Vidi kôd stranice Lavov

{{Naselje
| ime = Lavov (Ljviv)
| ime_genitiv = Lavova
| izvorno_ime =<small>Львів</small>

| slika_panorama =Lwów - Widok z wieży ratuszowej 01.jpg
| veličina_slike =250px
| opis_slike     =Panorama grada Lavova

| slika_zastava                = Lviv flag.svg
| slika_zastava_veličina       = 100px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Coat of arms of Lviv.svg
| slika_grb_veličina           = 100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Lviv-Ukraine-Map.png
| veličina_karte  =250px
| opis_karte      =Položaj grada Lavova u Ukrajini
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   = Uvijek vjeran!

| širina-stupnjevi = 49
| širina-minute    = 50
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 24
| dužina-minute    = 00
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime   = Država
| lokacija_info  = {{Z|UKR}} [[Ukrajina]]
| lokacija1_ime  = Oblast
| lokacija1_info = [[Lavovska oblast]]
| lokacija2_ime  = Općina
| lokacija2_info = Lavov
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    = Osnovan
| utemeljenje_datum  = 1256. godine
| utemeljenje1_ime   = 
| utemeljenje1_datum = 
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =Kralj [[Danilo Romanovič Galickij]]
| nazvan_po          =Kralju [[Lev Danilovič|Levu Daniloviču]]

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   = Lavovsko gradsko vijeće 
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik
| ime_vođe       = Andrij Sadovyj
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 171,01 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =296
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2010.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 760.000
| stanovništvo_gustoća      = 4.298 stan/km²
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         = 1.498.000
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =
| utc_pomak          =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     = 79000
| pozivni_broj       = + 380 32
| gradovi_prijatelji =<small>[[Corning, New York|Corning]], [[Freiburg im Breisgau|Freiburg]], [[Grozni]], [[Krakov]], [[Novi Sad]], [[Przemyśl]], [[Sankt-Peterburg]], [[Whitstable]], [[Winnipeg]]</small>

| prazno_ime   = Registracijske tablice
| prazno_info  = BC
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =http://www.lviv.ua/

| bilješke =

}}
'''Lavov'''<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35658 Lavov], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 16. studenoga 2013.</ref><ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=21977 Lavov], [[Hrvatski obiteljski leksikon]], pristupljeno 7. ožujka 2022.</ref><ref name="Školski atlas">Školski atlas, Alpha, Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-168-254-1}}, str. 125.</ref>, '''L'viv'''<ref name="Školski atlas"/>, '''Lviv'''<ref>Gea, udžbenik zemljopisa za sedmi razred osnovne škole,Školska knjiga, Zagreb, 2007, {{ISBN|978-953-0-11385-5}}, stranica 177</ref> ili '''Ljviv''' ([[Ukrajinski jezik|ukr.]] Львів/Ľviv (čitaj: Ljviv), [[Ruski jezik|rus.]] Львов/Ľvov (čitaj: Ljvov), [[Poljski jezik|polj.]] ''Lwów'' (čitaj: Lvuf), [[Latinski jezik|lat.]] ''Leopolis'', [[Njemački jezik|njem.]] ''Lemberg'', [[Armenski jezik|armen.]] Լվով (čitaj: Lvov)) — grad u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]],  u regiji [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]], s više od 735 000 stanovnika. Svakodnevno na posao i školovanje u grad stiže još dodatnih 200 000 ljudi.

Leži na rijeci [[Poltva|Poltvi]], na oko 80&nbsp;km od [[poljska|poljske]] granice. Administrativno je središte [[Lavovska oblast|Lavovske oblasti]]. Prvi pisani spomen potječe iz [[1256.]] godine. Utemeljio ga je kralj [[Kijevska Rus'|Danilo Romanovič Galickij]] nazvavši ga u čast prema svome sinu i također ukrajinskom kralju Levu Daniloviču.

Lavov zauzima prvo mjesto u [[Ukrajina|Ukrajini]] po broju očuvanih kulturno-povijesnih spomenika. Svojom ljepotom, spomenicima i širokom lepezom stilova gradnje ne ističe se samo među ukrajinskim gradovima, već i među prestižnim gradovima [[Središnja Europa|središnje]] i [[Istočna Europa|istočne Europe]].

