 1973.),<ref>{{Citiranje weba|last=Planet|first=Lonely|title=Gauja National Park travel – Lonely Planet {{eng oznaka}}|url=https://www.lonelyplanet.com/latvia/eastern-latvia/gauja-national-park|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011130355/https://www.lonelyplanet.com/latvia/eastern-latvia/gauja-national-park|archive-date=11. studenoga 2017.|access-date=10. listopada 2017.|website=Lonely Planet|language=en}}</ref> [[Nacionalni park Ķemeri]] u [[Zemgale]]u (1997.), [[Nacionalni park Slītere]] u [[Kurlandija|Kurzemeu]] (1999.) i [[Nacionalni park Rāzna]] u [[Latgale]]u (2007.).<ref>{{Citiranje weba|title=Rāzna National Park {{!}} Latvia Travel {{eng oznaka}}|url=https://www.latvia.travel/en/sight/razna-national-park|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190222151900/https://www.latvia.travel/en/sight/razna-national-park|archive-date=22. veljače 2019.|access-date=22. veljače 2019.|website=www.latvia.travel}}</ref>

Latvija ima dugu tradiciju očuvanja okoliša. Prvi zakoni i propisi objavljeni su u [[16. stoljeće|XVI.]] i [[17. stoljeće|XVII. st.]]<ref name="Nature and Environment in Latvia4">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> U Latviji postoji 706 posebno zaštićenih prirodnih područja na državnoj razini: četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]], jedan rezervat biosfere, 42 [[Park prirode|parka prirode]], devet područja [[Zaštićeni krajolik|zaštićenoga krajolika]], 260 prirodnih rezervata, četiri stroga prirodna rezervata, 355 spomenika prirode, sedam zaštićenih morskih područja i 24 mikrorezervata.<ref>{{Citiranje weba|title=Protected areas {{eng oznaka}}|url=http://www.daba.gov.lv/public/eng/protected_areas/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426114015/http://www.daba.gov.lv/public/eng/protected_areas/|archive-date=26. travnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Nature Conservation Agency Republic of Latvia}}</ref> Nacionalno zaštićena područja čine 12 790 km ili oko 20% ukupne kopnene površine Latvije.<ref name="Geographical Data – Key Indicators3">{{Citiranje weba|date=5. listopada 2011.|title=Geographical Data – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> „Crvena knjiga Latvije” (popis ugroženih vrsta Latvije), koja je uspostavljena 1977. i nadopunjava se jednom godišnje, sadrži 112 biljnih vrsta i 119 životinjskih vrsta. Latvija je ratificirala Washingtonsku, Bernsku i Ramsarsku konvenciju o zaštiti prirode.<ref name="Nature and Environment in Latvia4" />

Indeks [[Indeks ekološke učinkovitosti|ekološke učinkovitosti]] iz 2012. svrstava Latviju na drugo mjesto po kvaliteti politika očuvanja okoliša nakon [[Švicarska|Švicarske]].<ref>{{Citiranje weba|title=2012 Environmental Performance Index (EPI) {{eng oznaka}}|url=http://epi.yale.edu/epi2012/rankings|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120605011220/http://epi.yale.edu/epi2012/rankings|archive-date=5. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Sveučilište Yale, Sveučilište Columbia, Svjetski ekonomski forum, Europska komisija}}</ref>

Pristup [[biokapacitet]]u u Latviji puno je veći od svjetskoga prosjeka. Latvija je 2016. imala 8,5 globalnih hektara<ref name="footprintdata">{{Citiranje weba|title=Country Trends {{eng oznaka}}|url=http://data.footprintnetwork.org/#/countryTrends?cn=119&type=BCpc,EFCpc|access-date=4. lipnja 2020.|publisher=Global Footprint Network}}</ref> biokapaciteta po osobi na svom teritoriju, mnogo više od svjetskoga prosjeka od 1,6 globalnih hektara po osobi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lin|first=David|last2=Hanscom|first2=Laurel|last3=Murthy|first3=Adeline|last4=Galli|first4=Alessandro|last5=Evans|first5=Mikel|last6=Neill|first6=Evan|last7=Mancini|first7=MariaSerena|last8=Martindill|first8=Jon|last9=Medouar|first9=FatimeZahra|last10=Huang|first10=Shiyu|last11=Wackernagel|first11=Mathis|date=2018|title=Ecological Footprint Accounting for Countries: Updates and Results of the National Footprint Accounts, 2012-2018 {{eng oznaka}}|journal=Resources|language=en|volume=7|issue=3|pages=58|doi=10.3390/resources7030058|doi-access=free}}</ref> U 2016. Latvija je koristila 6,4 globalnih hektara biokapaciteta po osobi, dakle njihov je [[ekološki otisak]] niži od maksimalnoga kapaciteta, što ukazuje na kvalitetno upravljanje zalihom biokapaciteta.<ref name="footprintdata" />

=== Bioraznolikost ===
[[Datoteka:White-Wagtail.jpg|mini|[[Motacilla alba|Bijela pastirica]] nacionalni je simbol Latvije.<ref>{{Citiranje weba |title=Латвийская более или менее официальная символика |url=http://rianova.narod.ru/inf/latinst.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150211184655/http://rianova.narod.ru/inf/latinst.html |archive-date=11. veljače 2015. |access-date=26. svibnja 2015. |website=rianova.narod.ru}}</ref>]]
U Latviji je registrirano približno 30 000 biljnih i životinjskih vrsta flore i faune.<ref>{{Citiranje knjige |title=Latvijas enciklopēdija |publisher=Valērija Belokoņa izdevniecība |year=2005 |isbn=9984-9482-3-4 |volume=3. izd. |location=Riga, Latvija |page=695 |language=lv}}</ref> Uobičajene vrste divljih životinja u Latviji jesu [[Srna|jeleni]], [[Divlja svinja|divlje svinje]], [[los]]ovi, [[Obični ris|risovi]], [[Smeđi medvjed|medvjedi]], [[Crvena lisica|lisice]], [[Europski dabar|dabrovi]] i [[Sivi vuk|vukovi]].<ref>{{Citiranje weba|title=List of species {{eng oznaka}}|url=http://latvijas.daba.lv/scripts/db/saraksti/saraksti.cgi?l=en&s=en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060207045022/http://latvijas.daba.lv/scripts/db/saraksti/saraksti.cgi?l=en&s=en|archive-date=7. veljače 2006.|access-date=7. ožujka 2007.|publisher=Nature of Latvia}}</ref> Kopneni [[mekušci]] u Latviji broje 159 vrsta. 

Neke su vrste ugrožene u drugim europskim državama, a uobičajene u Latviji poput [[Crna roda|crne rode]] (''Ciconia nigra''), [[Kosac|kosca]] (''Crex'' crex), [[Orao kliktaš|orla kliktaša]] (''[[Orao kliktaš|Aquila pomarina]]''), [[Planinski djetlić|planinskoga djetlića]] (''Picoides leucotos''), [[Sivi ždral|ždrala]] (''Grus grus''), [[Europski dabar|dabra]] (''Castor fiber''), [[Europska vidra|vidre]] (''Lutra lutra''), [[Sivi vuk|sivoga vuka]] (''Canis lupus'') i [[Obični ris|europskoga risa]] (''Felis lynx'').<ref name="Nature and Environment in Latvia5">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref>

[[Fitogeografija|Fitogeografski]] Latvija je podijeljena između [[Srednja Europa|srednjoeuropskih]] i [[Sjeverna Europa|sjevernoeuropskih]] provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] unutar borealnog kraljevstva. Prema [[Svjetska organizacija za zaštitu prirode|WWF]]-u teritorij Latvije pripada [[Ekoregija|ekoregiji]] [[Sarmatske mješovite šume|sarmatskih mješovitih šuma]]. Oko 56 posto<ref name="Forestry – Key Indicators3">{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2011.|title=Forestry – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12. listopada 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> teritorija Latvije prekriveno je šumama, uglavnom [[Obični bor|običnoga bora]], [[Breza|breze]] i [[Visoka smreka|obične smreke]]. Srednja ocjena [[Indeks integriteta šumskog krajolika|indeksa integriteta šumskoga krajolika]] 2019. bila je 2,09/10, što ju je svrstalo na 159. mjesto u svijetu od 172 zemlje.<ref name="FLII-Supplementary">{{Citiranje časopisa|last=Grantham|first=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|display-authors=1|year=2020.|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity - Supplementary Material {{eng oznaka}}|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|page=5978|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|issn=2041-1723|pmc=7723057|pmid=33293507|doi-access=free}}</ref>

Nekoliko vrsta flore i faune smatraju se nacionalnim simbolima. [[Hrast]] (''Quercus robur'', [[Letonski jezik|let.]] ''ozols'') i [[Malolisna lipa|lipa]] (''Tilia cordata'', [[Letonski jezik|let.]] ''liepa'') nacionalno su drveće Latvije, a [[Proljetna ivančica|tratinčica]] (''Leucanthemum vulgare'',[[Letonski jezik|let.]] ''pīpene'') njezin nacionalni cvijet. [[Bijela pastirica]] (''Motacilla alba'', [[Letonski jezik|''let.'']] ''baltā cielava'') nacionalna je ptica Latvije. Još se jedna životinja smatra nacionalnim simbolom zemlje: [[Adalia bipunctata|dvotočkasta bubamara]] (''Adalia bipunctata'', [[Letonski jezik|''let.'']] ''divpunktu mārīte''). [[Jantar]], fosilizirana smola drveća, jedan je od najvažnijih kulturnih simbola Latvije. U davna vremena jantarom nađenim duž obala Baltičkoga mora trgovali su [[Vikinzi]] i trgovci iz Egipta, Grčke i [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]]. Taj se vrlo razvijeni trgovački put zvao [[Jantarski put]].<ref>{{Citiranje weba |title=National Symbols of Latvia |url=http://www.latvia.lv/library/national-symbols-latvia |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120926092241/http://www.latvia.lv/library/national-symbols-latvia |archive-date=26. rujna 2012. |access-date=17. svibnja 2012. |publisher=Latvian Institute}}</ref>

Nekoliko prirodnih rezervata štiti netaknute krajolike koje obitavaju veliki [[sisavci]]. U [[Prirodni rezervat Pape|prirodnom rezervatu Pape]] ponovo su naseljeni [[europski bizon]]i, [[los]]ovi, jeleni, vukovi, divlji konji i križanjem ponovo rekreirano [[Tur|govedo tur]], što je gotovo u potpunosti obnovilo [[holocen]]sku [[megafauna|megafaunu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Lake Pape – Latvia {{eng oznaka}}|url=http://www.lhnet.org/lake-pape-latvia/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150604151729/http://www.lhnet.org/lake-pape-latvia/|archive-date=4. lipnja 2015.}}</ref>

== Politika ==
{| class="wikitable" style="text-align:left; float:left; margin-right:9px; margin-left:2px;"
| style="text-align:left;" |[[Datoteka:Edgars Rinkēvičs as president-elect, 2023-05-31 (cropped).jpg|poveznica=https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Edgars_Rink%C4%93vi%C4%8Ds_as_president-elect,_2023-05-31_(cropped).jpg|164x164px]]
| style="text-align:left;" |[[Datoteka:Evika Siliņa (Cropped).jpg|poveznica=https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Evika_Sili%C5%86a_(Cropped).jpg|170x170px]]
|-
| style="text-align:center;" |[[Edgars Rinkēvičs]]
<small>'''Predsjednik države'''</small>
| style="text-align:center;" |[[Evika Siliņa]]
<small>'''Predsjednik vlade'''</small>
|}
[[Datoteka:Flickr_-_Saeima_-_4.maijs_Saeimā_(6).jpg|mini|Zgrada ''Saeima'', latvijskoga parlamenta u Rigi.]]
Latvijski jednodomni parlament ''[[Saeima]]'' sa 100 zastupničkih mjesta bira se izravnim glasovanjem svake četiri godine. ''Saeima'' bira predsjednika na posebnim izborima koji se također održavaju svake četiri godine. Predsjednik imenuje premijera koji, zajedno sa svojim kabinetom, predstavlja [[Izvršna vlast|izvršnu vlast]] u državi, a zastupnici ''Saeima'' moraju mu izglasati povjerenje. Ovaj je sustav postojao i prije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]].<ref name="Constitution">{{in lang|lv}} [http://www.likumi.lv/doc.php?mode=DOC&id=57980 Constitution of the Republic of Latvia with amendments and revisions] {{Webarchive}} [http://www.saeima.lv/en/legislation/constitution (Official English translation)] {{Webarchive}} (Retrieved on 18 November 2011)</ref> Najviši su državni službenici trinaest [[Državni tajnik|državnih tajnika]].<ref>{{Citiranje novina|date=9. siječnja 2015.|title=Politics {{eng oznaka}}|language=en|work=[Latvia.eu]|url=http://www.latvia.eu/key-facts/politics|url-status=live|access-date=31. siječnja 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170105113236/http://www.latvia.eu/key-facts/politics|archive-date=5. siječnja 2017.}}</ref>

=== Upravna podjela ===
[[Datoteka:Historical_regions_of_Latvia.svg|mini|Povijesne pokrajine:{{Boja|#ffe8c2ff}} [[Kurlandija]]{{Boja|#c8f8d5ff}} [[Zemigalija]]

{{Boja|#fdd6c3ff}} [[Vidzeme|Vidzem]]<nowiki/>a{{Boja|#dbdbf9ff}} [[Latgale|Latgalija]]

{{Boja|#e0f8d2ff}} [[Selonija]]]]
[[Datoteka:Latvijas_novadi_2021.png|mini|Upravna podjela Latvije.]]
Latvija je [[Unitarizam|unitarna država]], trenutno podijeljena na 43 jedinice područne samouprave koje se sastoje od 36 općina ([[Letonski jezik|let.]] ''novadi'') i 7 gradova ([[Letonski jezik|let.]] ''valstspilsētas'') sa svojim gradskim vijećem i upravom: [[Daugavpils]], [[Jelgava]], [[Jūrmala]], [[Liepāja]], [[Rēzekne]], [[Riga]] i [[Ventspils]]. U Latviji postoje četiri povijesne i kulturne regije: [[Kurlandija]], [[Latgalija]], [[Vidzema]], [[Zemgalija]], koje su priznate u [[Ustav Latvije|Ustavu Latvije]]. [[Selonija]] je dio Zemgalije i ponekad se smatra kulturološki različitim područjem, ali nije dijelom nijedne službene podjele. Granice povijesnih i kulturnih pokrajina obično nisu strogo određene i u nekoliko se izvora mogu razlikovati. U službenim podjelama područja Riga, koja uključuje glavni grad i dijelove drugih pokrajina koje imaju snažnu vezu s glavnim gradom, također je često uključena u regionalne podjele. Primjerice postoji pet [[Planske regije Latvije|planskih regija Latvije]] ([[Letonski jezik|let.]]: ''plānošanas reģioni''), koje su uspostavljene 2009. godine radi promicanja ravnomjernoga razvoja svih područja. Pod ovom podjelom područja Riga uključuje velike dijelove onoga što se tradicijski smatra Vidzemom, Kurlandijom i Zemgalijom. Statističke regije Latvije uspostavljene su pak u skladu s [[NUTS|nomenklaturom teritorijalnih jedinica za statistiku]] [[Europska unija|Europske Unije]] i uglavnom se preklapaju s prethodnom podjelom na planska područja, ali dijele regiju Riga na dva dijela, a glavni grad čini zasebnu regiju. Najveći grad u Latviji je Riga, drugi najveći grad je [[Daugavpils]], a treći je [[Liepāja|Liepaja]].

