Lješ
| Lješ Lezhë | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 41°47′N 19°38′E / 41.783°N 19.633°E | |||
| Država |  Albanija
| ||
| Okrug | Lješki okrug | ||
| Distrikt | Lješki distrikt | ||
| Općina | Lješ | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Grad | 15,510 | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 4501-4502 | ||
| Pozivni broj | 215 | ||
| Službena stranica [1] | |||
| Zemljovid | |||
  Lješ | |||
Lješ (albanski Lezhë, talijanski Alessio, turski Leş, grčki Λισσός, Lissòs, makedonski Леска, Leska) je grad i okrug u sjeverozapadnoj Albaniji, na lijevoj obali Drima oko 9 kilometara od ušća u Jadransko more.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Lješ je osnovan još u grčko doba, oko 385. pr. Kr. kada je Dionizije I. od Sirakuze osnivao kolonije po istočnojadranskoj obali,[1] pa je osnovao koloniju i koju je nazvao Lissos (Λισσός). Tijekom stoljeća je mijenjao vladare, tako su njime vladali Iliri, Grci, Makedonci, Rimljani, Bizantinci, Venecija, Turci. Slaveni su doseljavanja Slavena u jugoistočnu Europu formirali sklavinije uzduž jadranske obale koje su se prostirale od Lješa obalom sjeverno sve do unutrašnjosti Istre.[2] U vrijeme formiranja sklavinija, Lješ je bio neovisan grad.[3] Lješ je bio na vjerojatnom pravcu prolaska križara prema Istoku. U Lješu su stigli iz pravca Skadra i otamo su produžili u Drač.[4] U Lješu je 1444. održana konvencija Lješke lige, kada su se lokalni vladari ujedinili protiv Turaka pod vodstvom Skenderbega. Također, u razrušenoj Lješkoj katedrali (koja je kasnije bila džamija Selmija) je sahranjen Skenderbeg.
U Lješ i drugdje po Albaniji dolazili su trgovci iz Dubrovačke Republike.[5]
U Balkanskim ratovima su ga srpske snage zauzele od Turaka. Nakon petosatne žestoke borbe 18. studenoga 1912. leteći odred pukovnika Milovana Plazine i ostale postrojbe Drinsko-albanskog odreda koje su bile većinom sastavljene od Užičana, Valjevaca i Podrinjaca. Prilikom osvajanja tvrđave u Lješu, susrele su se srpska i crnogorska vojska. Osvajanjem od srpskih snaga Srbija je tad ostvarila svoj plan izlaska na more.[6]
Šport[uredi | uredi kôd]
U Lješu postoji sportsko društvo KS Besëlidhja Lezhë koje se bavi nogometom, hrvanjem i odbojkom na pijesku.
Znamenite ličnosti[uredi | uredi kôd]
- Skenderbeg, albanski nacionalni junak
- Anton Kryezezi, lješki biskup
- Lekë Dukagjini, princ
- Gjergj Fishta, katolički svećenik i pjesnik
- Ndoc Gjetja, pjesnik
- Henri Ndreka, nogometaš
- Robert Grizha, nogometaš
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Proleksis enciklopedija Dionizije Stariji Ažurirano: 26. svibnja 2017.
- ↑ Starohrvatska prosvjeta Mužić, Ivan: Nastajanje hrvatskog naroda na Balkanu III. serija - svezak 35/2008., str. 22
- ↑ Matica crnogorska Boris Banjević: Hronologija vladara Dalmacije na osnovu popa Dukljanina i dubrovačkih anala od 6. do 11. vijeka, Matica br. 67, jesen 2016., str. 584
- ↑ Polemos 3 (2000) 2 Ante Nazor: Hrvatska vojska u ranom srednjem vijeku (činjenice i mitovi), str. 102
- ↑ Academia.edu Ante Dračevac: Izabrane studije. Priredio Vinicije B. Lupis. Matica hrvatska - ogranak Ston, 2016.
- ↑ (srp.) Краљевине Србија и Црна Гора у ратовима 1912-1918.html Михаило Миловановић: У ЛЕТЕЋЕМ ОДРЕДУ ПУКОВНИКА ПЛАЗИНЕ
Nedovršeni članak Lješ koji govori o gradu u Europi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||||