Povijesna jezgra grada, od [[1998.]] je unesena na [[UNESCO]]v popis svjetske kulturne baštine. U samom središtu grada nalazi se veliki broj spomenika kulture koji datiraju iz razdoblja od [[16. stoljeće|16.]] do [[17. stoljeće|17.]] stoljeća. Mnogi europski povjesničari grad Lavov smatraju muzejom na otvorenom prostoru.  
[[Slika:Lviv - Cathedral of Saint George 01.JPG|mini|lijevo|Katedrala sv. Jurja]]
[[Slika:Lwów - Cerkiew Uspieńska.jpg|mini|lijevo|Crkva Uznesenja]]

== Zemljopisni položaj ==

Grad je smješten na čvorištu Lavovske visoravni, brdovitog Rostočja i nisko položenog Pobužja, na osamdesetak kilometara istočno od granice s [[Poljska|Poljskom]]. Leži na brežuljcima, prosječna nadmorska visina iznosi 289 m, dok je brdo Vysokyj Zamok (Visoki Zamak) najviša visinska točka Lavova sa svojih 409 m nadmorske visine.

== Klimatski uvjeti ==

Klima grada Lavova je umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalna]]. Prosječna siječanjska [[temperatura]] iznosi −4&nbsp;°C dok ona u lipnju +18&nbsp;°C. Godišnja količina oborina iznosi oko 760&nbsp;mm, s primjetnim pomanjkanjem oborina u ljetnim mjesecima. Oblačnost je prisutna 66% dana godišnje.

Po meteorološkim praćenjima najviša je temperatura ikada zabilježena u Lavovu iznosila +37&nbsp;°C u rujnu 1921. g. dok je najnižih −35,8&nbsp;°C izmjereno u veljači 1929. godine.

== Povijest grada ==

'''Osnutak grada Lavova:'''

Prema pojedinim [[arheologija|arheološkim]] istraživanjima, na mjestu današnjeg Lavova (Ljviva) postojala su manja naselja već tijekom V. stoljeća, ali ona nisu imala značaj za razvoj srednjovjekovnog grada Lavova. Prema [[Nestorove kronike|Nestorovim kronikama]] taj je prostor osvojio kijevski knez [[Vladimir, knez Kijevske Rusi|Vladimir Veliki]] 981. godine prilikom ekspanzije srednjovjekovne države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]].

U sklopu najezde [[Mongoli|Mongola]], poltičko i kulturno središte grad [[Kijev]] je srušen i spaljen gotovo do temelja 1240. godine. Deset godina kasnije 1250. godine, ukrajinski kralj [[Danilo Romanovič Galickij]], osnovao je obrambenu utvrdu grad Lavov, koji je za vrijeme vladavine njegova sina Leva Daniloviča postao razvijenim ukrajinskim političkim i kulturnim središtem. Krajem 13. i početkom 14. stoljeća grad Lavov je u političkom i kulturnom smislu postao jednim od najutjecajnijih gradova Europe čija je kraljevska vlast blisko surađivala s utjecajnom [[Rimska crkva|Rimskom crkvom]].

Posljednji ukrajinski vladari grada Lavova do 1340. bili su [[Andrij Jurijovič]], [[Lev II. Jurjovič]] i potom knez [[Jurij II. Voleslav Trojdenovič]]. Godine [[1349.]], poljski kralj [[Kazimir III. Veliki|Kazimir III.]] zauzima Lavov i kroz sedam godina ([[1356.]]) uvodi Magdeburško pravo. To daje dodatni silni poticaj razvitku grada, posebice se ističe [[Armenija|armenska]] zajednica koja [[1363.]] utemeljuje Armensku crkvu. U razdoblju od [[1370.]] do [[1387.]] Lavov se nalazi u sastavu [[Mađarska|Mađarske]]. Godine [[1387.]] Lavov i okolica se pripajaju poljskoj kruni i kraljici Jadwigi. Kasnije će se neki od poljskih kraljeva kruniti upravo u Lavovu.