=== Politička kultura ===
Na parlamentarnim izborima 2010. vladajuća koalicija desnoga centra osvojila je 63 od 100 zastupničkih mjesta. Ljevičarski oporbeni „Centar harmonije” koji podržava latvijska manjina koja govori [[Ruski jezik|ruskim jezikom]] dobio je 29 mjesta.<ref>{{Citiranje novina|date=3. listopada 2010.|title=Latvia's ruling centre-right coalition wins elections {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-11460358}}</ref> U studenome 2013., latvijski premijer [[Valdis Dombrovskis]], na dužnosti od 2009., podnio je ostavku nakon što su najmanje 54 osobe poginule, a desetci ozlijeđeni u urušavanju veletrgovine u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2013.|title=Latvia's prime minister resigns over deadly supermarket collapse {{eng oznaka}}|url=https://www.latimes.com/world/worldnow/la-fg-wn-latvia-supermarket-collapse-prime-minister-resigns-20131127-story.html|website=Los Angeles Times}}</ref>

Na parlamentarnim izborima 2014. ponovno je pobijedila vladajuća koalicija desnoga centra koju su činile [[Latvijska stranka jedinstva]], [[Nacionalni savez (Latvija)|Nacionalni savez]] i [[Unija zelenih i poljoprivrednika]] sa 61 osvojenim mjestom, dok je Centar harmonije osvojio 24 zastupnička mjesta.<ref>{{Citiranje novina|date=6. listopada 2014.|title=Latvia election: Coalition keeps strong Russian party out {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-29504093}}</ref> U prosincu 2015., prva žena premijer zemlje, na dužnosti od siječnja 2014., [[Laimdota Straujuma]] podnijela je ostavku.<ref>{{Citiranje novina|last=Kaža|first=Juris|date=5. prosinca 2015.|title=Latvia's Prime Minister Laimdota Straujuma Steps Down {{eng oznaka}}|work=Wall Street Journal|url=https://www.wsj.com/articles/latvias-premier-laimdota-straujuma-steps-down-1449480185|via=www.wsj.com}}</ref> U veljači 2016. novi premijer [[Maris Kucinskis]] sastavio je koaliciju Unije zelenih i poljoprivrednika, Jedinstva i Nacionalnoga saveza.<ref>{{Citiranje novina|last=Uredništvo Reutersa|date=11. veljače 2016.|title=Latvia parliament approves PM Maris Kucinskis new government {{eng oznaka}}|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-latvia-pm-idUSKCN0VK12A|via=www.reuters.com}}</ref>

Na parlamentarnim izborima 2018. proruski Centar harmonije ponovno je bila najveća stranka s osvojenih 23 od 100 mjesta, a druga i treća bile su nove populističke stranke [[KPV LV]] i [[Nova konzervativna stranka (Latvija)|Nova konzervativna stranka]]. Vladajuća koalicija, koju čine Unija zelenih i poljoprivrednika, Nacionalni savez i stranka Jedinstvo, izgubila je izbore.<ref>{{Citiranje novina|date=8. listopada 2018.|title=Pro-Russia party wins Latvia election but tough talks loom {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-45774578}}</ref> U siječnju 2019. Latvija je izabrala vladu pod vodstvom novoga premijera [[Krišjanis Karins|Krisjanisa Karinsa]] iz [[Novo jedinstvo (latvijska politička stranka)|Novog jedinstva]] desnoga centra. Karinsovu koaliciju činilo je pet od sedam stranaka u parlamentu, isključujući samo prorusku stranku Centra harmonije i Uniju zelenih i poljoprivrednika.<ref>{{Citiranje novina|last=Uredništvo Reutersa|date=23. siječnja 2019.|title=Latvia's Karins confirmed as PM, ending lengthy political deadlock {{eng oznaka}}|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-latvia-politics-idUSKCN1PH1OD|via=www.reuters.com}}</ref>

=== Međunarodni odnosi ===
[[Datoteka:Ministerio_de_Asuntos_Exteriores,_Riga,_Letonia,_2012-08-07,_DD_01.JPG|desno|mini|Zgrada Ministarstva vanjskih poslova u Rigi.]]
Latvija je članica [[UN|Ujedinjenih naroda]], [[Europska unija|Europske unije]], [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], [[NATO|NATO-a]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-a]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OSCE-a]], [[Međunarodni monetarni fond|MMF-a]] i [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]]. Također je članica [[Vijeće država Baltičkog mora|Vijeća država Baltičkoga mora]] i [[Nordijska investicijska banka|Nordijske investicijske banke]]. Bila je članicom [[Liga naroda|Lige naroda]] od 1921. do 1946. Latvija pripada [[Schengenski prostor|Schengenskome prostoru]] i pridružila se [[Eurozona|Eurozoni]] 1. siječnja 2014.

Latvija je uspostavila diplomatske odnose sa 158 država, otvorila je 44 diplomatska i konzularna predstavništva i održava 34 [[veleposlanstvo|veleposlanstva]] i 9 stalnih predstavništava u inozemstvu. U glavnome gradu [[Riga|Rigi]] otvoreno je sveukupno 37 stranih [[Veleposlanstvo|veleposlanstva]] i 11 predstavništava međunarodnih organizacija. Latvija je i domaćin jedne ustanove Europske Unije: [[Tijelo europskih regulatora za elektronske komunikacije|Tijela europskih regulatora za elektronske komunikacije]] (BEREC).<ref>{{Citiranje weba|title=Diplomatic and Consular Representations {{eng oznaka}}|url=http://www.am.gov.lv/en/mission/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131201023600/http://www.am.gov.lv/en/mission/|archive-date=1. prosinca 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref>

Vanjskopolitički prioriteti Latvije jesu suradnja u području [[Baltičko more|Baltičkoga mora]], [[europske integracije]], djelatno uključivanje u međunarodne organizacije, doprinos europskim i [[Atlantizam|transatlantskim]] sigurnosnim i obrambenim strukturama, sudjelovanje u međunarodnim civilnim i vojnim mirovnim operacijama te razvojnu suradnju, posebice jačanje stabilnosti i demokracije u zemljama [[Istočno partnerstvo|Istočnoga partnerstva]] EU.<ref>{{Citiranje weba|title=Foreign policy {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/policy/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120428131812/http://www.mfa.gov.lv/en/policy/|archive-date=28. travnja 2012.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=A foreign policy based on co-operation and constructive engagement {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.eu/content/latvia-today-keystone-baltic|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120912131347/http://www.latvia.eu/content/latvia-today-keystone-baltic|archive-date=12. rujna 2012.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=18. studenoga 2011.|title=Background Note: Latvia {{eng oznaka}}|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm#foreign|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170122194450/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm#foreign|archive-date=22. siječnja 2017.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=U.S. Department of State}}</ref>
[[Datoteka:Foreign_Ministers_of_Nordic_and_Baltic_countries_met_in_Helsinki,_30.08.2011_(Photographer_Eero_Kuosmanen).jpg|mini|Ministri vanjskih poslova nordijskih i baltičkih zemalja u Helsinkiju 2011.]]
Od ranih [[1990-ih|devedesetih]], Latvija je zajedno sa svojim susjedima [[Estonija|Estonijom]] i [[Litva|Litvom]] uključena u aktivnu trilateralnu suradnju [[Baltičke države|baltičkih država]], te nordijsko-baltičku suradnju s ostalim [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]]. Baltičko vijeće zajednički je forum međuparlamentarne [[Baltička skupština|Baltičke skupštine]] i međuvladinog Baltičkog vijeća ministara.<ref>{{Citiranje weba|title=Estonian Chairmanship of the Baltic Council of Ministers in 2011 {{eng oznaka}}|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4096|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113111112/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4096|archive-date=13. studenoga 2013,|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Estonsko ministarstvo vanjskih posloba}}</ref> [[NB8|Nordijsko-baltička osmorka]] (NB-8) zajednička je suradnja vlada [[Danska|Danske]], [[Estonija|Estonije]], [[Finska|Finske]], [[Island]]a, [[Latvija|Latvije]], [[Litva|Litve]], [[Norveška|Norveške]] i [[Švedska|Švedske]].<ref name="http">{{Citiranje weba|title=Co-operation of Baltic and Nordic States {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/eu/BalticSeaRegion/NordicStates|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120405175147/http://www.mfa.gov.lv/en/eu/BalticSeaRegion/NordicStates/|archive-date=5. travnja 2012.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref> Nordijsko-baltička šestorka (NB-6), koju čine one nordijsko-baltičke zemlje koje su i članice Europske unije, okvir je za sastanke o pitanjima vezanim uz EU. Međuparlamentarna suradnja između Baltičke skupštine i [[Nordijsko vijeće|Nordijskog vijeća]] potpisana je 1992. godine, a od 2006. godine održavaju se godišnji sastanci, kao i redoviti sastanci na drugim razinama.<ref name="http" /> Zajedničke inicijative nordijsko-baltičke suradnje jesu obrazovni program NordPlus<ref>{{Citiranje weba|title=About Nordplus {{eng oznaka}}|url=http://www.nordplusonline.org/eng/nordplus/about_nordplus|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113110917/http://www.nordplusonline.org/eng/nordplus/about_nordplus|archive-date=13. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Nordijsko vijeće ministara}}</ref> i programi mobilnosti za javnu upravu,<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic-Baltic mobility programme for public administration {{eng oznaka}}|url=http://www.norden.ee/en/about-us/funding/mobility-programme-for-public-administration|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113112319/http://www.norden.ee/en/about-us/funding/mobility-programme-for-public-administration|archive-date=13. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013,.|publisher=Ured Nordijskoga vijeća ministara u Estoniji}}</ref> poslovanje, industriju<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic-Baltic Mobility and Network Programme for Business and Industry {{eng oznaka}}|url=http://www.nb8businessmobility.org/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131118051601/http://www.nb8businessmobility.org/|archive-date=18. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ured Nordijskoga vijeća ministara u Latviji}}</ref> i kulturu.<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic Culture Point {{eng oznaka}}|url=http://www.kulturkontaktnord.org/lang-en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131118083116/http://www.kulturkontaktnord.org/lang-en|archive-date=18. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Nordijsko vijeće ministara}}</ref> [[Nordijsko vijeće ministara]] ima ured u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic Council of Ministers' Office in Latvia {{eng oznaka}}|url=http://www.norden.lv/en/main|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131230231742/http://www.norden.lv/en/main|archive-date=30. prosinca 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ured Nordijskoga vijeća ministara u Latviji}}</ref>

Latvija sudjeluje u [[Sjeverna dimenzija|Sjevernoj dimenziji]] i [[Program regije Baltičkog mora|Programu regije Baltičkoga mora]], inicijativama Europske unije za poticanje prekogranične suradnje u području Baltičkoga mora i [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]]. Tajništvo Partnerstva Sjeverne dimenzije za kulturu (NDPC) bit će smješteno u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=6. studenoga 2013.|title=Nordic Council of Ministers is looking for a Senior Adviser to run the Secretariat of Northern Dimension Partnership on Culture {{eng oznaka}}|url=http://www.ndpculture.org/blog/nordic-council-of-ministers-is-looking-for-a-senior-adviser-to-run-the-secretariat-of-northern-dimension-partnership-on-culture|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006152646/http://www.ndpculture.org/blog/nordic-council-of-ministers-is-looking-for-a-senior-adviser-to-run-the-secretariat-of-northern-dimension-partnership-on-culture|archive-date=6. listopada 2014.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Tajništvo Partnerstva Sjeverne dimenzije za kulturu}}</ref> Godine 2013. Riga je bila domaćin godišnjega [[Forum sjeverne budućnosti|Foruma sjeverne budućnosti]], dvodnevnoga neslužbenoga sastanka premijera nordijsko-baltičkih zemalja i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]].<ref>{{Citiranje weba|title=Northern Future Forum {{eng oznaka}}|url=http://www.futureforum2013.gov.lv/en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130301194011/http://www.futureforum2013.gov.lv/en/|archive-date=1. ožujka 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Državna riznica Republike Latvije}}</ref> Poboljšano partnerstvo u Sjevernoj Europi ili ''e-Pine'' diplomatski je okvir [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Državnoga tajništva SAD-a]] za suradnju s nordijsko-baltičkim zemljama.<ref>{{Citiranje weba|title=Enhanced Partnership in Northern Europe (e-PINE) {{eng oznaka}}|url=https://2009-2017.state.gov/p/eur/rt/epine|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=U.S. Department of State}}</ref>

