Prijeđi na sadržaj

Lyonski progoni

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta kršćanstvo. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija
Amfiteatar Trojice Gala u Lyonu, mjesto progona.

Lyonski progoni odnose se na progone kršćana 177. u Lugdunumu u Rimskoj Galiji (današnjem Lyonu), za vladavine Marka Aurelija. Bilježe ih Euzebije Cezarejski u svojoj Povijesti Crkve i Grgur Tourski u svojem djelu O slavi mučenika (De Gloria martyrum), što predstavlja najstariji spomen kršćanstva na francuskom tlu. Među poznatijim mučenicima navode se vjerojatni osnivač prve kršćanske zajednice u Lugdunumu i njegov prvi biskup, sv. Potin iz Male Azije, koji je zatočen preminuo u zatvoru, ropkinja sv. Blandina, koja je prema Euzebijevim zapisima bila zavezana za mrežu i postavljena ispred razjarena bika,[1] Epipodije i Aleksandar, Matur, bečki đakon Sancto i dr.[2] Navodi se kako je u progonima stradalo 48 kršćana, polovina od kojih su bili Grci, a polovina Galoromani.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Sveta Blandina, pristupljeno 24. prosinca 2020.
  2. The Letter of the Churchs of Vienna and Lyons to the Churches of Asia and Phrygia including the story of the Blessed Blandina (engl.) u Mrežnoj pismohrani srednjovjekovnih izvora Sveučilišta Fordham
  3. Goyau, Geogres. Lyons (engl.) Catholic Encyclopedia, Robert Appleton Company, New York, 1910., sv. 9