{{glavni|Galičko-Volinjsko Kraljevstvo}}

'''Poljsko-litvanska država:'''

U sastavu [[Povijest Poljske|Poljske]] (kasnije Poljsko-litvanske unije) Lavov je središte Rus'kog (Ukrajinskog) vojvodstva koje je bilo sačinjeno od 5 regija: Holm, Sanok, Galič, i Peremišalj. Grad je dobio pravo na vlastita spremišta što je rezultiralo znatnim povećanjem dobiti od robe koja se prevozila od [[Baltičko more|Baltičkog]] do [[Crno more|Crnog mora]]. Tijekom narednih stoljeća stanovništvo će se povećavati, u grad će pristizati ljudi različitih narodnosti i vjera. Lavov će naposljetku postati važno središte kulture, znanosti i trgovine. Nakon što je izgrađen sustav obrambenih zidina, ostao je jednim od najbolje utvrđenih gradova Europe koji je štitio zemlju s jugoistoka.

U gradu su se tada istovremeno nalazile čak tri nadbiskupije: [[katoličanstvo|rimokatolička]], [[Grkokatolici|grkokatolička]] i armenijsko-katolička. Ovdje je pristizalo mnoštvo doseljenika iz raznih zemalja. Osim [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] i [[Poljaci|Poljaka]], u grad su pristizali [[Nijemci]], [[Židovi]], [[Talijani]], [[Englezi]], [[Škoti]] i mnogi drugi narodi. Od 16. stoljeća vjersku sliku grada nadopunjuju još i [[protestantizam|protestanti]]. U prvoj polovici 17. stoljeća grad je imao između 25 i 30 tisuća žitelja. Već je tada postojalo oko 30 obrtničkih organizacija koje su okupljale preko sto različitih struka. Godine [[1618.]] Lavov se spominje u djelu njemačkih povjesničara: ''Istaknuti gradovi svijeta''.

'''Ustanak Bogdana Hmeljnickog:'''

U 17. stoljeću Lavov se u nekoliko navrata uspješno branio od opsada i ustanaka domicijalnih [[Povijest Ukrajine|ukrajinskih]] stanovnika. Stalne borbe s osvajačima dale su gradu geslo ''Semper fidelis'' (uvijek vjeran). Godine [[1649.]] grad su opkolili i oslobodili autohtoni stanovnici [[Ukrajinci|ukrajinski kozaci]] na čelu s hetmanom [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdanom Hmeljnickim]]. [[Ukrajinci]] nisu mogli dugotrajno zadržati kontrolu nad zauzetim Lavovom jer je poljska vojska bila daleko opremljenija i brojnija.

Godine [[1655.]] [[švedska]] vojska prodire u Poljsku, osvaja velik dio njezina teritorija i zauzima Lavov. Međutim, i [[Šveđani]] su bili primorani prekinuti opsadu grada. Već naredne godine Lavov će okružiti vojska [[transilvanija|transilvanijskog]] vojvode [[Georgij I. Rákóczy|Georgija I. Rákóczya]], no ni on neće uspjeti dugotrajno osvojiti grad.

Godine 1672. moćna vojska [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]] pod vodstvom [[Mehmed IV.|Mehmeda IV.]] opkoljava Lavov, no rat će se završiti prije nego što Osmanlije zauzmu grad. Već [[1675.]] grad su ponovno napadali [[Turci]] i [[Tatari]], ali ih je poljski kralj [[Jan III. Sobjeski]] pobijedio uz pomoć [[Ukrajinski kozaci|ukrajinskih kozaka]] kojima su obećane posebne povlastice.

Za vrijeme Velikog sjevernog rata, 1704. po prvi puta u svojoj povijesti grad je osvojila [[švedska]] vojska na čelu s kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]], a [[1707.]] u Lavov je doputovao ruski car [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petar I.]] Prema legendi, careva je kočija zapela u blatu na starom nepopločenom trgu Rynku. Poslije tog događaja, po nalogu samog cara, cijeli trg je bio popločen.

'''Austrijska vladavina:'''

Nakon Prve podijele [[Povijest Poljske|Poljske]] i [[Povijest Ukrajine|Zaporoške republike]], 1772. Lavov je sada pod imenom Lemberg sjedište [[Austrija|austrijske]] provincije [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]].

