Prijeđi na sadržaj

M/T Marko Polo

Izvor: Wikipedija
M/T Marko Polo
Trajekt Marko Polo
Trajekt Marko Polo u riječkoj luci
Državna pripadnost:
Hrvatska
Hrvatska zastava
Brodogradilište Ateliers&Chantiers, Le Havre, Francuska
Porinuće listopad 1972.
Stavljen u službu 1973.[1]
Preimenovan
  • Peter Wessel za brodarsku tvrtku iz Norveške
  • 1984. u najmu za Nizozemsku - dobiva ime Zeeland
  • 1985. prodan tvrtki Stena Line - ime Stena Nordica
  • 1988. kupuje ga Jadrolinija i dobiva ime Marko Polo
  • Status u službi
    Matična luka Rijeka
    Glavne osobine
    Dužina 128,13 m
    Širina 19,62 m
    Gaz 5,73 m
    Pogon motor 15000 kW
    Brzina
  • maksimalna: 21 čv
  • prosječna: 16 čv
  • Kapacitet
  • kapacitet putnika: 1000 osoba
  • kapacitet vozila: 270 automobila
  • M/T Marko Polo je trajekt za dužobalne i međunarodne linije, u sastavu flote hrvatskog brodara Jadrolinije.

    Kapacitet

    [uredi | uredi kôd]
    Pramčana rampa

    Brod ima kapacitet prijevoza 1000 osoba i 270 automobila. Ima 153 kabine, odnosno ukupno 551 krevet. Brod ima veliku kavanu s plesnim podijem (368 mjesta) i dječjim kutkom, restoran (222 mjesta), salon (80 mjesta), aperitiv bar (60 mjesta) i "duty free" shop (samo na međunarodnim linijama).[2]

    Nasukavanje 2009.

    [uredi | uredi kôd]

    Trajekt je u noći 24. listopada 2009. godine doživio havariju nasukavši se na obalu otočića Sita. Do nasukanja broda Marko Polo došlo zbog nautičke pogreške članova posade u straži. Članovi posade nisu pravodobno promijenili kurs plovidbe na utvrđenoj poziciji, pa je brod najprije zastrugao desnim bokom i udario desnim vijkom i kormilom u otočić Balabra, a nakon toga se nasukao na sjeverozapadni dio obale otočića Sit.[3] Odsukan je nakon mjesec dana i odtegljen u Mali Lošinj gdje je i popravljen. Akciju odsukavanja i tegljenja provela je tvrtka Jadranski pomorski servis uz pomoć stručnjaka iz nizozemske tvrtke "Smith Salvage" iz Rotterdama. Za odsukavanje broda korišteni su zračni omotači. Pod trup broda postavljene su i šine, kako bi brod, koji su povlačila tri tegljača Jadranskog pomorskog servisa, mogao skliznuti u more. Kako bi se olakšalo oduskavanje, korištena je i plovna dizalica, a prepiljen je i dio trupa s kojim je brod "nasjeo" na otok Sit, i koji je ionako bio oštećen. Nakon remonta u brodogradilištu Mali Lošinj, od svibnja 2010. ponovo je u službi.[4] [5]

    Izvori

    [uredi | uredi kôd]
    1. www.marinetraffic.com
    2. www.jadrolinija.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 28. listopada 2009.
    3. Do nasukanja broda Marko Polo došlo uslijed nautičke pogreške, www.mmpi.hr
    4. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. svibnja 2010. Pristupljeno 27. svibnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
    5. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. siječnja 2010. Pristupljeno 15. veljače 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

    Povezani članci

    [uredi | uredi kôd]

    Vanjske poveznice

    [uredi | uredi kôd]
    Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Trajekt Marko Polo