Leopold Auburger

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Leopold Auburger
Leopold Auburger
Leopold Auburger.
Rođenje 24. ožujka, 1941., München
Nacionalnost Nijemac
Zanimanje jezikoslovac
Portal: Životopis

Leopold Auburger (München, 24. ožujka 1941.), njemački je slavist i kroatist.

Životopis[uredi VE | uredi]

Leopold Auburger rodio se 1941. godine u Münchenu. Studirao je slavistiku, opće jezikoslovlje, sociolingvistiku i sociologiju, formalnu logiku i filozofiju te katoličku teologiju.[1] Doktorirao je slavistiku i opće jezikoslovlje na Sveučilištu u Hamburgu 1974. godine, a habilitaciju s područja općega jezikoslovlja stekao je 1980. godine.[2] Radio je u Institutu za njemački jezik u Mannheimu (1975.-1981.), Institutu za jugoistočnu Europu u Münchenu (1985.-2000.) i Zakladi za znanost i politiku u Berlinu (2001.-2006.).[1][2] Bavi se jezikoslovnim pitanjima jezičnih varijanti, jezičnih funkcija i međujezične sociolingvistike. Posebno se zanima za problem serbokroatizma. Serbokroatizam je odredio kao "jezičnopolitički dinamični program izjednačavanja hrvatskoga i srpskoga pod vodstvom i u korist srpskoga".[2]

Za svoje višegodišnje uporno i sustavno proučavanje hrvatskoga jezika i njegove povijesti, za bitni doprinos inozemnoj i hrvatskoj kroatistici te za brojna su djela na njemačkom jeziku u kojima je aktualizirao značaj hrvatskoga jezika, dobio je INA-inu nagradu za promicanje hrvatske kulture u Europi i svijetu.

Dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2000. godine.[1][2]

Djela[uredi VE | uredi]

  • Eine neuere, polnische Semantikkonzeption auf pragmatischer Grundlage: Leon Koj: Semantyka a pragmatyka, stosunek jezykoznawstwa i psychologii do semantyki, Braunschweig, 1972.
  • Sprachliche Subsysteme: linguist. Untersuchung z. philosoph. Fachsprache bei M. V. Lomonosov, Hamburg, 1975.
  • Deutsche Sprachkontakte in Übersee: nebst e. Beitr. zur Theorie d. Sprachkontaktforschung, Tübingen, 1979. (suautor Heinz Kloss)[3]
  • Funktionale Sprachvarianten: Metalinguistische Untersuchungen zu einer allgemeinen Theorie, Wiesbaden, 1981.
  • Russland und Europa: Die Beziehungen M.V. Lomonosovs zu Deutschland, Heidelberg, 1985.
  • Verbmorphologie der kroatischen Standardsprache, Heidelberg, 1988.
  • Natalicia Johanni Schröpfer: octogenario a discipulis amicisque oblata = Festschrift für Johannes Schröpfer zum 80. Geburtstag, München, 1991, (suautor Peter Hill)[4]
  • Sprachvarianten und ihr Status in den Sprachsystemen, Hildesheim-Zürich-New York, 1993.
  • Die kroatische Sprache und der Serbokroatismus, Ulm-Donau, 1999. (izd. na hrv. jeziku Hrvatski jezik i serbokroatizam, (Maveda i Hrvatsko filološko društvo, Rijeka, 2009.)
  • Wahrheit und Weisheit in der Metaphysik von Alfred North Whitehead und in den beiden Enzykliken "Fides et ratio" und "Veritatis splendor" von Papst Johannes Paul II, Würzburg, 2001.
  • Boarische Orthographie. Orthographia Bavarica, Berlin, 2009. (2. prer. i proš. izd., Berlin, 2011.)[5]
  • Morphologie der Verben der kroatischen Standardliteratursprache, Zagreb, 2018.

Nagrade[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Nagrađeni jezikoslovci Armenac Bagdasarov i Nijemac Auburger, pripremio Hrvoje Salopek, Matica, Broj/No. 11, Studeni/November 2010., str. 17., pristupljeno 7. ožujka 2018.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Auburger, Leopold, enciklopedija.hr, pristupljeno 7. ožujka 2018.
  3. (engl.) searchworks.stanford.edu: Deutsche Sprachkontakte in Übersee: nebst e. Beitr. zur Theorie d. Sprachkontaktforschung / Leopold Auburger, Heinz Kloss (Hgg.)., pristupljeno 8. ožujka 2013.
  4. (engl.) searchworks.stanford.edu: Natalicia Johanni Schröpfer : octogenario a discipulis amicisque oblata = Festschrift für Johannes Schröpfer zum 80. Geburtstag / hrsg., Leopold Auburger und Peter Hill., pristupljeno 8. ožujka 2013.
  5. HAZU: Leopold Auburger: Knjige ili poglavlja, pristupljeno 7. ožujka 2018.
  6. Večernji list Auburger i Bagdasarov nagrađeni za promicanje hrvatske kulture, 25. listopada 2010., pristupljeno 3. studenoga 2010.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]