[[Datoteka:KolumnaMickiewicza.jpg|mini|200px|Spomenik poljskom pjesniku Adamu Mickiewiczu u centru Lavova]]

Službeni jezik postao je njemački i većinu radnih mjesta u gradskoj administraciji zauzeli su [[Austrijanci]] i [[Česi]]. Međutim, grad je i nadalje bio važno središte poljske i ukrajinske kulture. Na samom početku, austrijska vlast je bila dosta liberalna. Car [[Josip II.]] ponovno je otvorio sveučilište [[1784.]] godine, a predavanja su se odvijala na [[latinski jezik|latinskom]], [[njemački|njemačkom]], [[poljski|poljskom]], a od [[1786.]] i na [[ukrajinski jezik|ukrajinskom jeziku]]. Wojciech Bogusławski otvorio je prvo javno kazalište [[1794.]] godine, a Józef Maksymilian Ossolinski osnovao je [[1817.]] znastveni institut Ossolineum.

Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] austrijske vlasti počinju vršiti temeljitu germanizaciju. Sveučilište je ponovno zatvoreno [[1805.]], da bi se otvorilo [[1817.]], ali ovaj puta kao čisto germanska obrazovna institucija. I većina drugih javnih i kulturnih organizacija bila je zabranjena. 
 
Kruti zakoni koje je nametala habsburška dinastija dovela je do izbijanja općeg nezadovoljstva [[1848.]] godine. Caru je bila poslana peticija s molbom da se gradu vrati samouprava, obrazovanje na poljskom i ukrajinskom jeziku, s time da i poljski dobije status službenog jezika. Većina navedenih zahtjeva će se i ostvariti u narednih dvadesetak godina. Od [[1861.]] u Lavovu je ponovno otvoren Galicijski parlament (Sejm Krajowy), a od [[1867.]] Galiciji je dana široka autonomija, kako na kulturnom tako i na gospodarskom planu. Sveučilištu je dopušteno provoditi nastavu na [[Poljski jezik|poljskom jeziku]].

Kako je [[Galicija (srednja Europa)|Galicija]] postala jedini dio bivše [[Poljska|Poljske]] koja je imala relativnu kulturnu i političku slobodu, Lavov je postao važno središte poljske kulture i političkog života. Uz navedeno, grad je bio važan i za ukrajinski pokret otpora i ukrajinski kulturni život, jer u to su vrijeme središnja i istočna Ukrajina bile pod vlašću carske [[Rusija|Rusije]], koja je u potpunosti zabranjivala bilo kakve oblike djelovanja na [[ukrajinski jezik|ukrajinskom jeziku]].

Gradu je također bilo dano pravo na vlastitog predstavnika u [[beč]]kom parlamentu što je u Lavov privlačilo mnoge značajne kulturne i političke djelatnike. Postao je mjesto na kojem su se susretale ukrajinska, poljska, židovska i austrijska kultura.

[[Datoteka:Ukraine-Lviv-University.jpg|mini|lijevo|[[Sveučilište u Lvivu|Lavovsko sveučilište Ivan Franko]] je smješteno u zgradi nekadašnjeg parlamenta]]

=== Povijest 20. stoljeća ===

'''Sukobljavanje Poljaka i Ukrajinaca:'''

Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] grad je zauzela ruska vojska u rujnu [[1914.]], no već sljedeće godine u lipnju, grad su ponovno preuzele snage [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Padom Habsburške monarhije na samom kraju rata, lokalno je ukrajinsko stanovništvo proglasilo Lavov glavnim gradom oslobođene [[Zapadnoukrajinska republika|Zapadnoukrajinske republike]], [[1. studenog]] [[1918.]] godine. 
   
Povlačenjem [[Austrijanci|Austrijanaca]], dogovoreno je da se vlast preda [[Ukrajinci]]ma. Međutim, već istog dana poljsko stanovništvo Lavova podiglo je oružani ustanak i uskoro preuzelo kontrolu u središtu grada. Ne mogavši slomit otpor [[Poljaci|Poljaka]], [[Ukrajinci]] su opkolili grad. Rješenje nastale situacije dogovorili su saveznici na sastanku u [[Pariz]]u, gdje je odlučeno da se grad preda [[Poljaci]]ma, a da će se konačna budućnost grada riješiti poslijeratnim dogovorom ili referendumom. [[Poljaci]] su već [[19. studenog]] u cijelosti kontrolirali grad. Međutim, borbe su se u okolnim krajevima, uz kratke prekide vatre, nastavile voditi do kraja srpnja [[1919.]]  
 
