Lutkina kuća

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Betty Hennings kao Nora u Kraljevskom kazalištu u Kopenhagenu, 1879. ili 1880.

Lutkina kuća ili Nora (norv.: Et Dukkehjem) je drama u tri čina norveškog pisca Henrika Ibsena, napisana 1879. godine. Kazališni komad je imao praizvedbu 21. prosinca 1879. godine u Kopenhagenu.

Radnja[uredi VE | uredi]

Glavna protagonistkinja je Nora, koja je udata za odvjetnika Torvalda Helmera i koji na izgled žive u skladnom braku. Drama govori o braku i ispred svega ulozi žene u njemu. Lutkina kuća se završava kada Nora napušta svoj dom da mi mogla postati osoba a ne samo lutka što je bila do tada. Većina je uglavnom iznenađena krajem. Razlog zbog kojeg Nora napušta svog muža i svoju djecu je nešto što se u to vrijeme smatralo da nije dio ženske naravi.

Likovi[uredi VE | uredi]

  • Torvald Helmer, odvjetnik
  • Nora Helmer, njegova supruga
  • Njihovih troje djece
  • Doktor Rank
  • Gospođa Kristina Linde
  • Odvjetnik Nils Krogstad
  • Anne-Marie, dadilja kod Helmerovih
  • Sluškinja
  • Čistačica

Reakcije[uredi VE | uredi]

Drama je izazvala rasprave u cijeloj Nordijskoj regiji jer je zagovarala žensku emancipaciju. To je bilo važno kazališno djelo za radikalne pisce 1880-ih koji su kritizirali brak, seksualne norme i podređeni položaj žene u društvu. Ibsen je s ovim djelom utjecao na to da su i drugi pisci pisali o ovoj temi npr. Alfhild Agrell u drami Spašena (1882.), koja ima temelje u Ibsenovoj drami ali s jednim jačim pesimističkim pogledom na mogućnost ženske emancipacije i napredovanja. August Strindberg je napisao vrlo kritičan odgovor na Lutkinu kuću, u istoimenoj noveli koja je objavljena u zbirci kratkih priča Oženjeni. I diljem svijeta su vođene rasprave što se dogodilo s Norom kad je napustila dom. [1]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Lutkina kuća

Dolls House by Henrik Ibsen

Izvori[uredi VE | uredi]