Vidi kôd stranice Ljudevit Jonke

{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Ljudevit Jonke
| slika             = Jonke.jpg
| slika_širina      = 220px
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[29. srpnja]] [[1907.]]
| mjesto_rođenja    = [[Karlovac]]
| datum_smrti       = [[15. ožujka]] [[1979.]]
| mjesto_smrti      = [[Zagreb]]
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = [[Hrvat]]
| etnicitet         = 
| polje             = [[Filologija]]<br> <small>([[kroatistika]] i [[bohemistika]])</small>
| radna_institucija = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]
| alma_mater        = [[Sveučilište u Zagrebu]]
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = 
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| web_stranica      =
| fusnote           = 
}}

'''Ljudevit Jonke''' ([[Karlovac]], [[29. srpnja]] [[1907.]] – [[Zagreb]], [[15. ožujka]] [[1979.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]] i [[prevoditelj]].

== Životopis ==
===Mladost i školovanje===
Ljudevit Jonke rođen je u Karlovcu 1907. godine. Pučku školu i [[Gimnazija|gimnaziju]] završio je u rodnome gradu. Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] diplomirao povijest jugoslavenskih književnosti, hrvatski jezik sa staroslavenskim i narodnu historiju s ruskim i latinskim. Dvije godine (1930-32.) na studijskom je boravku na Karlovu sveučilištu u [[Prag]]u. Očituje sklonost književno-povijesnim temama, počinje prevoditi s [[češki jezik|češkoga]]. 

===Znanstveno i pedagoško djelovanje===
Od [[1933.]] godine profesor je na [[Sušak|sušačkoj]] [[Prva sušačka hrvatska gimnazija|gimnaziji]]. U Zagreb prelazi [[1940.]] gdje ga [[1942.]] profesor [[Stjepan Ivšić]] bira za asistenta na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]. Godine 1940. vjenčao se s Nadom Marković s kojom je imao kćer Dubravku (1942.) i sina Mladena (1944.).

Istodobno se bavi istraživanjima s područja kroatistike i [[Bohemistika|bohemistike]]. Doktorira disertacijom ''Dikcionar Karlovčanina Adama Patačića'' (Rad [[JAZU]] 274). Od jeseni [[1945.]] godine predaje [[češki jezik]] i [[književnost]], a od jeseni [[1949.]] godine suvremeni [[Hrvatski jezik|hrvatski književni jezik]] na istoimenoj novoosnovanoj katedri koju je vodio od svoga izbora za docenta ([[1950.]]) do umirovljenja ([[1973.]]). Redoviti profesor postao je 1960. godine.

U [[1950-ih|pedesetim]] godinama počinje sustavno proučavati dotada posve zanemarenu problematiku hrvatskoga jezika od preporoda prema kraju [[19. stoljeće|19. stoljeća]] (''Borbe oko književnog oblika imeničkog genitiva množine u 19. stoljeću'', [[1957.]]; ''Osnovni problemi hrvatskoga književnog jezika u 19. stoljeću'', [[1958.]]; ''Sporovi pri odabiranju govora za zajednički književni jezik Hrvata u 19. stoljeću'', [[1959.]]). Proučavao je djelatnost [[Bogoslav Šulek|Bogoslava Šuleka]] i [[Adolfo Veber Tkalčević|Adolfa Vebera Tkalčevića]].

Sudionik [[Novosadski dogovor|novosadskoga dogovora]], stilizator i urednik "zajedničkoga" pravopisa, jedan od urednika (također zajedničkoga) ''Rječnika hrvatskosrpskoga književnog jezika''. Godine [[1958.]] postaje izvanredni član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]]-a, 1963. godine redoviti član, a od 1965. do 1971. godine bio je direktor Akademijina Instituta za jezik.

Čim je primjena novosadskih zaključaka počela ići na štetu hrvatskoga jezika, u nizu polemika sa srpskim jezikoslovcima i književnicima branio je pravo hrvatskoga naroda na vlastiti jezik i pravo toga jezika na ravnopravan društveni položaj. Od 1958. do 1960. godine bio je predsjednik Društva nastavnika sveučilišta, visokih škola i suradnika naučnih ustanova NRH a u dva je navrata bio gost profesor na Slavenskom institutu Sveučilišta u [[Köln]]u (1964/65. i 1973/75.).<ref>[http://www.dsn-zg.hr/index.php?id=11 Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu: Dosadašnji predsjednici Društva], pristupljeno 18. srpnja 2016.</ref>

Vodio je dvije rubrike jezičnih savjeta (od [[1961.]] godine u ''[[Telegram (novine)|Telegram]]u'' i u ''[[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]u'' od [[1971.]] godine) I 17 je godina uređivao časopis ''[[Jezik (časopis)|Jezik]]''. Od [[1970.]] do [[1971.]] godine bio je predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref>[http://www.matica.hr/omatici/Predsjednici%20Matice%20hrvatske/ Predsjednici Matice hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160529221650/http://www.matica.hr/omatici/Predsjednici%20Matice%20hrvatske/ |date=29. svibnja 2016. }}, matica.hr, pristupljeno 18. srpnja 2016.</ref>