Sljedećih mjeseci ostatak [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]] pod vlašću Zapadnoukrajinske Narodne Republike, osvojili su ili [[Poljaci]] koji su nadirali sa zapada, ili snage [[Crvena Armija|Crvene armije]] s istoka. Tada je uslijedio dogovor ukrajinskog vojnog zapovjednika Simona Petljure koji je bio na čelu Zapadnoukrajinske Narodne Republike s Poljacima, gdje je dogovoren vojni savez između [[Poljaci|Poljaka]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]]. Poljskoj je priznato pravo na Lavov i granicu na rijeci [[Zbruč]] u zamjenu za poljsku pomoć u borbama protiv [[boljševizam|boljševika]].

Za vrijeme [[Sovjetsko-poljski rat|Sovjetsko-poljskog rata]] [[1920.]] godine, grad su napadale snage [[Crvena armija|Crvene armije]] pod vodstvom zapovjednika [[Aleksandr Jegorov|Aleksandra Jegorova]]. Polovicom lipnja te iste godine, konjaništvo [[Semjon Budjonog|Semjona Budjonoga]] trudila se osvojiti grad sa sjeveroistoka.

[[Datoteka:POL Lwów COA.svg|mini|Poljski grb grada Lavova s medaljom za hrabrost]]

Istovremeno, grad se pripremao za obranu. Građani su oformili i u potpunosti opremili tri odreda pješaštva i dva odreda konjaništva i izgradili obrambene crte. Lavov su branile tri poljske divizije i jedan pomoćni ukrajinski odred pješaštva. Poslije teških borbâ koje su se vodile oko mjesec dana, [[16. kolovoza]], [[Crvena armija]] je prešla rijeku [[Istočni Bug]] i ojačana osmom divizijom, t.zv. [[Crveni kozaci|Crvenim kozacima]], počela napad na grad. Boj se odvijao s velikim brojem žrtava i na obje strane. Nakon tri dana neprestanog napada, [[SSSR|sovjetske]] snage su odustale i prekinule napad.

Za junačku obranu, grad je bio nagrađen medaljom '''[[Virtuti Militari]]''' — «za hrabrost», najvećim poljskim vojnim odličjem. Ta medalja je naslikana na poljskom grbu grada. Mirom u [[Riga|Rigi]], grad je i nadalje ostao u sastavu [[Poljska|Poljske]] kao glavni grad [[Lavovsko vojvodstvo|Lavovskog vojvodstva]], postavši jednim od glavnih poljskih kulturnih i znanstvenih središta. Ipak, ukrajinske tenzije su ojačale i suradnja [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] u dvije države predstavljala je neprestanu opasnost za preuzimanje grada.

'''Drugi svjetski rat:'''

Vojska nacističke [[Njemačka|Njemačke]] napala je Poljsku [[1. rujna]] [[1939.]] Već [[12. rujna]] [[Nijemci]] su bili u predgrađu Lavova i započeli s opsadom grada. U međuvremenu brojne su se poljske trupe iz središnje Poljske pokušavale probiti do grada kako bi organizirale obranu. Tjedan dana kasnije, poljska će vojska pod komandom [[Władysław Langner|Władysława Langnera]] izvršiti protunapad, no on neće uspjeti. Sukladno [[sporazum Ribbentrop–Molotov|sporazumu Ribbentrop–Molotov]], [[Nijemci|njemačke]] će snage zamijeniti [[SSSR|sovjetske]] u opsadi Lavova, a već [[23. rujna]] Langner će objaviti kapitulaciju i predati grad sovjetskim snagama na čijem je čelu bio Ukrajinac maršal [[Simon Timošenko]].