Latvija je bila domaćin summita [[NATO|NATO-a]] 2006. i od tada je godišnja konferencija u Rigi postala vodeći forum o vanjskoj i sigurnosnoj politici u sjevernoj Europi.<ref>{{Citiranje weba|title=About Rīga Conference {{eng oznaka}}|url=http://www.rigaconference.lv/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131108034651/http://www.rigaconference.lv/|archive-date=8. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Rīška konferencija}}</ref> Latvija je predsjedala [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] u prvoj polovici 2015.<ref>{{Citiranje weba |date=5. srpnja 2016. |title=Latvia |url=https://europa.eu/european-union/about-eu/countries/member-countries/latvia_en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612140700/https://europa.eu/european-union/about-eu/countries/member-countries/latvia_en |archive-date=12. lipnja 2018. |access-date=9. lipnja 2018. |website=europa.eu |publisher=Europska unija}}</ref>

=== Oružane snage ===
[[Datoteka:Naval_visit,_Belfast_(3)_-_geograph.org.uk_-_667223.jpg|mini|Minolovac ''Imanta'' Latvijske ratne mornarice''.'']]
[[Datoteka:I’m_with_you_battle_buddy_141120-A-LY282-013.jpg|mini|Latvijski vojnici tijekom vojne vježbe.]]
[[Latvijske nacionalne oružane snage|Nacionalne oružane snage]] (latv. ''Nacionālie bruņotie spēki'', NAF) čini kopnena vojska, mornarica, zračne snage, nacionalna garda, jedinica za posebne zadatke, vojna policija, stožerna bojna oružanih snaga, Zapovjedništvo za obuku i doktrinu i Zapovjedništvo za logistiku. Koncept obrane Latvije temelji se na švedsko-finskomu modelu snaga za brzi odgovor sastavljenih od mobilizacijske baze i male skupine profesionalaca. Od [[1. siječnja]] [[2007.]] Latvija je prešla na model ugovorne profesionalne vojske.<ref>{{Citiranje weba |title=Aizsardzības ministrija |url=http://www.mod.gov.lv/Ministrija/Vadiiba.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180427123545/http://www.mod.gov.lv/Ministrija/Vadiiba.aspx |archive-date=27. travnja 2018. |access-date=6. prosinca 2018. |website=mod.gov.lv |language=lv}}</ref>

Latvija sudjeluje u međunarodnim mirovnim i sigurnosnim operacijama. Latvijske oružane snage sudjelovale su u vojnim operacijama [[NATO|NATO-]]<nowiki/>a i EU-a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (1996. – 2009.), [[Albanija|Albaniji]] (1999.), [[Kosovo|Kosovu]] (2000. – 2009.), [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] (2003.), [[Irak]]u (2005. – 2006.), [[Afganistan]]u (od 2003.), [[Somalija|Somaliji]] (od 2011.) i [[Mali]]ju (od 2013.).<ref name="ReferenceA">{{Citiranje weba|title=Sudioništvo u međunarodnim operacijama {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130208204137/http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|archive-date=8. veljače 2013.|access-date=12. svibnja 2012|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref><ref name="Previous operations">{{Citiranje weba |title=Prijašnje operacije |url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024013435/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas.aspx |archive-date=24. listopada 2012. |access-date=12. svibnja 2012. |publisher=Latvijske narodne oružane snage |language=lv}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2011.|title=Latvija i NATO {{eng oznaka}}|url=http://www.mod.gov.lv/en/NATO.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309034354/http://www.mod.gov.lv/en/NATO.aspx|archive-date=9. svibnja 2012.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=Ministarstvo narodne obrane Republike Latvije}}</ref> Latvija je također sudjelovala u operaciji višenarodnih vojnih snaga pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] u [[Rat u Iraku|Iraku (2003. – 2008.)]]<ref>{{Citiranje weba|title=Operacije Koalicijskih snaga pod vodstvom SAD-a u OIS-u (Operacija Iračka sloboda) {{eng oznaka}}|url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas/OIF.aspx|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120805052619/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas/OIF.aspx|archive-date=5. kolovoza 2012.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=Latvijske narodne oružane snage|language=lv}}</ref> i misijama [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-]]<nowiki/>a u [[Gruzija|Gruziji&nbsp;]], na Kosovu i u Makedoniji.<ref>{{Citiranje weba |title=Ostale operacije |url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas.aspx |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20120805085254/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas.aspx |archive-date=5. kolovoza 2012. |access-date=12. svibnja 2012. |publisher=Latvijske narodne oružane snage |language=lv}}</ref> Latvijske oružane snage sudjelovale su i u borbenoj skupini koju je predvodilo [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] 2013. i [[Nordijska borbena skupina|Nordijskoj borbenoj skupini]] 2015. u okviru [[Zajednička sigurnosna i obrambena politika|Zajedničke sigurnosne i obrambene politike]] (CSDP) [[Europska unija|Europske Unije]].<ref>{{Citiranje weba |date=26. rujna 2012. |title=Obećanja borbene skupine EU-a |url=http://www.parlament.gv.at/PAKT/EU/XXIV/EU/09/23/EU_92315/imfname_10376183.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130922080759/http://www.parlament.gv.at/PAKT/EU/XXIV/EU/09/23/EU_92315/imfname_10376183.pdf |archive-date=22. rujna 2013. |access-date=25. studenoga 2012. |publisher=Vijeće Europske unije}}</ref> Latvija se istaknula kao vodeća nacija u koordinaciji [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|Sjeverne distribucijske mreže]] za prijevoz nesmrtonosna tereta [[ISAF]]-a [[Zračni promet|zračnim]] i [[Željeznica|željezničkim putem]] u Afganistan.<ref>{{Citiranje weba|year=2012|title=Dombrovskis and US Ambassador Garber visit Riga Airport to inspect cargo plane to Afghanistan {{eng oznaka}}|url=http://www.baltic-course.com/eng/transport/?doc=56833|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120712005148/http://www.baltic-course.com/eng/transport/?doc=56833|archive-date=12. srpnja 2012.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=The Baltic Course}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2011|title=One year on: ISAF's trans-European supply routes are a success {{eng oznaka}}|url=http://www.nato.int/cps/en/SID-911EB74B-3555D8D2/natolive/news_74763.htm?selectedLocale=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515185424/http://www.nato.int/cps/en/SID-911EB74B-3555D8D2/natolive/news_74763.htm?selectedLocale=en|archive-date=15. svibnja 2013.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=NATO}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2010.|title=NATO otvorio nove komunikacijske linije u Afganistanu {{eng oznaka}}|url=http://www.nato.int/cps/en/SID-2C1657C8-A07AD24F/natolive/news_64397.htm?|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130516032845/http://www.nato.int/cps/en/SID-2C1657C8-A07AD24F/natolive/news_64397.htm|archive-date=16. svibnja 2013.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=NATO}}</ref> Dio je Nordijske postrojbe za potporu tranziciji (NTSU), koja je zajedničkim snagama davala doprinos potpori afganistanskim sigurnosnim službama prije povlačenja nordijskih i baltičkih snaga ISAF-a 2014.<ref>{{Citiranje weba|last=Gerard O'Dwyer|date=13. rujna 2012.|title=Nordijski vojni savez s latvijom u Afghanistanu {{eng oznaka}}|url=http://www.defensenews.com/article/20120913/DEFREG01/309130008/Nordic-Military-Alliance-Latvia-Afghanistan|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20130121105912/http://www.defensenews.com/article/20120913/DEFREG01/309130008/Nordic-Military-Alliance-Latvia-Afghanistan|archive-date=21. siječnja 2013.|access-date=25. studenoga 2012.|publisher=DefenseNews}}</ref> Od 1996. više od 3600 vojnih osoba sudjelovalo je u međunarodnim operacijama,<ref name="Previous operations" /> od kojih je 7 vojnika poginulo.<ref>{{Citiranje weba |title=Poginuli vojnici |url=http://www.mil.lv/Operacijas/Kritusie_karaviri.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024013440/http://www.mil.lv/Operacijas/Kritusie_karaviri.aspx |archive-date=24. listopada 2012. |access-date=12. svibnja 2012. |publisher=Latvijske narodne oružane snage |language=lv}}</ref> Po glavi stanovnika, Latvija je jedan od najvećih sudionika u međunarodnim vojnim operacijama.<ref>{{Citiranje weba|date=10. studenoga 2011.|title=Pozadinska bilješka: Latvija {{eng oznaka}}|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170122194450/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm|archive-date=22. siječnja 2017.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=U.S. Department of State}}</ref>

Latvijski civilni stručnjaci sudjelovali su u brojnim civilnim misijama [[Europska unija|EU-a]]: misiji granične pomoći [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] (2005. – 2009.), misiji vladavine prava u Iraku (2006. i 2007.) i na Kosovu (od 2008.), redarstvenoj misiji u Afganistanu (od 2007.) i promatračkoj misiji u Gruziji (od 2008.).<ref name="ReferenceA2">{{Citiranje weba|title=Sudioništvo u međunarodnim operacijama {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130208204137/http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|archive-date=8. veljače 2013.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=Ministvarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref>

Od ožujka 2004., kada su se [[Baltičke države|baltičke zemlje]] pridružile NATO-u, [[borbeni zrakoplov]]i članica NATO-a raspoređeni su po rotacijskome modelu za misiju [[Baltička zračna policija|Baltičke zračne policije]] u [[Međunarodna zračna luka Šiauliai|zračnoj luci Šiauliai]] u Litvi kako bi čuvali baltički zračni prostor. Latvija sudjeluje u nekoliko NATO-vih centara izvrsnosti: Centru civilno-vojne suradnje u Nizozemskoj, [[Centar izvrsnosti kooperativne kibernetičke obrane|Kooperativnoj kibernetičkoj obrani]] u Estoniji i energetskoj sigurnosti u Litvi. Planira uspostaviti NATO-v centar izvrsnosti za strateške komunikacije u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=6 November 2013|title=V.Dombrovskis: Latvia sees the opportunity to strengthen NATO's strategic communication capability {{eng oznaka}}|url=http://www.mk.gov.lv/en/aktuali/zinas/2013/october/061103-vk-01/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131219020016/http://www.mk.gov.lv/en/aktuali/zinas/2013/october/061103-vk-01/|archive-date=19. prosinca 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ministarski zbor Republike Latvije}}</ref>

Latvija surađuje s Estonijom i Litvom u nekoliko međusobnih inicijativa baltičke obrambene suradnje:

* Baltički bataljun ''(BALTBAT)''&nbsp;– pješačka bojna za sudjelovanje u međunarodnim operacijama potpore miru, sa sjedištem u blizini [[Riga|Rige]] u Latviji;
* Baltička pomorska eskadrila ''(BALTRON)''&nbsp;– pomorske snage sa sposobnostima protuminskih mjera, sa sjedištem u blizini [[Tallinn]]a u [[Estonija|Estonij]]<nowiki/>i;
* Baltička mreža za nadzor zraka ''(BALTNET)''&nbsp;– informacijski sustav zračnoga nadzora sa sjedištem u blizini [[Kaunas]]a u [[Litva|Litvi]];
* Zajedničke vojne obrazovne ustanove: Baltički koledž za obranu u [[Tartu]]u u [[Estonija|Estoniji]], Baltički trenažni ronilački centar u [[Liepāja|Liepāji]] u Latviji i Baltički trenažni centar za brodske komunikacije u [[Tallinn]]u u Estoniji.<ref>{{Citiranje weba|year=2002.|title=Suradnja baltičke obrane {{eng oznaka}}|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4105|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110805201335/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4105|archive-date=5. kolovoza 2011.|access-date=20. travnja 2012.|publisher=Estonsko ministarstvo vanjskih poslova}}</ref>

Buduća suradnja uključivat će dijeljenje nacionalnih infrastruktura za potrebe obuke i specijalizaciju područja obuke ''(BALTTRAIN)'' te zajednički ustroj kontingenata veličine bataljuna za korištenje u NATO-vim snagama za brzi odgovor.<ref>{{Citiranje weba|year=2011.|title=Baltički ministri obrane najavljuju novu obrambenu suradnju {{eng oznaka}}|url=http://www.kam.lt/en/news_1098/news_archives/news_archive_2011/news_archive_2011_-_12/baltic_defence_ministers_announced_new_defence_cooperation_initiatives.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120723054233/http://www.kam.lt/en/news_1098/news_archives/news_archive_2011/news_archive_2011_-_12/baltic_defence_ministers_announced_new_defence_cooperation_initiatives.html|archive-date=23. srpnja 2012.|access-date=28. travnja 2012.|publisher=Ministarstvo narodne obrane Republike Litve}}</ref> U siječnju 2011. baltičke su države pozvane na pridruživanje [[Nordijska obrambena suradnja|Nordijskoj obrambenoj suradnji]], obrambenome okviru [[Nordijska regija|nordijskih zemalja]].<ref>{{Citiranje weba|date=21. siječnja 2011.|title=Nordijske države pozivaju Baltik na priključenje zajedničkome obrambenomu okviru {{eng oznaka}}|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/10686|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120608191401/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F10686|archive-date=8. lipnja 2012.|access-date=28. travnja 2012.|publisher=Estonsko ministarstvo vanjskih poslova}}</ref> U studenome 2012. tri su se države složile o stvaranju zajedničkoga vojnoga stožera 2013.<ref>{{Citiranje weba|date=9. studenoga 2012.|title=Uspostavljanje zajedničkoga baltičkoga vojnoga stožera {{eng oznaka}}|url=http://news.err.ee/8140850c-b0bb-408b-96c6-7641b1bbfd10|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121111213413/http://news.err.ee/8140850c-b0bb-408b-96c6-7641b1bbfd10|archive-date=11. studenoga 2012.|access-date=25. studenoga 2012.|publisher=Estonian Public Broadcasting}}</ref>

