Le Havre

Koordinate: 49°29′N 0°06′E / 49.483°N 0.100°E / 49.483; 0.100
Izvor: Wikipedija
Le Havre
Grb Le Havrea
Grb
Nadimak: Porte Océane ("Oceanska vrata")
Koordinate: 49°29′N 0°06′E / 49.483°N 0.100°E / 49.483; 0.100
Država Francuska
Pokrajina Zastava Gornje Normandije Gornja Normandija
Departman Seine-Maritime (dep. 76)
Okrug Le Havre
Vlast
 - Gradonačelnik Antoine Rufenacht (UMP)
Površina
 - Ukupna 46,95 km2
Visina 8 m
Najveća visina 73 m
Najmanja visina 2 m
Stanovništvo (2007.)
 - Grad 179.751
 - Gustoća 3.829/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 76600, 76610, 76620
Pozivni broj +33 35
Službena stranica ville-lehavre.fr
Zemljovid
Le Havre na zemljovidu Francuske
Le Havre
Le Havre
class=notpageimage|
Položaj Le Havrea na karti Francuske

Le Havre je grad u francuskoj pokrajini Gornjoj Normandiji. Leži na desnoj obali ušća rijeke Seine u La Manche.

Le Havre je prvenstveno, kako mu i ime kaže, luka (francuski Havre znači "luka"), jedna od francuskih najznačajnijih. Grad je udaljen dva sata vožnje vlakom od Pariza, a trajektom je povezan s Portsmouthom u Ujedinjenom Kraljevstvu. Le Havre je druga najveća luka u Francuskoj, poslije Marseillea, i druga podprefektura (poslije Reimsa) s 291.765 stanovnika u širem gradskom području.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Karta središta Le Havrea

Osnovan je 1517. godine i nazvan Franciscopolis po kralju Franji I., ali je ubrzo preimenovan u Le Havre-de-Grâce ("Luka milosti") prema crkvi Notre-Dame-de-Grace ("Gospa od milosti") koja je postojala tu prije nego što grad je osnovan. Godine 1793. ponovo je kratko promijenio ime, ovaj put u Hâvre de Marat, "Maratova luka", a od 1795. zove se samo "Le Havre".

Dok se nalazio pod njemačkom okupacijom, grad je gotovo u potpunosti uništen 1944. god. tijekom bitke za Normandiju. 5.000 ljudi je poginulo, a uništeno 12.000 domova, uglavnom od savezničkog zračnog napada. Zbog toga je Le Havre 18. srpnja 1949. god. nagrađen ordenom Legije časti. Nakon rata, uništeno povijesno središte grada je obnovljeno u stilu moderne arhitekture Augustea Perreta. Modernistički uređen centar grada nalazi se na popisu UNESCO-ove Svjetske kulturne baštine od 2005. god.

Le Havre je nekad bio sinonim za urbanu tamu i sivilo. Stanovnici grada su učinili mnogo kako bi to promijenili, te se danas o Le Havre govori kao o Brasiliji Francuske.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Dana 15. srpnja 2005. god., UNESCO je upisao središte grada Le Havrea na popis mjesta svjetske baštine u Europi, u čast "inovativne uporabe potencijala betona." Sa svojih 133-hektara, prema UNESCO-u, on predstavlja „izuzetan primjer arhitekture i urbanizma nakon rata”, te je jedan od rijetkih suvremenih mjesta svjetske baštine u Europi. Od 1945. – 54. god. Auguste Perret je bio glavni urbanist zaslužan za obnovu Le Havrea. Za izgradnju je koristio pijesak i opeke iz ruševina grada koji je stradao u Drugom svjetskom ratu, koji su bili odvajani po boji. S timom od 60 arhitekata dizajnirao je bulevare i osovinu dugih ulica s redom kuća od betona s jasnim i jednostavnim ukrasima i nizom kolonada. Od građevina se ističu 107 m visok oktogonalni toranj Crkve sv. Josipa (Eglise Saint-Joseph du Havre, 1951.) koji izgleda poput svjetionika, dok njegovih 12.700 šarenih vitraja osvjetljava unutrašnjost crkve.

Le Havre, obnovljeni grad Augustea Perreta
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Francuska
Godina uvrštenja2005. (29. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1181
Koordinate49°29′39″N 0°06′29″E / 49.4942°N 0.1081°E / 49.4942; 0.1081 (WD)
Le Havre na zemljovidu Francuske
Le Havre
Le Havre
  • Prirodoslovni muzej
    Prirodoslovni muzej
  • Muzej grada Le Havrea
    Muzej grada Le Havrea
  • Soba iz 19. st. u Muzeju Maison de l'armateur
    Soba iz 19. st. u Muzeju Maison de l'armateur

Ostale znamenitosti su:

  • Crkva sv. Mihovila (Eglise St. Michele)
  • Crkva sv. Franje (Eglise St. François) [2]
  • Crkva sv. Ane (Eglise St. Anne)[3]
  • Crkva sv. Marije
  • Crkva sv. Mihovila (St. Michel d'Ingouville chapel) (15. st.) [4]
  • Prezbeterijanska reformistička crkva (Eglise Réformée), u ulici 47 rue Anatole France, izgrađena 1857., i nakon bombardiranja 1941. obnovljeni su joj krov i svod 1953. (arhitekti ureda Augustea Perreta: Jacques Lamy i Gérard Dupasquier). Jedina građevina u gradu koja je ujedno i stara i moderna.
  • Muzej umjetnosti André Malraux s kolekcijom umjetničkih djela od 16. st. do moderne umjetnosti (uključujući djela umjetnika kao što su: Eugène Boudin, Eugène Delacroix, Gustave Courbet, Edgar Degas, Édouard Manet, Pierre-Auguste Renoir, Georges Seurat, Raoul Dufy, Alfred Sisley). Kolekcija djela impresionizma je veća samo ona u pariškom d'Orsayu
  • Muzej grada (Musée du Vieux Havre)
  • Prirodoslovni muzej (Musée d'histoire naturelle)
  • Kulturni centar "Vulcan" (Oscar Niemeyer)
  • Japanski vrt
  • Katedrala Naše Gospe u Le Havreu iz 16. st. je najstarija preživjela građevina u Le Havreu
    Katedrala Naše Gospe u Le Havreu iz 16. st. je najstarija preživjela građevina u Le Havreu
  • Crkva sv. Vincenta (Eglise St. Vincent)[1]
    Crkva sv. Vincenta (Eglise St. Vincent)[1]
  • Stara brodovlasnička kuća u Le Havreu (18. st.)
    Stara brodovlasnička kuća u Le Havreu (18. st.)
  • Opatija Graville posvećena sv. Honorini na obali Seine
    Opatija Graville posvećena sv. Honorini na obali Seine

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

U Le Havreu djeluje nogometni klub Le Havre AC koji od sezone 2009. – 10. igra u Ligue 2, drugoj francuskoj ligi.

U gradu se svake godine održavaju i natjecanja u jedrenju, koja su započela natjecanjima za Ljetne olipijske igre 1900. i 1924. god.

Prijateljski gradovi[uredi | uredi kôd]

Le Havre ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Le Havre

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (43)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) • Maison Carrée (2023.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (6)
Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  6) Francuski prekomorski posjedi  

Nedovršeni članak Le Havre koji govori o gradu u Francuskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Le_Havre&oldid=6857051"