Hrastova imela
| Hrastova imela | |
|---|---|
L. europaeus | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Santalales |
| Porodica: | Loranthaceae |
| Rod: | Loranthus |
| Vrsta: | L. europaeus |
| Dvojno ime | |
| Loranthus europaeus Jacq. | |
| Tipični rod | |
| Tipična vrsta | |
| Baze podataka | |
Hrastova imela (europska žuta imela, europski ljepak; lat. Loranthus europaeus), poluparazitski grm iz porodice ljepkovki, raširen po srednjoj i južnoj Europi, te po dijelovima Azije (Turska, Sirija, Irak, Iran)
Raste najviše na hrastovima ali pogoduju joj i pitomi kesten, Obična bukva, viseća breza, lipa, obični grab, poljski javor ili klen (Acer campestre) pa i maslina. Naraste od 50 do 100 cm. Kora je svjetlosmeđa do tamnosmeđa (ponekad crnkasta). Listovi su listopadni i nasuprotni. Cjetovi su dvospolni ili jednospolni.
Sjemenke žute imele zaslijepe se za pogodnu granu nakon čega razviju poseban organ kojim prodiru u tkivo domaćina dok ne dođe do ksilema (provodnih cijevi kojima struji voda, minerali) Od domaćina uzima vodu i minerale, a organske tvari pribavlja fotosintezom. Vremenom domaćin počinje da se suši i propada.[1]
- ↑ Pijani tvor Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. veljače 2025. (Wayback Machine) Pristupljeno 1. ožujka 2020.
- L. europaeus na drvetu
- L. europaeus na drvetu
- L. europaeus