Latvijska ''Saeima'' je 21. travnja 2022. izglasala amandmane koje je predložilo Ministarstvo obrane za nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju nacionalne obrane, koji predviđaju postupno povećanje proračuna za obranu na 2,5 % BDP-a zemlje tijekom sljedeće tri godine.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-04-22 |title=Latvijski parlament odobrio povećanje obrambenoga proračuna |url=https://bnn-news.com/latvian-parliament-approves-of-increasing-defence-budget-234131 |access-date=2022-04-22 |website=Baltic News Network - News from Latvia, Lithuania, Estonia |language=en-US}}</ref>

=== Ljudska prava ===
[[Datoteka:Europride_2015.JPG|mini|[[Europride]] 2015 u [[Riga|Rigi]].]]
Prema izvješćima [[Freedom House]]a i [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva vanjskih poslova SAD-a]], vlasti općenito poštuju ljudska prava u Latviji:<ref name="departmentofstate1">{{Citiranje weba |date=25. veljače 2009. |title=2008 Human Rights Report: Latvia |url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm |access-date=9. lipnja 2009. |publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="freedomhouse1">{{Citiranje weba |year=2008 |title=Freedom in the World&nbsp;– Latvia (2008) |url=http://www.freedomhouse.org/inc/content/pubs/fiw/inc_country_detail.cfm?country=7429&year=2008&page=0&view=mof&pf |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20110515152102/http://www.freedomhouse.org/inc/content/pubs/fiw/inc_country_detail.cfm?country=7429&year=2008&page=0&view=mof&pf |archive-date=15. svibnja 2011. |access-date=6. lipnja 2009. |publisher=Freedom House}}</ref> Latvija je natprosječno rangirana među svjetskim suverenim državama u demokraciji,<ref name="democracy1">{{Citiranje novina |year=2008 |title=The Economist Intelligence Unit's Index of Democracy 2008 |work=The Economist |url=http://a330.g.akamai.net/7/330/25828/20081021185552/graphics.eiu.com/PDF/Democracy%20Index%202008.pdf |url-status=dead |access-date=5. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081214053945/http://a330.g.akamai.net/7/330/25828/20081021185552/graphics.eiu.com/PDF/Democracy%20Index%202008.pdf |archive-date=14. prosinca 2008.}}</ref> [[Sloboda tiska|slobodi tiska]],<ref name="pressfree1">{{Citiranje weba |year=2010 |title=Press Freedom Index 2010 |url=http://en.rsf.org/press-freedom-index-2010,1034.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101124050702/http://en.rsf.org/press-freedom-index-2010%2C1034.html |archive-date=24. studenoga 2010. |access-date=3. ožujka 2011. |publisher=Reporters Without Borders}}</ref> [[privatnost]]i<ref name="privacy1">{{Citiranje weba |year=2007 |title=The 2007 International Privacy Ranking |url=http://www.privacyinternational.org/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110302193141/https://www.privacyinternational.org/ |archive-date=2. ožujka 2011. |access-date=5. lipnja 2009. |publisher=Privacy International}}</ref> i ljudskom razvoju.<ref name="human1">{{Citiranje weba |year=2008 |title=Statistics of the Human Development Report |url=http://hdr.undp.org/en/statistics/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130112042847/http://hdr.undp.org/en/statistics/ |archive-date=12. siječnja 2013. |access-date=5. lipnja 2009. |publisher=United Nations Development Programme}}</ref>

Više od 56% vodećih pozicija drže žene u Latviji, što je čini vodećom u Europi po ravnopravnosti spolova. Prema [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]], Latvija je prva u svijetu po pravima žena, dijeleći to mjesto s pet drugih europskih zemalja.<ref>{{Citiranje časopisa |date=27. veljače 2019. |title=World Bank Group. 2019. ''Women, Business and the Law 2019 : A Decade of Reform.'' World Bank, Washington, DC. © World Bank. Retrieved 16 December 2019. |url=https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/31327 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191014160703/https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/31327 |archive-date=14. listopada 2019. |access-date=15. prosinca 2019.}}</ref>

U zemlji živi brojna zajednica etničkih [[Rusi|Rusa]], kojima su prema Ustavu i međunarodnim zakonima o ljudskim pravima garantirana temeljna ljudska prava, ratificirana od strane latvijskoga parlamenta.<ref name="departmentofstate12">{{Citiranje weba |date=25. veljače 2009. |title=2008 Human Rights Report: Latvia |url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm |access-date=9. lipnja 2009. |publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="freedomhouse2">{{Citiranje weba |year=2008 |title=Country Report 2008 Edition |url=http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=47&nit=457&year=2008 |url-status=dead |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20110624033519/http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=47&nit=457&year=2008 |archive-date=24. lipnja 2011. |access-date=6. lipnja 2009. |publisher=Freedom House}}</ref>

Otprilike 206 000 [[Nedržavljani (Latvija)|nedržavljana]]<ref>{{Citiranje weba |title=Datubāze - izvēlēties tabulu |url=http://data1.csb.gov.lv/pxweb/lv/iedz/iedz__iedzrakst/?tablelist=true |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191231120455/https://data1.csb.gov.lv/pxweb/lv/iedz/iedz__iedzrakst/?tablelist=true |archive-date=31. prosinca 2019. |access-date=19. prosinca 2019. |website=data1.csb.gov.lv}}</ref> ima ograničen pristup nekim političkim pravima. Samo je građanima dopušteno sudjelovanje na parlamentarnim ili općinskim izborima, premda nema ograničenja u pogledu učlanjenja u političke stranke ili druge političke organizacije.<ref>[http://www.bayefsky.com/docs.php/area/conclobs/treaty/ccpr/opt/0/state/95/node/3/filename/latvia_t4_ccpr Concluding observations of the Human Rights Committee: Latvia. ]</ref><ref>[[Europska komisija protiv rasizma i netolerancije|ECRI]] [http://hudoc.ecri.coe.int/XMLEcri/ENGLISH/Cycle_03/03_CbC_eng/LVA-CbC-III-2008-2-ENG.pdf Third Report on Latvia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090509044128/http://hudoc.ecri.coe.int/XMLEcri/ENGLISH/Cycle_03/03_CbC_eng/LVA-CbC-III-2008-2-ENG.pdf}}, CRI(2008)2.</ref> Godine 2011. visoki povjerenik [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-]]<nowiki/>a za nacionalne manjine "pozvao je Latviju da dopusti nedržavljanima glasovanje na općinskim izborima."<ref>{{Citiranje weba |year=2011 |title=A new kind of citizenship accepted by EU? Latvian non-citizens and the citizenship debates |url=http://essay.utwente.nl/62902/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140819083742/http://essay.utwente.nl/62902/ |archive-date=19. kolovoza 2014. |access-date=18. kolovoza 2014. |publisher=University of Twente Student Theses}}</ref> Osim toga, bilo je izvješća o policijskom zlostavljanju pritvorenika i uhićenika, lošim zatvorskim uvjetima i prenapučenosti, [[Korupcija|korupciji]] u pravosuđu, slučajevima nasilja nad etničkim manjinama, te društvenom nasilju i slučajevima vladine diskriminacije [[Homoseksualnost|homoseksualaca]].<ref name="departmentofstate13">{{Citiranje weba |date=25. veljače 2009. |title=2008 Human Rights Report: Latvia |url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm |access-date=9. lipnja 2009. |publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="amnesty2009">{{Citiranje weba |year=2009 |title=Amnesty International Report 2009 |url=http://report2009.amnesty.org/en/regions/europe-central-asia/latvia |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090610075623/http://report2009.amnesty.org/en/regions/europe-central-asia/latvia |archive-date=10. lipnja 2009. |access-date=8. lipnja 2009. |publisher=[[Amnesty International]]}}</ref><ref name="humarightswatch1">{{Citiranje weba |year=2006 |title=Latvia: Investigate Attacks on Gay Activists |url=https://www.hrw.org/en/news/2006/07/25/latvia-investigate-attacks-gay-activists |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20090610224651/http://www.hrw.org/en/news/2006/07/25/latvia-investigate-attacks-gay-activists |archive-date=10. lipnja 2009. |access-date=8. lipnja 2009. |publisher=Human rights watch}}</ref>

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:BlueEurozone.svg|mini|Latvija je dio [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenoga tržišta EU]] (svijetloplavo), [[Eurozona|eurozone]] (tamnoplavo) i [[Schengenski prostor|schengenskoga prostora]] (nije prikazano).]]
[[Datoteka:GDP_per_capita_Baltics.svg|desno|mini|Realni BDP po glavi stanovnika u Estoniji, Latviji i Litvi.]]
[[Datoteka:Latvia_Product_Exports_(2019).svg|desno|mini|Zasupljenost dobara u izvozu Latvije 2019.]]
Latvija je članica [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] (1999.) i [[Europska unija|Europske unije]] (2004.). Dana 1. siječnja 2014. [[euro]] je postao službena latvijska valuta, zamijenivši staru novčanu jedinicu [[Letonski lats|lats]]. Prema statistici krajem 2013. godine, 45% stanovništva podržavalo je uvođenje eura, dok je 52% bilo protiv.<ref name="apollo.lv">{{Citiranje weba |last=Apollo, redakcija@apollo.lv |title=Turpina pieaugt iedzīvotāju atbalsts eiro ieviešanai |url=http://www.apollo.lv/zinas/turpina-pieaugt-iedzivotaju-atbalsts-eiro-ieviesanai/625128 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140404152209/http://www.apollo.lv/zinas/turpina-pieaugt-iedzivotaju-atbalsts-eiro-ieviesanai/625128 |archive-date=4. travnja 2014. |access-date=23. travnja 2014. |publisher=Apollo.lv}}</ref> Nakon uvođenja eura, istraživanja Eurobarometra u siječnju 2014. pokazala su da potpora euru iznosi oko 53%, što je blizu europskoga prosjeka.<ref>{{Citiranje novina |date=14. siječnja 2014. |title=New currency, new leader |work=The Economist |url=https://www.economist.com/news/europe/21593502-latvias-president-nominates-laimdota-straujuma-prime-minister-new-currency-new-leader |url-status=live |access-date=10. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170701155225/http://www.economist.com/news/europe/21593502-latvias-president-nominates-laimdota-straujuma-prime-minister-new-currency-new-leader |archive-date=1. srpnja 2017.}}</ref>

Od 2000. godine Latvija ima jednu od najviših stopa rasta [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a u Europi.<ref>{{Citiranje weba |title=Growth rate of real GDP per capita |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996,39140985&_dad=portal&_schema=PORTAL&screen=detailref&language=en&product=sdi_ed&root=sdi_ed/sdi_ed/sdi_ed1000 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012010738/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996%2C39140985&_dad=portal&_schema=PORTAL&screen=detailref&language=en&product=sdi_ed&root=sdi_ed%2Fsdi_ed%2Fsdi_ed1000 |archive-date=12. listopada 2007. |access-date=28. srpnja 2007. |publisher=[[Eurostat]]}}</ref> Međutim, rast vođen uglavnom potrošnjom u Latviji je izazvao kolaps latvijskoga BDP-a krajem 2008. i početkom 2009., pogoršanom globalnom gospodarskom krizom, nedostatkom kredita i ogromnim novčanim sredstvima korištenim za spašavanje [[Parex banka|Parex banke]].<ref>{{Citiranje weba |title=Rimsevics: Failing to bail out Parex banka would result in closing down of four banks in Latvia |url=http://www.baltic-course.com/eng/finances/?doc=22011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131212090529/http://www.baltic-course.com/eng/finances/?doc=22011 |archive-date=12. prosinca 2013. |access-date=8. prosinca 2013. |publisher=The Baltic Course}}</ref> Latvijsko gospodarstvo palo je 18% u prva tri mjeseca 2009., što je najveći pad u Europskoj uniji.<ref>{{Citiranje novina |last=Aaron Eglitis |date=11. svibnja 2009. |title=Latvian GDP Shrank 18% in First Quarter, EU's Biggest Fall&nbsp;– |publisher=Bloomberg L.P. |url=https://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ao7qqF0UESqc |url-status=dead |access-date=16. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101202141324/http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ao7qqF0UESqc |archive-date=2. prosinca 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=11. svibnja 2009. |title=Latvian economy in rapid decline |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/8043972.stm |url-status=live |access-date=4. travnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090930090503/http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/8043972.stm |archive-date=30. rujna 2009.}}</ref>