Broj stanovnika Lavova [[1939.]] dosezao je oko 340.000, od toga više od 100.000 građana činili su [[Židovi]]. Još više od 35.000 židovskih izbjeglica doselilo je u grad iz okupiranih dijelova [[Poljska|Poljske]]. [[Hitler]] i [[Staljin]] su podijelili [[Poljska|Poljsku]], a podmetnutim plebiscitom, sovjetski dio Poljske, uključujući Lavov, bio je pripojen [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici]]. Sovjeti su odmah počeli provoditi politiku [[depolonizacija|depolonizacije]]. U razdoblju od siječnja do lipnja [[1940.]], mnoštvo [[Poljaci|Poljaka]] i [[Židovi|Židova]] je bilo deportirano na daleki istok [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], dio je bio zarobljen, a dio prisilno nastanjen. 
[[Slika:Lwów - Ratusz.jpg|thumb|left|Gradska vijećnica]]
Nakon što je [[Hitler]] prekršio dogovor Ribbentrop – Molotov,  sovjetske su snage bile prisiljene uzmaknuti pred naletima [[Nijemci|Nijemaca]] koji će od [[1941.]] – [[1944.]] držati vlast u gradu. Već od samog početka njemačke okupacije, sudbina njegovih građana postala je tragična. Židovsko stanovništvo bilo je primorano živjeti u novonastalom getu, a iz njega ih je većina završila u nekom od njemačkih koncentracijskih logora. Lavovski geto se smatra trećim po veličini iza [[Varšava|Varšave]] i [[Łodź]]a. Uz Židove, i poljskom dijelu stanovništva bili su nametani kruti zakoni, što je rezultiralo masovnim pogubljivanjem stanovništva. Među prvima koji su stradali našli su se profesori lavovskog sveučilišta i ostatak poljske inteligencije.

Kako su se snage [[Crvena armija|Crvene armije]] približavale gradu, [[23. srpnja]] [[1944.]] u Lavovu je podignut oružani ustanak na čelu s Armijom Krajovom i Władysławom Filipkowskim (poljski pokret otpora) koja je nakon četiri dana zauzela grad. Nakon toga civilno i vojno rukovodstvo grada bilo je pozvano na susret sa zapovjednicima Crvene armije. Svi su bili uhićeni od strane [[NKVD]]-a. Ostatak vojnih snaga koje su bile pod zapovjedništvom pukovnika Filipkowskog ili su bile prisiljene prijeći u redove sovjetske vojske ili su bili poslani u [[Gulag]] ili su nastavili s djelovanjem u pozadini. 
     
Kada je [[Crvena armija]] ušla u grad u njemu je ostalo manje od 300 Židova koji su se skrivali u gradskoj kanalizaciji. Godine [[1944.]] Lavov ponovno ulazi u sastav [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], ali čak i kroz razdoblje sovjetske vladavine grad je u velikoj mjeri uspio sačuvati svoj ukrajinski nacionalni identitet. Krajem osamdesetih godina, odigrat će ključnu ulogu u borbi za samostalnost i demokraciju [[Ukrajina|Ukrajine]].

'''Neovisna Ukrajina:'''

Dana [[24. kolovoza]] [[1991.]], [[Verhovna Rada|ukrajinski parlament]] donosi Deklaraciju o nezavisnosti, čime je označen početak nove epohe u povijesti grada Lavova, koji se vratio svojim [[Ukrajinci|ukrajinskim]] osnivačima.

== Znamenitosti ==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Povijesno središte Lavova
|slika = KatedraLacinskaLwow.jpg
|godina = [[1998.]] <small>(22. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, v
|ugroženost = da
|dossier = 865
|država = {{Z+X|UKR}}
|karta = 
|karta-oznaka = Lavov
|oznaka-položaj = 
|koordinate = 
|karta-opis = 
}}
Povijesno središte grada Lavova je upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1998. godine kao izvanredan primjer spoja arhitektonskih i umjetničkih tradicija istočne Europe s talijanskim i njemačkim utjecajima, ali i utjecaja mnogih drugih etničkih skupina koje su, privučene u grad njegovim političkim i trgovačkim razvojem, u Lavovu osnovale samostalne četvrti unutar grada koje su još uvijek prepoznatljive.
Mnoge građevine su [[gotika|gotičke]] iz 13. stoljeća, vremena osnutka grada, a nakon požara 1527. i 1556. godine grade se građevine u europskim umjentičkim stilovima kao što su: [[renesansa]], [[barok]], [[neoklasicizam]], ali i [[secesija]] i [[Art Deco]]. Mnoge od njih su ukrašene brojnim [[skulptura]]ma, a panoramom dominiraju tornjevi starih crkava.

