M/T Marko Polo

Izvor: Wikipedija
M/T Marko Polo
Trajekt Marko Polo
Trajekt Marko Polo u riječkoj luci
Državna pripadnost:
Hrvatska
Hrvatska zastava
Brodogradilište Ateliers&Chantiers, Le Havre, Francuska
Porinuće listopad 1972.
Stavljen u službu 1973.[1]
Preimenovan
  • Peter Wessel za brodarsku tvrtku iz Norveške
  • 1984. u najmu za Nizozemsku - dobiva ime Zeeland
  • 1985. prodan tvrtki Stena Line - ime Stena Nordica
  • 1988. kupuje ga Jadrolinija i dobiva ime Marko Polo
  • Status u službi
    Matična luka Rijeka
    Glavne osobine
    Dužina 128,13 m
    Širina 19,62 m
    Gaz 5,73 m
    Pogon motor 15000 kW
    Brzina
  • maksimalna: 21 čv
  • prosječna: 16 čv
  • Kapacitet
  • kapacitet putnika: 1000 osoba
  • kapacitet vozila: 270 automobila
  • M/T Marko Polo je trajekt za dužobalne i međunarodne linije, u sastavu flote hrvatskog brodara Jadrolinije.

    Kapacitet[uredi | uredi kôd]

    Pramčana rampa

    Brod ima kapacitet prijevoza 1000 osoba i 270 automobila. Ima 153 kabine, odnosno ukupno 551 krevet. Brod ima veliku kavanu s plesnim podijem (368 mjesta) i dječjim kutkom, restoran (222 mjesta), salon (80 mjesta), aperitiv bar (60 mjesta) i "duty free" shop (samo na međunarodnim linijama).[2]

    Nasukavanje 2009.[uredi | uredi kôd]

    Trajekt je u noći 24. listopada 2009. godine doživio havariju nasukavši se na obalu otočića Sita. Do nasukanja broda Marko Polo došlo zbog nautičke pogreške članova posade u straži. Članovi posade nisu pravodobno promijenili kurs plovidbe na utvrđenoj poziciji, pa je brod najprije zastrugao desnim bokom i udario desnim vijkom i kormilom u otočić Balabra, a nakon toga se nasukao na sjeverozapadni dio obale otočića Sit.[3] Odsukan je nakon mjesec dana i odtegljen u Mali Lošinj gdje je i popravljen. Akciju odsukavanja i tegljenja provela je tvrtka Jadranski pomorski servis uz pomoć stručnjaka iz nizozemske tvrtke "Smith Salvage" iz Rotterdama. Za odsukavanje broda korišteni su zračni omotači. Pod trup broda postavljene su i šine, kako bi brod, koji su povlačila tri tegljača Jadranskog pomorskog servisa, mogao skliznuti u more. Kako bi se olakšalo oduskavanje, korištena je i plovna dizalica, a prepiljen je i dio trupa s kojim je brod "nasjeo" na otok Sit, i koji je ionako bio oštećen. Nakon remonta u brodogradilištu Mali Lošinj, od svibnja 2010. ponovo je u službi.[4] [5]

    Izvori[uredi | uredi kôd]

    1. www.marinetraffic.com
    2. www.jadrolinija.hr
    3. Do nasukanja broda Marko Polo došlo uslijed nautičke pogreške, www.mmpi.hr
    4. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. svibnja 2010. Pristupljeno 27. svibnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
    5. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. siječnja 2010. Pristupljeno 15. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

    Povezani članci[uredi | uredi kôd]

    Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

    Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Trajekt Marko Polo