Gospodarska kriza iz 2009. dokazala je ranije pretpostavke da brzorastuće gospodarstvo ide prema imploziji [[Gospodarski mjehur|gospodarskoga mjehura]], jer je potaknuto uglavnom rastom domaće [[Potrošnja (ekonomija)|potrošnje]], financiranom ozbiljnim povećanjem privatnoga [[dug]]a, kao i negativnom [[Trgovinska bilanca|trgovinskom bilancom]]. Cijene nekretnina, koje su porasle 150% od 2004. do 2006., značajno su pridonijele gospodarskom mjehuru.<ref>{{Citiranje weba |title=A bubble burst: the downfall of Latvian real estate |url=https://www.baltictimes.com/news/articles/22120/ |access-date=2022-04-06 |website=www.baltictimes.com}}</ref>

[[Denacionalizacija|Privatizacija]] u Latviji gotovo je potpuna. Sva mala i srednja poduzeća koja su prethodno bila u državnom vlasništvu privatizirana su, a ostao je samo mali broj politički osjetljivih velikih državnih poduzeća. Privatni sektor je već 2006. činio 70% BDP-a zemlje.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Commercio |first=Michele E. |date=2008-03-01 |title=Systems of Partial Control: Ethnic Dynamics in Post-Soviet Estonia and Latvia |url=https://doi.org/10.1007/s12116-007-9013-5 |journal=Studies in Comparative International Development |language=en |volume=43 |issue=1 |pages=81–100 |doi=10.1007/s12116-007-9013-5 |issn=1936-6167}}</ref>

Strana ulaganja u Latviju još uvijek su skromna u usporedbi s razinama u Sjevernoj i Srednjoj Europi. Godine 1997. donesen je zakon kojim se proširuje mogućnost prodaje zemljišta, uključujući i strance. Američke su tvrtke do 1999. uložile 127 milijuna dolara što je činilo 10,2% ukupnih izravnih stranih ulaganja Latvije. Iste godine Sjedinjene Američke Države izvezle su u Latviju 58,2 milijuna dolara robe i usluga, a uvezle 87,9 milijuna dolara. U želji da se pridruži zapadnim ekonomskim institucijama poput [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]] a i [[Europska unija|Europske unije]], Latvija je 1995. potpisala Europski sporazum s EU-om s 4-godišnjim prijelaznim razdobljem. Latvija i Sjedinjene Američke Države potpisale su ugovore o ulaganju, trgovini i zaštiti intelektualnog vlasništva te izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.<ref>{{Citiranje weba |title=TAX CONVENTION WITH LATVIA |url=https://www.irs.gov/pub/irs-trty/latvia.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170505121156/https://www.irs.gov/pub/irs-trty/latvia.pdf |archive-date=5. svibnja 2017. |access-date=19. svibnja 2018. |publisher=Internal Revenue Service}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Agreement between the United States of America and the Republic of Latvia on Trade Relations and Intellectual Property Rights Protection |url=http://www.wipo.int/wipolex/en/other_treaties/text.jsp?file_id=241419 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180520053732/http://www.wipo.int/wipolex/en/other_treaties/text.jsp?file_id=241419 |archive-date=20. svibnja 2018. |access-date=19. svibnja 2018. |publisher=World Intellectual Property Organization}}</ref>

Godine 2010. Latvija je pokrenula program ''Residence by Investment'' (tzv. "Zlatna viza") kako bi privukla strane ulagače i kako bi lokalno gospodarstvo od toga imalo koristi. Ovaj program omogućuje ulagačima dobivanje dozvole o boravištu u Latviji ulaganjem najmanje 250 000 € u nekretninu ili u poduzeće s najmanje 50 zaposlenih i godišnjim prometom od najmanje 10 milijuna €.

=== Gospodarska kriza i oporavak (2008. – 2012.) ===
[[Datoteka:AirBaltic_Boeing_757-200_at_RIX.jpg|mini|[[AirBaltic]] Boeing 757−200WL polijeće iz [[Međunarodna zračna luka Riga|Međunarodne zračne luke Riga]] (RIX).]]
Latvijsko gospodarstvo ušlo je u fazu fiskalne kontrakcije tijekom druge polovice 2008. nakon dužeg razdoblja spekulacija temeljenih na kreditima i nerealnog povećanja vrijednosti nekretnina. Primjerice, državni defict 2007. godine predstavljao je više od 22% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]] za tu godinu, dok je [[inflacija]] iznosila 10%.<ref name="cia">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/ |access-date=15. prosinca 2008. |publisher=[[Central Intelligence Agency |CIA]]}}</ref>

Stopa nezaposlenosti u Latviji naglo je porasla u tom razdoblju s najnižih 5,4% u studenome 2007. na preko 22%.<ref>{{Citiranje weba |date=1. listopada 2010. |title=Statistical Office of the European Commission (Eurostat), Monthly Bulletin: Table in chapter 09, section 01 |url=http://sdw.ecb.europa.eu/quickview.do?SERIES_KEY=132.STS.M.lv.S.UNEH.RTT000.4.000 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110720162221/http://sdw.ecb.europa.eu/quickview.do?SERIES_KEY=132.STS.M.lv.S.UNEH.RTT000.4.000 |archive-date=20. srpnja 2011. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Europa (web portal)}}</ref> U travnju 2010. Latvija je s 22,5% nezaposlenih imala najveću stopu nezaposlenosti u EU, ispred Španjolske, koja je dosegla 19,7%.<ref>{{Citiranje weba |title=Eurostat&nbsp;– Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=teilm020&tableSelection=1&plugin=1 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141101202312/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=teilm020&tableSelection=1&plugin=1 |archive-date=1. studenoga 2014. |access-date=12. kolovoza 2010. |publisher=European Commission}}</ref>

[[Paul Krugman]], dobitnik [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade za ekonomiju]] za 2008., napisao je u svojoj kolumni komentar u [[The New York Times|New York Timesu]] 15. prosinca 2008.:

{{citat|Najakutniji su problemi na europskoj periferiji, gdje mnoga manja gospodarstva prolaze kroz krize koje snažno podsjećaju na prošle krize u Južnoj Americi i Aziji: Latvija je nova Argentina.}}<ref>{{Citiranje novina |last=Paul Krugman |date=15. prosinca 2008. |title=European Crass Warfare |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2008/12/15/opinion/15krugman.html |url-status=live |access-date=15. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428155332/https://www.nytimes.com/2008/12/15/opinion/15krugman.html |archive-date=28. travnja 2019.}}</ref>

Međutim, do 2010. godine stručnjaci<ref name="economist">"Baltic Thaw, Aegean freeze", The Economist, 27 February 2010, p59</ref><ref name="XE">Patrick Lannin and Aija Braslina [http://www.finanznachrichten.de/nachrichten-2010-03/16380370-update-2-imf-hails-latvia-effort-but-sees-risks-ahead-020.htm "UPDATE 2-IMF hails Latvia effort but sees risks ahead"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111215610/http://www.finanznachrichten.de/nachrichten-2010-03/16380370-update-2-imf-hails-latvia-effort-but-sees-risks-ahead-020.htm|date=11 January 2012}}.</ref> su primijetili znakove stabilizacije latvijskoga gospodarstva. Bonitetna agencija [[Standard&Poor's]] povisila je svoje izglede za dug Latvije s negativnih na stabilne.<ref name="economist" /> Latvijski tekući račun, koji je bio u deficitu od 27% krajem 2006., bio je u suficitu već u veljači 2010.<ref name="economist" /> Kenneth Orchard, viši analitičar [[Moody's Investors Service]]a tvrdi da:

{{citat|Jačanje regionalnoga gospodarstva podupire latvijsku proizvodnju i izvoz, dok nagli zaokret u bilanci tekućeg računa sugerira da 'unutarnja devalvacija' zemlje djeluje.}}<ref>{{Citiranje weba |last=Toomas Hõbemägi |title=Baltic Business News, 8 February 2010 |url=http://www.bbn.ee/article/2010/02/08/Moody_s_Latvian_economy_is_stabilizing |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306025950/http://bbn.ee/article/2010/02/08/moody_s_latvian_economy_is_stabilizing |archive-date=6. ožujka 2016. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Bbn.ee}}</ref>

[[Međunarodni monetarni fond]] je u srpnju 2012. zaključio mjere praćenja latvijskoga gospodarstva i objavio da se latvijsko gospodarstvo snažno oporavlja od 2010., nakon dubokog pada 2008. – 2009. Realni rast BDP-a od 5,5% u 2011. bio je potaknut rastom izvoza i oporavkom domaće potražnje. Zamah rasta nastavio se u 2012. i 2013. unatoč pogoršanim vanjskim uvjetima, a očekuje se da će gospodarstvo rasti za 4,1 posto u 2014. godini. Stopa nezaposlenosti smanjila se sa svog vrhunca od više od 20 posto u 2010. na oko 9,3 posto u 2014.<ref>{{Citiranje weba |last=Public Information Notice (PIN) No. 12/76 by IMF |title=IMF Executive Board Concludes First Post-Program Monitoring Discussions with the Republic of Latvia, July 16, 2012 |url=http://www.imf.org/external/np/sec/pn/2012/pn1276.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817001526/http://www.imf.org/external/np/sec/pn/2012/pn1276.htm |archive-date=17. kolovoza 2012. |access-date=18. srpnja 2012. |publisher=imf.org}}</ref>

=== Promet i infrastrukture ===
[[Datoteka:Ventspils_osta.jpg|mini|[[Slobodna luka Ventspils|Luka Ventspils]], jedna je od najprometnijih luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]].]]
Sektor prometa čini oko 14% BDP-a, što je posljedica velikog volumena prometa između Rusije, Bjelorusije, Kazahstana i drugih azijskih zemalja s jedne i Zapada s druge strane.<ref name="wpt">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0,,contentMDK:20647605~pagePK:34004173~piPK:34003707~theSitePK:571121,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080908042001/http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0%2C%2CcontentMDK%3A20647605~pagePK%3A34004173~piPK%3A34003707~theSitePK%3A571121%2C00.html |archive-date=8. rujna 2008. |access-date=8. rujna 2008.}}</ref>

Četiri najveće luke Latvije nalaze se u [[Riga|Rigi]], [[Ventspils]]u, [[Liepāja|Liepāji]] i [[Saulkrasti|Skulteu]]. Tuda prolazi većina tranzitnog prometa, a polovica tereta čini [[Nafta|sirova nafta]] i naftni derivati.<ref name="wpt2">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0,,contentMDK:20647605~pagePK:34004173~piPK:34003707~theSitePK:571121,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080908042001/http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0%2C%2CcontentMDK%3A20647605~pagePK%3A34004173~piPK%3A34003707~theSitePK%3A571121%2C00.html |archive-date=8. rujna 2008. |access-date=8. rujna 2008.}}</ref> [[Slobodna luka Ventspils]] jedna je od najprometnijih luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]]. Osim cestovnim i željezničkim vezama, Ventspils je povezan s naftnim poljima i transportnim rutama [[Rusija|Ruske Federacije]] preko sustava dvaju cjevovoda iz [[Polock]]a u Bjelorusiji. 

[[Međunarodna zračna luka Riga]] najprometnija je zračna luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]] sa 7,8 milijuna putnika u 2019. godini. Ima izravne letove za više od 80 odredišta u 30 zemalja. Jedina druga zračna luka koja obavlja redovite komercijalne letove je [[Međunarodna zračna luka Liepāja]]. [[AirBaltic]] je latvijski nacionalni zrakoplovni prijevoznik i niskotarifni prijevoznik s čvorištima u sve tri [[baltičke države]], ali glavnom bazom u [[Riga|Rigi]].<ref>{{Citiranje weba|title=Basic company information {{!}} airBaltic|url=https://www.airbaltic.com/en/basic-company-information|access-date=2020-12-02|website=www.airbaltic.com|language=en-US}}</ref>

Glavna mreža [[Latvijske željeznice|Latvijskih željeznica]] dugačka je 1860&nbsp;km od čega je 1 826&nbsp;km izgrađeno po ruskom standardu širine kolosijeka od 1520&nbsp;mm (251&nbsp;km je elektrificirano), što ih čini najdužom željezničkom mrežom u [[Baltičke države|baltičkim državama]]. Latvijska željeznička mreža trenutno nije kompatibilna s prugama europskog standarda širine kolosijeka.<ref>{{Citiranje weba |title=Satiksmes ceļu garums gada beigās (kilometros) |url=http://data.csb.gov.lv/pxweb/lv/transp/transp__ikgad__transp/TR0010.px/table/tableViewLayout2/?rxid=cdcb978c-22b0-416a-aacc-aa650d3e2ce0 |access-date=7. ožujka 2018. |publisher=Centrālais Statistikas Birojs}}</ref> Suvremena željeznička pruga [[Rail Baltica]], koja povezuje Helsinki-Tallinn-Rigu-Kaunas-Varšavu je u izgradnji i trebala bi biti dovršena 2026.<ref>{{Citiranje weba |title=About Rail Baltica |url=http://www.railbaltica.org/about-rail-baltica/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180312171052/http://www.railbaltica.org/about-rail-baltica/ |archive-date=12. ožujka 2018. |access-date=7. ožujka 2018. |publisher=Rail Baltica}}</ref>

Državna cestovna mreža u Latviji ima ukupno 1675&nbsp;km magistralnih cesta, 5473&nbsp;km regionalnih cesta i 13 064&nbsp;km lokalnih cesta. Općinskih cesta u Latviji ima ukupno 30 439&nbsp;km, a ulica 8039&nbsp;km.<ref>{{Citiranje weba |title=Ceļu klasifikācija |url=https://lvceli.lv/informacija-un-dati/#celu-klasifikacija |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826150423/https://lvceli.lv/informacija-un-dati/#celu-klasifikacija |archive-date=26. kolovoza 2018. |access-date=7. ožujka 2018. |publisher=Latvijas Valsts ceļi}}</ref> Najpoznatije ceste su A1 ([[europski pravac E67]]), koji povezuje [[Varšava|Varšavu]] i [[Tallinn]] i [[europski pravac E22]], koji povezuje [[Ventspils]] i Terehovu. U 2017. u Latviji je bilo ukupno 803 546 registriranih vozila.<ref>{{Citiranje weba |title=Reģistrēto automobiļu skaits ceturkšņa beigās |url=https://data.stat.gov.lv/pxweb/lv/OSP_OD/OSP_OD__transp__auto_celi/TR010c.px/ |access-date=7. ožujka 2021. |publisher=Centrālais Statistikas Birojs |archive-date=9. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220409053119/https://data.stat.gov.lv/pxweb/lv/OSP_OD/OSP_OD__transp__auto_celi/TR010c.px/ |url-status=dead}}</ref>

Latvija ima tri velike hidroelektrane [[Pļaviņu HES|Pļaviņas HES]] (825 MW), [[Rīgas HES]] (402 MW) i [[Ķeguma HES-2]] (192 MW). Posljednjih godina u Latviji je izgrađeno nekoliko desetaka [[vjetroelektrana]], kao i elektrana na [[bioplin]] ili [[Biomasa|biomasu]] različitih kapaciteta. 