Stare višekatnice imaju skrivena unutarnja dvorišta, a grad ima više živopisnih groblja kao npr. groblje Lychakivskiy gdje su sahranjeni znameniti [[Poljaci]]. Po cijelom gradu razmješteni su spomenici mnogim znamenitim ljudima koji su povezani s Lavovom. [[Katedrala sv. Jurja u Lavovu|Katedrala sv. Jurja]] koju je sagradio [[arhitekt]] Bernard Meretyn, odražava i zapadnjačke utjecaje i ukrajinsku baroknu arhitekturu.

Kazalište Skarbek iz 1842. godine je treće po veličini u Središnjoj Europi, a Nacionalna opera je otvorena još 1913. godine. Lavov je još 1827. godine imao muzej, i to poljski muzej Lubomirscy. God. 1857. otvorena je muzejska knjižnica Bawarowski u kojoj se čuvaju najvrijednije knjige u Ukrajini. Ostali značajni muzeji su: Nacionalni muzej Lavov u sklopu kojega su Nacionalna galerija, Muzej religije (bivši Muzej ateizma) i Nacionalni muzej (bivši Muzej industrije).

UNESCO-va je komisija [[15. rujna]] [[2023.]], stavila je ovaj spomenik na [[Popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023.|ruske invazije]] na Ukrajinu.<ref>{{Citiranje weba|date=15. rujna 2023.|title=Ukraine: UNESCO sites of Kyiv and L’viv are inscribed on the List of World Heritage in Danger|url=https://whc.unesco.org/en/news/2608|url-status=live|access-date=16. rujna 2023|website=UNESCO}}</ref>

<gallery perrow="5">
Slika:Lwów - Katedra Ormiańska 01.JPG|Armenska katedrala
Slika:Lwów - Cmentarz Orląt Lwowskich 01 Ed1.jpg|Vojno groblje branitelja grada Lavova 
Slika:Lwów - Baszta Prochowa.JPG|Barutana
Slika:UniwersytetJanaKazimierzaLwów1.jpg|Zgrada lavovskog sveučilišta Ivan Franko
Slika:Lwow-dziedziniecKamienicyKrolewskiej.jpg|Renesansno dvorište kraljevske vile u Lavovu
Slika:Lwów02.jpg|Preobraženska crkva
Slika:Lwów05.jpg|Ulaz u jednu od vila u starom gradskom središtu
Slika:Opera-lviv-2012.JPG|Lavovska opera 
</gallery>