Matica hrvatska u travnju 1971. godine otkazala je "novosadski dogovor" te ga je proglasila "bespredmetnim i nevažećim" a gotovo istodobno i Jonke je povukao svoj potpis s novosadskih zaključaka.<ref>[[Marko Samardžija]], ''Ljudevit Jonke'', Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1990., {{ISBN|86-80279-33-1}}, str. 120.</ref>
{{citat2|Za svoje povlačenje potpisa navodi ove razloge: »zbog znanstvene neopravdanosti i neosnovanosti, zbog pritisaka na hrvatski književni jezik, zbog pritisaka na hrvatske lingviste koji su branili prirodna prava hrvatskoga književnog jezika«.}}<ref>Marko Samardžija, ''Ljudevit Jonke'', Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1990., {{ISBN|86-80279-33-1}}, str. 122.</ref>

Zbog "hrvatskoga nacionalizma" osuđen je poslije donošenja ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'', a nakon puča u [[Karađorđevo|Karađorđevu]] ([[1971.]]) prisilno je [[1973.]] godine umirovljen. Otada je radio na završetku ''Rječnika'' JAZU. Jonkeova je glavna zasluga (osim polemičkih i političkih rasprava u kojima je obavio lavovski dio borbe protiv planiranoga nasilnog posrbljavanja hrvatskoga jezika) u tome što je revitalizirao interes za doprinos Zagrebačke filološke škole i njenu bitnu ulogu u standardizaciji hrvatskoga jezika - činjenica koja je često iz političkih razloga potiskivana i prešućivana.

Umro je u Zagrebu 1979. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=312 Gradska groblja Zagreb - J], gradskagroblja.hr, pristupljeno 12. svibnja 2018.</ref>

== Djela ==
* ''Dikcionar Adama Patačića. Studija iz hrvatske kajkavske leksikografije'', Zagreb, 1949., doktorska disertacija <small>([https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=172177 digitalizirano izdanje])</small>
* ''Književni jezik u teoriji i praksi'', Zagreb, 1964. (2. proš. izd. 1965.)<ref>[[Božidar Finka]], [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7087/87360/hrcak.srce.hr/file/341110.pdf ''Još jednom o knjizi »Književni jezik u teoriji i praksi«''], ''[[Jezik (časopis)|Jezik]]'' 4/1965.</ref>
* ''Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća'', Zagreb, 1971. 
* ''Hrvatski književni jezik danas'', Zagreb, 1971. (zabranjeno)
* ''Rasprave i članci'', prir. [[Ivo Pranjković]], Biblioteka [[Stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 128, Matica hrvatska, Zagreb, 2015.<ref>[http://www.matica.hr/knjige/1117/ Knjige. Ljudevit Jonke. Rasprave i članci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160817094953/http://www.matica.hr/knjige/1117/ |date=17. kolovoza 2016. }}, matica.hr, pristupljeno 18. srpnja 2016.</ref>

==Spomen==
* [[Nagrada Ljudevit Jonke]], nagrada [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] za iznimna postignuća jezikoslovaca za promicanje hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu<ref>[https://archive.today/20130710140301/http://interpublic.hr/vijesti/item/124-nagrada-ljudevit-jonke-laureat-aleksandra-%C5%A1%C4%8Dukanec.html Nagrada Ljudevit Jonke: Laureat Aleksandra Šćukanec], interpublic.hr, (u pismohrani archive.is) pristupljeno 18. srpnja 2016.</ref><ref>[http://www.matica.hr/omatici/Nagrade%20i%20odli%C4%8Dja%20Matice%20hrvatske/ Matica hrvatska - O Matici hrvatskoj - Nagrade i odličja Matice hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160730132812/http://www.matica.hr/omatici/Nagrade%20i%20odli%C4%8Dja%20Matice%20hrvatske/ |date=30. srpnja 2016. }}, matica.hr, pristupljeno 18. srpnja 2016.</ref>

==Bibliografija==
* [[Rudolf Filipović]] (uredio), [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=188259 ''Ljudevit Jonke : 1907-1979''] (spomenica), [[JAZU]], Razred za filologiju, Zagreb, 1980. (44 str.)

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
;Mrežna mjesta
* [http://www.matica.hr/media/uploads/knjige/jonke_shk/JonkeSHK021.pdf Selektivna bibliografija Jonkeovih djela i tekstova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160817095855/http://www.matica.hr/media/uploads/knjige/jonke_shk/JonkeSHK021.pdf |date=17. kolovoza 2016. }}
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=147 Hrvatski biografski leksikon: Jonke, Ljudevit]. (Marko Samardžija, 2005.) 
* [[Nataša Bašić]], [http://hrcak.srce.hr/46054 Ljudevit Jonke i jugoslavenski jezični unitarizam]
* [[Krešimir Mićanović]], [http://www.matica.hr/vijenac/571/Ljudevit%20Jonke%20na%20braniku%20hrvatskoga%20knji%C5%BEevnog%20jezika/ Ljudevit Jonke u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti. Ljudevit Jonke na braniku hrvatskoga književnog jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160817072620/http://www.matica.hr/vijenac/571/Ljudevit%20Jonke%20na%20braniku%20hrvatskoga%20knji%C5%BEevnog%20jezika/ |date=17. kolovoza 2016. }}, [http://www.matica.hr/vijenac/571/ ''Vijenac'', br. 571] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160622142016/http://www.matica.hr/vijenac/571/ |date=22. lipnja 2016. }}, 21. siječnja 2016.

<big></big>
{{Predsjednici Matice hrvatske}}

{{GLAVNIRASPORED:Jonke, Ljudevit}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Predsjednici Matice hrvatske]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]
[[Kategorija:Hrvatski kroatisti]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Karlovac]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]