Latvija upravlja [[Inčukalnsko podzemno skladište plina|podzemnim skladištem plina Inčukalns]], jednim od najvećih [[Skladište prirodnog plina|podzemnih skladišta plina]] u Europi i jedinim u baltičkim državama. Jedinstveni geološki uvjeti u Inčukalnsu i drugim lokacijama u Latviji posebno su pogodni za podzemno skladištenje plina.<ref>{{Citiranje weba |date=24. siječnja 2007. |title=The Outlook of Latvian Potential Underground Gas Storages and Prospects of Utilization of this Potential for Securing of Reliable Gas Supply to Europe |url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/ie/se/pdfs/wpgas/session/17_countr/latvia.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921055747/http://www.unece.org/fileadmin/DAM/ie/se/pdfs/wpgas/session/17_countr/latvia.pdf |archive-date=21. rujna 2013. |access-date=5. lipnja 2013. |publisher=UNECE}}</ref>

== Demografija ==
{{Široka slika|Riga Skyline Panorama, Latvia - Diliff.jpg|1000px|[[Riga]], najveći i glavni grad Latvije.}}
[[Datoteka:Population-of-Latvia.svg|mini|Stanovništvo Latvije (u milijunima) od 1920. do 2014.]]
Stopa [[Stopa plodnosti|ukupnog fertiliteta]] (TFR) u 2018. godini procijenjena je na 1,61 rođeno dijete po ženi, što je manje od stope zamjene koja iznosi 2,1. U 2012. godini 45,0% poroda činile su neudane žene.<ref>{{Citiranje weba |date=17. listopada 2013. |title=Live births outside marriage |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006114113/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018 |archive-date=6. listopada 2014. |access-date=3. siječnja 2014. |publisher=Eurostat – Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table}}</ref> Očekivano trajanje života u 2013. godini procijenjeno je na 73,19 godina (68,13 godina za muškarce, 78,53 godine za žene).<ref name="cia2">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/ |access-date=15. prosinca 2008. |publisher=[[Central Intelligence Agency |CIA]]}}</ref> Procjenjuje se da od 2015. Latvija ima najniži omjer muškaraca i žena na svijetu, oko 0,85 muškaraca na jednu ženu.<ref>{{Citiranje weba |title=Country Comparison to the World |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2018.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016065003/https://www.cia.gov/library//publications/the-world-factbook/fields/2018.html |archive-date=16. listopada 2013. |access-date=1. kolovoza 2016. |website=Central Intelligence Agency |publisher=Central Intelligence Agency}}</ref> Godine 2017. na teritoriju Latvije živjelo je 1 054 433 žena i 895 683 muškaraca. Svake godine rađa se više dječaka nego djevojčica. Do 39. godine više je muškaraca nego žena. Od 70. godine života žena je 2,3 puta više nego muškaraca.

=== Etničke skupine ===
{{bar box|float=right|title=Stanovnici Litve po nacionalnosti (2021.)|bars={{bar percent|Latvijci|DarkSlateGray|62.7}}
{{bar percent|Rusi|DarkSlateGray|24.4}}
{{bar percent|Bjelorusi|DarkSlateGray|3.1}}
{{bar percent|Ukrajinci|DarkSlateGray|2.2}}
{{bar percent|Poljaci|DarkSlateGray|2.0}}
{{bar percent|Litavci|DarkSlateGray|1.1}}
{{bar percent|Ostali|DarkSlateGray|4.1}}}}Od ožujka 2011. [[Latvijci]] čine oko 62,1% stanovništva, dok su 26,9% [[Rusi]], [[Bjelorusi]] 3,3%, [[Ukrajinci]] 2,2%, [[Poljaci]] 2,2%, [[Litavci]] 1,2%, [[Židovi]] 0,3%, [[Romi]] 0,3%, [[Nijemci]] 0,1%, [[Estonci]] 0,1% i ostali 1,3%. 250 ljudi izjasnilo se kao [[Livonci]] ([[Baltofinski narodi|baltički finski]] narod porijeklom iz Latvije). U Latviji je živjelo 290 660 "nedržavljana" ili 14,1% stanovnika Latvije, uglavnom ruskih doseljenika koji su stigli nakon okupacije 1940., te njihovih potomaka.<ref>[http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/population-census-2011-key-indicators-33613.html Population Census 2011&nbsp;– Key Indicators] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120610225219/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/population-census-2011-key-indicators-33613.html|date=10 June 2012}}.</ref>

U nekim gradovima, npr. [[Daugavpils]]u i [[Rēzekne]]ma, etnički Latvijci čine manjinu ukupnoga stanovništva. Unatoč stalnom porastu udjela etničkih Latvijaca više od desetljeća, etnički Latvijci još uvijek čine nešto manje od polovice stanovništva glavnog grada Latvije [[Riga|Rige]].<ref>{{Citiranje weba |last=Pike |first=John |title=Latvia – Population |url=http://www.globalsecurity.org/military/world/europe/lv-people.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170920142041/https://www.globalsecurity.org/military/world/europe/lv-people.htm |archive-date=20. rujna 2017. |access-date=6. lipnja 2017. |website=www.globalsecurity.org}}</ref>

Udio etničkih Latvijaca pao je sa 77% (1 467 035) 1935. na 52% (1 387 757) 1989.<ref>{{Citiranje weba |title=About Latvia |url=http://www.lka.edu.lv/modules.php?op=modload&name=News&file=index&topic=68 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070629231221/http://www.lka.edu.lv/modules.php?op=modload&name=News&file=index&topic=68 |archive-date=29. lipnja 2007. |access-date=28. srpnja 2007. |publisher=Latvian Academy of Culture}}</ref> U kontekstu sveukupnoga pada stanovništva, Latvijaca je 2011. bilo manje nego 1989., ali se njihov postotni udio u stanovništvu povećao na 1&nbsp;285&nbsp;136 (62,1% stanovništva).<ref>{{Citiranje weba |title=TSG11-06. RESIDENT POPULATION ON MARCH 1, 2011 BY ETHNICITY, SEX AND AGE GROUP |url=http://data.csb.gov.lv/pxweb/en/tautassk_11/tautassk_11__tsk2011/TSG11-06.px/table/tableViewLayout2/?rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99 |access-date=27. veljače 2017. |publisher=Central Statistical Bureau of Latvia}}</ref>

=== Jezik ===
Jedini službeni jezik Latvije je [[Letonski jezik|latvijski]] ili letonski, koji pripada [[Baltički jezici|podskupini baltičkih jezika baltoslavenske]] [[Baltoslavenski jezici|grane]] [[Indoeuropski jezici|indoeuropske jezične obitelji]]. Još jedan značajan jezik Latvije je gotovo izumrli [[livanjski jezik|livonski jezik]] [[Baltofinski jezici|finske]] grane [[Uralski jezici|uralske jezične obitelji]], koji uživa zakonsku zaštitu. L[[latgalski jezik|atgalski]] je jezik narječje latvijskoga i također je zaštićen latvijskim zakonom, ali kao povijesna varijacija latvijskog jezika. [[Ruski jezik|Ruski]], koji je bio široko rasprostranjen tijekom [[Sovjetska okupacija baltičkih država|sovjetskoga razdoblja]], još uvijek je uvelike najrašireniji manjinski jezik (2011., 34% ga je govorilo kod kuće, uključujući i ljude koji nisu etnički Rusi).<ref>{{Citiranje weba |title=THNICITIES OF RESIDENT POPULATION IN STATISTICAL REGIONS, CITIES UNDER STATE JURISDICTION AND COUNTIES BY LANGUAGE MOSTLY SPOKEN AT HOME; ON 1 MARCH 2011 |url=http://data.csb.gov.lv/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=tautassk_11%5c2011.gada+tautas+skait%c4%ab%c5%a1anas+gal%c4%abgie+rezult%c4%81ti%5cTSG11-071.px&px_language=en&px_type=PX&px_db=tautassk_11&rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99 |url-status=dead |archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160517201119/http://data.csb.gov.lv/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=tautassk_11%5c2011.gada+tautas+skait%c4%ab%c5%a1anas+gal%c4%abgie+rezult%c4%81ti%5cTSG11-071.px&px_language=en&px_type=PX&px_db=tautassk_11&rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99 |archive-date=17. svibnja 2016. |access-date=1. siječnja 2014. |publisher=Central Statistical Bureau of Latvia}}</ref> Dok se sada zahtijeva da svi učenici uče latvijski, škole također uključuju engleski, njemački, francuski i ruski u svoje nastavne programe. Engleski je također široko prihvaćen u Latviji u poslovanju i turizmu. Do 2014. bilo je 109 škola za manjine koje koriste ruski kao nastavni jezik (27% svih učenika) za 40% predmeta (preostalih 60% predmeta predaje se na latvijskome).

Dana 18. veljače 2012., Latvija je održala ustavni referendum o tome treba li usvojiti ruski kao drugi službeni jezik.<ref>{{Citiranje weba |year=2012 |title=Referendum on the Draft Law 'Amendments to the Constitution of the Republic of Latvia' |url=http://web.cvk.lv/pub/public/28361.html/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120502013728/http://web.cvk.lv/pub/public/28361.html |archive-date=2. svibnja 2012. |access-date=2. svibnja 2012. |publisher=Central Election Commission of Latvia}}</ref> Prema podacima Središnjega izbornog povjerenstva, protiv je glasalo 74,8 posto, za 24,9 posto, a odaziv birača bio je 71,1 posto.<ref>{{Citiranje weba |year=2012 |title=Results of the referendum on the Draft Law 'Amendments to the Constitution of the Republic of Latvia' |url=http://www.tn2012.cvk.lv/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120415075014/http://www.tn2012.cvk.lv/ |archive-date=15. travnja 2012. |access-date=2. svibnja 2012. |publisher=Central Election Commission of Latvia |language=lv}}</ref>

Od 2019. postupno je ukinuta nastava na ruskome jeziku na privatnim koledžima i sveučilištima u Latviji, kao i opća nastava u latvijskim javnim [[Srednja škola|srednjim školama]],<ref>{{Citiranje novina |date=8. rujna 2018. |title=Latvia pushes majority language in schools, leaving parents miffed |agency=Deutsche Welle |url=https://www.dw.com/en/latvia-pushes-majority-language-in-schools-leaving-parents-miffed/a-45385830 |url-status=live |access-date=23. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190123223709/https://www.dw.com/en/latvia-pushes-majority-language-in-schools-leaving-parents-miffed/a-45385830 |archive-date=23. siječnja 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=3. travnja 2018. |title=Moscow threatens sanctions against Latvia over removal of Russian from secondary schools |work=The Daily Telegraph |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2018/04/03/moscow-threatens-sanctions-against-latvia-removal-russian-secondary/ |url-status=live |access-date=23. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181227040806/https://www.telegraph.co.uk/news/2018/04/03/moscow-threatens-sanctions-against-latvia-removal-russian-secondary/ |archive-date=27. prosinca 2018.}}</ref> osim predmeta koji se odnose na kulturu i povijest ruske manjine, kao što su nastava ruskoga jezika i književnosti.<ref>{{Citiranje weba |date=23. siječnja 2018. |title=Government okays transition to Latvian as sole language at schools in 2019 |url=https://eng.lsm.lv/article/society/education/government-okays-transition-to-latvian-as-sole-language-at-schools-in-2019.a265290/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180816125825/https://eng.lsm.lv/article/society/education/government-okays-transition-to-latvian-as-sole-language-at-schools-in-2019.a265290/ |archive-date=16. kolovoza 2018. |access-date=23. siječnja 2019. |publisher=Public Broadcasting of Latvia}}</ref>

=== Religija ===
{{Bar box|title=Religija u Latviji (2011.)<ref name="Tieslietu Ministrija" />|float=right|bars={{Bar percent|[[Luterani|Luteranstvo]]|DodgerBlue|34.2}}
{{Bar percent|[[Katoličanstvo]]|DarkOrchid|24.1}}
{{Bar percent|[[Pravoslavlje]]|Crimson|17.8}}
{{Bar percent|[[Poganstvo|Poganska vjerovanja]]|DeepPink|1.6}}
{{Bar percent|Ostale kršćanske denominacije|RoyalBlue|1.2}}
{{Bar percent|[[Ateizam]] ili [[agnosticizam]]|SlateGray|21.1}}}}Najraširenija religija u Latviji je [[kršćanstvo]] (79%).<ref name="cia3">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/ |access-date=15. prosinca 2008. |publisher=[[Central Intelligence Agency |CIA]]}}</ref><ref name="Tieslietu Ministrija">{{Citiranje weba |title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā |url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |archive-date=26. studenoga 2012. |access-date=25. srpnja 2012. |language=lv}}</ref> U 2011. najbrojnije kršćanske denominacije bile su::

* [[Evangelička luteranska crkva Latvije]]&nbsp;– 708 773 sljedbenika<ref name="Tieslietu Ministrija2">{{Citiranje weba |title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā |url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |archive-date=26. studenoga 2012. |access-date=25. srpnja 2012. |language=lv}}</ref>
* [[Katolička Crkva|Rimokatolička crkva]]&nbsp;– oko 500 000 sljedbenika<ref name="Tieslietu Ministrija2" />
* [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruska pravoslavna crkva]]&nbsp;– oko 370 000 sljedbenika<ref name="Tieslietu Ministrija2" />

[[Datoteka:Riga_Dom_02.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c4/Riga_Dom_02.JPG/220px-Riga_Dom_02.JPG|lijevo|mini|[[Katedrala u Rigi]]]]
U anketi [[Eurobarometar|Eurobarometra]] iz 2010., 38% građana Latvije odgovorilo je da "vjeruje da postoji Bog", dok je 48% odgovorilo da "vjeruje da postoji neka vrsta duha ili životne sile", a 11% je izjavilo da "ne vjeruje u postojanje bilo kakve vrste duha, Boga ili životne sile".

