Lyonski progoni
Lyonski progoni odnose se na progone kršćana 177. u Lugdunumu u Rimskoj Galiji (današnjem Lyonu), za vladavine Marka Aurelija. Bilježe ih Euzebije Cezarejski u svojoj Povijesti Crkve i Grgur Tourski u svojem djelu O slavi mučenika (De Gloria martyrum), što predstavlja najstariji spomen kršćanstva na francuskom tlu. Među poznatijim mučenicima navode se vjerojatni osnivač prve kršćanske zajednice u Lugdunumu i njegov prvi biskup, sv. Potin iz Male Azije, koji je zatočen preminuo u zatvoru, ropkinja sv. Blandina, koja je prema Euzebijevim zapisima bila zavezana za mrežu i postavljena ispred razjarena bika,[1] Epipodije i Aleksandar, Matur, bečki đakon Sancto i dr.[2] Navodi se kako je u progonima stradalo 48 kršćana, polovina od kojih su bili Grci, a polovina Galoromani.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Sveta Blandina, pristupljeno 24. prosinca 2020.
- ↑ The Letter of the Churchs of Vienna and Lyons to the Churches of Asia and Phrygia including the story of the Blessed Blandina (engl.) u Mrežnoj pismohrani srednjovjekovnih izvora Sveučilišta Fordham
- ↑ Goyau, Geogres. Lyons (engl.) Catholic Encyclopedia, Robert Appleton Company, New York, 1910., sv. 9