==Znameniti stanovnici==
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
*[[Sholem Aleichem]], židovski dramaturg na [[Jidiš]]u
*[[Bohdan-Ihor Antonyč]], pjesnik
*[[Muhammad Asad]], spisatelj
*[[Emanuel Ax]], pijanist
*[[Stefan Banach]], matematičar
*[[Jurij Bašmet]], svirač viole
*[[Aleksandar Beljavski]], šahist
*[[Michał Boym|Michał Piotr Boym]], propovjednik, sinolog, prevoditelj, diplomat, botaničar, filolog, biolog i liječnik
*[[Salomon Buber|Solomon Buber]], bankar, filiozof i spisatelj
*[[Ludwik Fleck]], poljski liječnik i biolog
*[[Ivan Franko]], spisatelj, filozof
*[[Aleksander Fredro]], pjesnik i dramaturg
*[[Leo Fuchs]], glumac
||
*[[Maurice Goldhaber]], liječnik
*[[Zbigniew Herbert]], pjesnik i spisatelj
*[[Volodymyr Ivasjuk]], skladatelj
*[[Faina Kirschenbaum]], [[izrael]]ski političar [http://www.jrtelegraph.com/2010/07/faina-kirshenbaum-israels-ambassador-to-ukraine.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110115120854/http://www.jrtelegraph.com/2010/07/faina-kirshenbaum-israels-ambassador-to-ukraine.html |date=15. siječnja 2011. }}
*[[Filaret Kolessa]], etnograf i skladatelj
*[[Maria Konopnicka]], pjesnik i spisatelj
*[[Solomija Krušeljnycka]], operna pjevačica
*[[Les Kurbas]], glumac i redatelj
*[[Stanisław Lem]], spisatelj
*[[Alfred James Lotka]], [[SAD|američki]] matematičar i kemičar, rođen u Lavovu
*[[Stanyslav Lyudkevych|Stanislav Liudkevych]], skladatelj
*[[Oleh Lužnyj]], bivši nogometaš
||
*[[Ludwig von Mises]], ekonomist
*[[Richard von Mises]], matematičar
*[[Franz Xaver Wolfgang Mozart|Franz Xavier Mozart]], skladatelj
*[[Paul Muni]], glumac
*[[Anna Muzičuk]], šahovska velemajstorica
*[[Aleksander Myszuga|Oleksander Myshuha]], operni pjevač
*[[Karl Radek]], politički aktivist
*[[Joseph Roth]], spisatelj
*[[Ruslana]], pop pjevačica
||
*[[Leopold von Sacher-Masoch]], spisatelj
*[[Mariana Sadovska]], pjevačica
*[[Myroslav Skoryk]], skladatelj
*[[Josif Slipij]], kardinal
*[[Leopold Staff]], modernistički pjesnik
*[[Vasylj Stefanyk]], spisatelj
*[[Markijan Šaškevyč]], spisatelj
*[[Adam Ulam]], povjesničar
*[[Stanisław Ulam]], matematičar
*[[Svjatoslav Vakarčuk]], [[rock and roll|rock glazbenik]]
*[[Gabriela Zapolska]], dramaturginja i glumica
|}

==Gradovi prijatelji==
Lavov ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* {{Z|BIH}} [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] 
* {{Z|MAĐ}} [[Budimpešta]], [[Mađarska]]
* {{Z|SAD}} [[Corning]], [[SAD]]
* {{Z|NJE}} [[Freiburg im Breisgau]], [[Njemačka]]
* {{Z|RUS}} [[Grozni]] i [[Sankt-Peterburg]], [[Rusija]]
* {{Z|POLJ}} [[Krakov]], [[Łódź]], [[Lublin]], [[Przemyśl]] i [[Wrocław]], [[Poljska]]
||
* {{Z|GRU}} [[Kutaisi]], [[Gruzija]]
* {{Z|SRB}} [[Novi Sad]], [[Srbija]]
* {{Z|UK}} [[Rochdale]] i [[Whitstable]], [[UK]]
* {{Z|IZR}} [[Rishon LeZion]], [[Izrael]]
* {{Z|UZB}} [[Samarkand]], [[Uzbekistan]]
* {{Z|KAN}} [[Winnipeg]], [[Kanada]]
|}

== Vidi još ==
*[[FK Karpati Lavov]]
*[[FK Lavov]]
*[[Pogoń Lwów]], nogometni klub poljske manjine

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.lviv.ua/ Turistička stranica grada Lavova]
* [http://www.inlviv.info Turistički vodiči grada Lavova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921101018/http://www.inlviv.info/ |date=21. rujna 2020. }}
* [http://www.lvivecotour.com Ekološki turizam u Lavovu i Ukrajini]
* [http://www.lvivart.com/ Umjetnička galerija grada Lavova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090713225633/http://www.lvivart.com/ |date=13. srpnja 2009. }}
* [http://www.fckarpaty.lviv.ua/ Stranica NK Karpaty iz Lavova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120616032258/http://fckarpaty.lviv.ua/ |date=16. lipnja 2012. }}
* [http://www3.city-adm.lviv.ua/ Interaktivna karta grada Lavova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090625092606/http://www.city-adm.lviv.ua/ |date=25. lipnja 2009. }}
* [http://lvivrem.org.ua/index.html “Lavovske reminiscencije”] - foto-galerija Olene Krušynske (ukrajinski, engleski, talijanski)

{{Svjetska baština u Ukrajini}}
{{Administrativni centri u Ukrajini}}

[[Kategorija:Povijest Ukrajine]]
[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]
[[Kategorija:Lavov|*]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Ukrajini]]