Luteranstvo je bilo najraširenija religija prije [[Sovjetska okupacija baltičkih država|sovjetske okupacije]], s oko ~60% sljedbenika zbog jakih povijesnih veza s [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]], te utjecaja [[Hanza|Hanse]] posebno i Njemačke općenito. Od tada je luteranstvo u sve tri [[baltičke države]] gubilo broj sljedbenika u nešto većoj mjeri nego rimokatoličanstvo. Evangeličko-luteranska crkva, s procijenjenih 600 000 članova 1956., bila je najviše pogođena. Interni dokument od 18. ožujka 1987., pred kraj komunističke vladavine, govori o aktivnom članstvu koje se u Latviji smanjilo na samo 25 000, ali je vjera od 1990-ih doživjela preporod.<ref>{{Citiranje weba |date=18. ožujka 1987. |title=Latvia&nbsp;– SOCIETY |url=http://www.mongabay.com/reference/country_studies/latvia/SOCIETY.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100919154752/http://www.mongabay.com/reference/country_studies/latvia/SOCIETY.html |archive-date=19. rujna 2010. |access-date=12. kolovoza 2010. |publisher=Mongabay.com}}</ref>

[[Pravoslavlje|Pravoslavni kršćani]] u zemlji pripadaju [[Latvijska pravoslavna crkva|Latvijskoj pravoslavnoj crkvi]], poluautonomnom tijelu unutar [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruske pravoslavne crkve]]. Godine 2011. u Latviji je bilo 416 religioznih [[Židovi|Židova]] i 319 [[musliman]]a.<ref name="Tieslietu Ministrija3">{{Citiranje weba |title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā |url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |archive-date=26. studenoga 2012. |access-date=25. srpnja 2012. |language=lv}}</ref> Od 2004. bilo je više od 600 latvijskih [[Neopoganstvo|neopogana]], ''[[Dievturība|Dievtura]]'' ("bogočuvara"), čija se religija temelji na [[Latvijska mitologija|latvijskoj mitologiji]].<ref>{{Citiranje weba |date=1. siječnja 2004. |title=Statistics of approved parishes in Latvia |url=http://www.bibelesbiedriba.lv/religiju-enciklopedija/statistika.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070205160945/http://www.bibelesbiedriba.lv/religiju-enciklopedija/statistika.html |archive-date=5. veljače 2007. |access-date=7. ožujka 2007. |website=Reliģiju Enciklopēdija |publisher=The Latvian Bible Society |language=lv}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Žemaitis |first=Augustinas |title=Dievturība (neo-paganism) |url=https://www.onlatvia.com/dievturiba-latvian-neo-paganism-187 |access-date=21. ožujka 2022. |website=OnLatvia.com}}</ref> Oko 21% ukupnoga stanovništva nije povezano s ikakvom religijom.<ref name="Tieslietu Ministrija3" />

=== Obrazovanje i znanost ===
[[Datoteka:Latvijas_Universitāte_-_ogre11_-_Panoramio.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fe/Latvijas_Universit%C4%81te_-_ogre11_-_Panoramio.jpg/280px-Latvijas_Universit%C4%81te_-_ogre11_-_Panoramio.jpg|mini|[[Latvijsko sveučilište]]]]
[[Latvijsko sveučilište]] u Rigi i [[Tehničko sveučilište u Rigi]] dva su velika sveučilišta u zemlji, oba osnovana na temeljima Politehničkog instituta u Rigi, koji je evakuiran u [[Moskva|Moskvu]] 1914. kada je počeo [[Prvi svjetski rat]].<ref>{{Citiranje weba |title=Riga Polytechnical Institute Home Page |url=http://www.rtu.lv |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101020174805/http://www.rtu.lv/ |archive-date=20. listopada 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Rtu.lv}}</ref> Ostala važna sveučilišta, koja su osnovana na temelju Latvijskoga državnog sveučilišta, jesu [[Latvijsko sveučilište znanosti o životu i tehnologije|Latvijsko sveučilište prirodnih znanosti i tehnologije]] (osnovano 1939. iz bivšeg Poljoprivrednog fakulteta) i [[Sveučilište Stradiņš u Rigi|Sveučilište Riga Stradiņš]] (osnovano 1950. iz bivšeg Medicinskog fakulteta). Oba danas pokrivaju niz različitih područja. [[Sveučilište u Daugavpilsu]] još je jedno značajno središte obrazovanja.

Latvija je između 2006. i 2010. zatvorila 131 školu, što je pad od 12,9%, a u istom razdoblju upis u obrazovne ustanove pao je za više od 54 000 ljudi, što je pad od 10,3%.<ref>{{Citiranje weba |date=17. svibnja 2010. |title=Latvijas Statistika |url=http://www.csb.gov.lv/csp/content/?lng=lv&cat=2300 |access-date=6. lipnja 2010. |publisher=Csb.gov.lv}}</ref>

Latvijska politika u znanosti i tehnologiji postavila je dugoročni cilj prijelaza iz gospodarstva koje troši radnu snagu na gospodarstvo temeljeno na znanju.<ref>{{Citiranje weba |title=Science |url=https://www.izm.gov.lv/en/science |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190129004953/http://www.izm.gov.lv/en/science |archive-date=29. siječnja 2019. |access-date=3. listopada 2019. |website=Izglītības un zinātnes ministrija}}</ref> Do 2020. vlada namjerava potrošiti 1,5% BDP-a na [[Istraživanje|istraživanje i razvoj]], a polovica ulaganja dolazi iz privatnog sektora. Latvija planira razvoj svojeg znanstvenog potencijala utemeljiti na postojećoj znanstvenoj tradiciji, posebno u [[Organska kemija|organskoj kemiji]], medicinskoj kemiji, [[Gensko inženjerstvo|genetičkom inženjerstvu]], [[Fizika|fizici]], znanosti o materijalima i [[Informatička tehnologija|informatičkim tehnologijama]].<ref>{{Citiranje weba |title=Latvijas Zinātņu Akadēmija |url=http://www.lza.lv/index.php?mylang=english |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190813021724/http://www.lza.lv/index.php?mylang=english |archive-date=13. kolovoza 2019. |access-date=3. listopada 2019. |website=www.lza.lv}}</ref> Najveći broj patenata u zemlji i inozemstvu je iz medicinske kemije.<ref>{{Citiranje weba |title=latvian |url=http://inventions.lza.lv/izgu_en.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171014092151/http://inventions.lza.lv/izgu_en.php |archive-date=14. listopada 2017. |access-date=29. travnja 2016. |website=inventions.lza.lv}}</ref> Latvija je bila rangirana na 38. mjestu u [[Indeks globalne inovacije|Globalnom indeksu inovacija]] 2021., što je pad s 34. mjesta 2019.<ref>{{Citiranje weba |title=Global Innovation Index 2021 |url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2021/ |access-date=2022-03-05 |website=World Intellectual Property Organization |publisher=United Nations |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Global Innovation Index 2019 |url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2019/index.html |access-date=2021-09-02 |website=www.wipo.int |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=RTD - Item |url=https://ec.europa.eu/newsroom/rtd/items/691898 |access-date=2021-09-02 |website=ec.europa.eu}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2013-10-28 |title=Global Innovation Index |url=https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930 |access-date=2021-09-02 |website=INSEAD Knowledge |language=en |archive-date=2. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210902101622/https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930 |url-status=dead}}</ref>

=== Zdravstvo ===
Latvijski zdravstveni sustav [[Univerzalna zdravstvena zaštita|univerzalni je program zdravstvene zaštite]] koji se većim dijelom financira državnim porezima.<ref>{{Citiranje novina |date=18. studenoga 2005. |title=Latvia's Healthcare System is Funded by General Taxation and All Latvians and Foreign Residents Are Guaranteed Medical Care &#124; Find Articles at BNET |publisher=Findarticles.com |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2005_Nov_18/ai_n15860135/ |url-status=dead |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://archive.today/20120711124324/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2005_Nov_18/ai_n15860135/ |archive-date=11. srpnja 2012.}}</ref> Među najniže je rangiranim zdravstvenim sustavima u Europi, zbog predugog čekanja na liječenje, nedovoljnog pristupa najnovijim lijekovima i drugih čimbenika.<ref>{{Citiranje weba |date=14. studenoga 2008. |title=Latvia has worst health care system in Europe |url=http://www.baltic-course.com/eng/analytics/?doc=7137 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511212308/http://www.baltic-course.com/eng/analytics/?doc=7137 |archive-date=11. svibnja 2011. |access-date=5. veljače 2010. |publisher=The Baltic Course}}</ref> U Latviji je 2009. bilo 59 bolnica, što je pad u odnosu na 94 u 2007. i 121 u 2006.<ref name="nytimes.com">{{Citiranje novina |last=David Jolly |date=18. lipnja 2009. |title=Latvian Health Official Resigns Over Cuts |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2009/06/18/business/global/18lat.html?ref=business |url-status=live |access-date=4. travnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511212454/http://www.nytimes.com/2009/06/18/business/global/18lat.html?ref=business |archive-date=11. svibnja 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=22. siječnja 2010. |title=The basic indicators of health care, at the end of the year |url=http://www.csb.gov.lv/csp/content/?cat=2310 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071216125055/http://www.csb.gov.lv/csp/content/?cat=2310 |archive-date=16. prosinca 2007. |access-date=5. veljače 2010. |publisher=Csb.gov.lv}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=The Baltic States and their health systems&nbsp;– From Soviet to EU |url=https://healthcare-in-europe.com/en/news/the-baltic-states-their-health-systems-from-soviet-to-eu.html |access-date=5. veljače 2010. |publisher=Healthcare-in-Europea}}</ref>

== Kultura ==
[[Datoteka:Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0b/Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg/220px-Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg|mini|[[Stara Riga|Povijesno središte Rige]] [[UNESCO]] je 1997. godine proglasio [[Svjetska baština|zaštićenim mjestom svjetske baštine]].]]
Tradicijski latvijski [[folklor]], posebno ples [[Narodna glazba|narodnih pjesama]], star je više od tisuću godina. Identificirano je više od 1,2 milijuna tekstova i 30 000 [[melodija]] narodnih pjesama.<ref>{{Citiranje weba|date=1. svibnja 2006.|title=Welcome to Latvia&nbsp;– Folk Songs {{eng oznaka}}|url=http://www.li.lv/index.php?option=com_content&task=view&id=40&Itemid=124|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110515145643/http://www.li.lv/index.php?option=com_content&task=view&id=40&Itemid=124|archive-date=15. svibnja 2011.|access-date=16. listopada 2010.|publisher=Li.lv}}</ref>

Između [[13. stoljeće|13.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]], [[baltički Nijemci]], od kojih su mnogi izvorno bili nenjemačkoga podrijetla, ali su bili asimilirani u [[Njemački jezik|njemačku kulturu]], ustrojili su višu društveni stalež. Razvili su posebnu kulturnu baštinu koju obilježavaju latvijski i njemački utjecaji. Neki su običaji u njemačkim baltičkim obiteljima preživjeli do današnjih dana, unatoč jakim [[Iseljeništvo|iseljeništvu]] u [[Njemačka|Njemačku]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada|Kanadu]] i druge države početkom 20. stoljeća. Međutim, većina autohtonih Latvijaca nije sudjelovala u ovom kulturnom životu. Tako je očuvano uglavnom seljačko mjesno [[Poganstvo|pogansko]] naslijeđe, djelomično stopljeno s kršćanskom tradicijom. Primjerice, jedno od najpopularnijih slavlja je ''[[Jāņi]]'', pogansko slavlje [[Ljetni solsticij|ljetnoga solsticija]], kojega Latvijci slave na blagdan [[Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]]. 

U 19. stoljeću pojavili su se latvijski nacionalistički pokreti. Promicali su latvijsku kulturu i poticali Latvijce na sudjelovanje u kulturnim djelatnostima. Cijelo 19. i početak 20. stoljeća Latvijci često smatraju klasičnim razdobljem latvijske kulture. [[Plakat]]i pokazuju utjecaj drugih europskih kultura, primjerice djela [[umjetnik]]a kao što su baltičko-njemački umjetnik [[Bernhard Borchert]] i francuski [[Raoul Dufy]]. S početkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], mnogi latvijski umjetnici i drugi članovi kulturne elite pobjegli su iz zemlje, ali su ipak nastavili stvarati svoja djela, uglavnom za latvijsku iseljeničku publiku.<ref>{{Citiranje weba |title=Historical Background |url=http://latvianart.org/historical.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091029113142/http://latvianart.org/historical.html |archive-date=29. listopada 2009. |website=Međunarodno društvo za latvijsku umjetnost}}</ref>
[[Datoteka:Festival_da_Canción_Letoa.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d5/Festival_da_Canci%C3%B3n_Letoa.jpg/220px-Festival_da_Canci%C3%B3n_Letoa.jpg|desno|mini|Sudionici [[Latvijski festival pjesme i plesa|Latvijskoga festivala pjesme i plesa]] 2018.]]
[[Latvijski festival pjesme i plesa]] važan je događaj u [[Latvijci|latvijskoj]] kulturi i društvenom životu. Održava se od 1873. godine, inače svakih pet godina. Na manifestaciji sudjeluje ukupno oko 30 000 izvođača.<ref>[http://www.dziesmusvetki2003.lv/?sadala=15 23rd All Latvian Song Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130922190552/http://www.dziesmusvetki2003.lv/?sadala=15}}.</ref> Pjevaju se narodne pjesme i klasične zborske pjesme, s naglaskom na [[a cappella|''a cappella'']] pjevanje, no odnedavno se na repertoar uvrštavaju i moderne popularne pjesme.<ref>{{Citiranje weba |title=Music |url=https://latviansongfest.com/music/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406114236/https://latviansongfest.com/music/ |archive-date=6. travnja 2020. |access-date=8. travnja 2020. |website=Latvian Song & Dance Festival}}</ref>

Nakon ulaska u [[Sovjetski Savez]], latvijski umjetnici i pisci bili su prisiljeni slijediti stil umjetnosti [[Socrealizam|socrealizma]]. Tijekom sovjetske ere glazba je postajala sve popularnija, a najpopularnije su bile pjesme iz [[1980-ih|osamdesetih god. XX. st.]] U to su vrijeme pjesme često ismijavale karakteristike sovjetskoga života i postojala je određena zabrinutost za očuvanje latvijskoga identiteta. To je izazvalo narodne prosvjede protiv [[SSSR]]-a i dovelo do sve veće popularnosti poezije. Od neovisnosti, [[kazalište]], [[scenografija]], [[Pjevački zbor|zborska]] glazba i klasična glazba postali su najznačajnije grane latvijske kulture.<ref>Smith Graham, ur.</ref>

Tijekom srpnja 2014. [[Riga]] je bila domaćin osmih [[Svjetske zborske igre|Svjetskih zborskih igara]] i ugostila je preko 27 000 pripadnika [[Pjevački zbor|pjevačkih zborova]] koji su predstavljali više od 450 [[zbor]]ova i više od 70 država. Festival je najveći takve vrste u svijetu i održava se svake dvije godine u drugom gradu domaćinu.<ref>{{Citiranje weba|title=World Choir Games Riga 2014 {{eng oznaka}}|url=http://www.interkultur.com/competitions-festivals/world-choir-games/riga-2014/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140205110141/http://www.interkultur.com/competitions-festivals/world-choir-games/riga-2014/|archive-date=5. veljače 2014.}}</ref>

Počevši od 2019. Latvija je domaćin prvoga Riga Jurmala Music Festivala, novoga festivala na kojem svjetski poznati [[Orkestar|orkestri]] i [[dirigent]]i nastupaju tijekom četiri vikenda tijekom ljeta. Festival se održava u [[Latvijska nacionalna opera|Latvijskoj nacionalnoj operi]], Velikom cehu te Velikoj i Maloj dvorani koncertne dvorane Dzintari.<ref>{{Citiranje weba|title=About Festival {{eng oznaka}}|url=https://riga-jurmala.com/about-festival/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190727050819/https://riga-jurmala.com/about-festival/|archive-date=27. srpnja 2019.|access-date=8. travnja 2020.}}</ref>

=== Kuhinja ===
Latvijsku kuhinju obično čine poljoprivredni proizvodi s [[meso]]m koje se nalazi u većini glavnih obroka. [[Riba]] se obično konzumira u obalnim područjima na Baltičkome moru. Na latvijsku kuhinju utjecale su susjedne zemlje. Uobičajeni sastojci u latvijskim receptima jesu [[krumpir]], [[pšenica]], [[ječam]], [[kupus]], [[luk]], [[jaja]] i [[svinjetina]]. Latvijska hrana općenito je prilično masna i koristi malo [[začin]]a.<ref>{{Citiranje knjige|last=Maija.|first=Auliciema, Marianna|title=The cuisine of Latvia {{eng oznaka}}|last2=Raimonds.|first2=Cerūzis|date=2004.|publisher=Latvian Institute|isbn=998473627X|oclc=660594947}}</ref>

[[Grašak]], [[juha]] od [[povrće|povrća]] ([[Letonski jezik|let]].: ''skābeņu zupa'')<ref>{{Citiranje knjige|last=Ošiņa|first=Sandra|url=https://www.celotajs.lv/cont/publ/LatviesuEdieni2014/pdf/LatviesuEdieni2014_en.pdf|title=Traditional and modern Latvian foods and beverages {{eng oznaka}}|last2=Ošiņš|first2=Valdis|publisher=The Association of Latvian Rural Tourism|year=2014.}}</ref> i raženi kruh smatra se tradicijskim nacionalnim namirnicama.<ref>{{Citiranje weba|last=Gross|first=Daina|date=10. lipnja 2016.|title=Rye Bread {{eng oznaka}}|url=https://kulturaskanons.lv/en/archive/rudzu-maize/|access-date=20. kolovoza 2019.|publisher=Latvian Culture Canon}}</ref>

== Šport ==
[[Datoteka:Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/55/Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG/220px-Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG|mini|[[Arena Riga]] tijekom [[IIHF]] Svjetskog prvenstva 2006.]]
[[Hokej na ledu]] obično se smatra najpopularnijim športom u Latviji. U Latviji su rođene mnoge poznate hokejaške zvijezde kao što su [[Helmuts Balderis]], [[Artūrs Irbe]], [[Kārlis Skrastiņš]] i [[Sandis Ozoliņš]], a u novije vrijeme i [[Zemgus Girgensons]], kojega je latvijski narod snažno podržavao u međunarodnim igrama i igrama u [[NHL]]-u.<ref>{{Citiranje weba |title=Sabres' Girgensons expands lead as top vote-getter in 2015 NHL All-Star Fan Vote presented by SiriusXM |url=http://www.nhl.com/ice/news.htm?id=743166 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141211004651/http://www.nhl.com/ice/news.htm?id=743166 |archive-date=11. prosinca 2014. |access-date=12. prosinca 2014. |website=nhl.com}}</ref> [[Dinamo Riga]] najjači je hokejaški klub u državi koji igra u [[Kontinentalna liga u hokeju na ledu|Kontinentalnoj hokejaškoj ligi]]. Nacionalni turnir je [[Latvijska hokejaška viša liga]], koja se održava od 1931. U Rigi je održano [[IIHF Superkup|IIHF–ovo Svjetsko prvenstvo 2006]].
[[Datoteka:Kristaps_Porzingis.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/94/Kristaps_Porzingis.jpg/150px-Kristaps_Porzingis.jpg|lijevo|mini|242x242px|[[Kristaps Porziņģis]]]]
Drugi najpopularniji sport je [[košarka]]. Latvija ima dugu košarkašku tradiciju, a [[latvijska košarkaška reprezentacija|latvijska je košarkaška reprezentacija]] osvojila prvi [[Europsko prvenstvo u košarci|EuroBasket]] [[Europsko prvenstvo u košarci – Švicarska 1935.|1935.]] i srebrno odličje [[Europsko prvenstvo u košarci – Litva 1939.|1939.]], nakon što je u završnici izgubila od [[Litavska košarkaška reprezentacija|Litve]] za jedan bod. Latvija je imala brojne europske košarkaške zvijezde kao što [[Jānis Krūmiņš|su Jānis Krūmiņš]], [[Maigonis Valdmanis]], [[Valdis Muižnieks]], [[Valdis Valters]], [[Igors Miglinieks]], te prvi latvijski [[National Basketball Association|NBA]] igrač [[Gundars Vētra]]. [[Andris Biedriņš]] jedan je od najpoznatijih latvijskih košarkaša, koji je igrao u [[National Basketball Association|NBA ligi]] za [[Golden State Warriors]]e i [[Utah Jazz]]. Trenutačni [[National Basketball Association|NBA]] igrači su [[Kristaps Porziņģis]], koji igra za [[Dallas Mavericks]]e, [[Dāvis Bertāns]], koji igra za [[Washington Wizards]]e, i [[Rodions Kurucs]], koji je posljednji igrao za [[Milwaukee Bucks]]e. Bivši latvijski košarkaški klub [[Rīgas ASK]] osvojio je turnir [[Euroleague Košarka|Eurolige]] tri puta zaredom prije nego što je ugašen. Trenutno je [[BK VEF Riga|VEF Rīga]], koji se natječe u [[ULEB Eurokup|EuroCupu]], najjači profesionalni košarkaški klub u Latviji. [[BK Ventspils]], koji sudjeluje u [[EuroChallenge]]u, drugi je najjači košarkaški klub u Latviji, a prethodno je osvojio [[Latvijska košarkaška liga|LBL]] osam puta i [[Baltička košarkaška liga|BBL]] 2013. godine. Latvija je bila jedan od domaćina [[Europsko prvenstvo u košarci 2015.|EuroBasketa 2015]].

Ostali popularni športovi jesu [[nogomet]], [[tenis]], [[odbojka]], [[biciklizam]], [[bob]] i [[skeleton]]. Jedino veliko sudjelovanje [[Latvijska nogometna reprezentacija|latvijske nogometne reprezentacije]] na [[FIFA]]–inom turniru bilo je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo 2004. godine]].<ref name="uefa.com_2015-11-03">{{Citiranje weba |date=6. siječnja 2014. |title=Latvia team profile |url=http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/teama/team=56558/profile/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160205161652/http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/teama/team=56558/profile/ |archive-date=5. veljače 2016. |access-date=3. studenoga 2015. |publisher=[[UEFA |Uefa.com]]}}</ref>

Latvija je uspješno sudjelovala i na [[Zimske olimpijske igre|Zimskim]] i na [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]]. Najuspješniji olimpijski športaš u povijesti neovisne Latvije je [[Māris Štrombergs]], koji je postao dvostruki olimpijski prvak 2008. i 2012. u [[BMX biciklizam|BMX-u]] za muškarce.<ref>{{Citiranje novina |title=Pajon, Strombergs win Olympic BMX Finals |work=ESPN.com |url=http://www.espn.com/action/bmx/story/_/id/8255371/colombia-mariana-pajon-latvia-maris-strombergs-win-olympic-bmx-gold-london |url-status=live |access-date=17. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171118222249/http://www.espn.com/action/bmx/story/_/id/8255371/colombia-mariana-pajon-latvia-maris-strombergs-win-olympic-bmx-gold-london |archive-date=18. studenoga 2017.}}</ref>

U [[boks]]u, [[Mairis Briedis]] prvi je i jedini [[Latvijci|Latvijac]] u povijesti koji je osvojio boksački naslov svjetskoga prvaka, nakon što je od 2017. do 2018. držao WBC naslov u kruzer kategoriji, WBO naslov u kruzer kategoriji 2019. i IBF/The Ring magazine naslov u kruzer kategoriji 2020.

Godine 2017. latvijska tenisačica [[Jeļena Ostapenko|Jelena Ostapenko]] osvojila je 2017. [[Roland Garros]] u pojedinačnoj konkurenciji, kao prva igračica bez nositelja kojoj je to pošlo za rukom.

== Izvori ==
<div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" >
{{Izvori|30em}}
</div>

== Bilješke ==
* {{fusd|b1}} U [[hrvatski jezik|hrvatskim]] izvorima, pored oblika '''Letonija''' i '''Latvija''', nailazimo i na starije oblike [[wikt:Letonska|Letonska]] te [[wikt:Lotiška|Lotiška]].

== Vanjske poveznice ==
'''Turizam'''
* [http://www.lv Dobrodošli u Latviju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308104233/http://www.lv/ |date=8. ožujka 2016. }}
* [http://www.latviasonline.com Latvia Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313063216/http://latviasonline.com/ |date=13. ožujka 2016. }}
* [http://www.riga.lv Riga Online]
* [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=497&id_projekta=0 Putovanje u Latviju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050416050716/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=497&id_projekta=0 |date=16. travnja 2005. }}
* [http://www.latviaphotos.com Fotografije Latvije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160922053041/http://www.latviaphotos.com/ |date=22. rujna 2016. }}

'''Televizija'''

* [http://www.ltv.lv Latvijska televizija]
* [http://www.lnt.lv LNT]

'''Glazba'''

* [http://www.livi.lv Livi]
* [http://www.fominsunkleins.lv Fomins & Kleins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050211103114/http://www.fominsunkleins.lv/ |date=11. veljače 2005. }}

'''Politika'''

* [http://www.president.lv Kabinet predsjednika]
* [http://www.saeima.lv Parlament Latvije]
* [http://www.mk.gov.lv Kabinet ministara]

{{Portal Europa}}

=== Ostali projekti ===

{{WProjekti
|commons        = Latvija
|commonshr      = Latvija
|commonscat     = Latvia
|commonscathr   = Latvija
|wikiatlas      = Latvia
|wikiatlashr    = Latvije
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = Letonija
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Europa}}
{{Europska unija}}
{{Zapadnoeuropska unija}}
{{NATO}}

[[Kategorija:Latvija| ]]
[[Kategorija:Države članice Europske unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]