Prijeđi na sadržaj

Makedonska Kamenica

Koordinate: 42°02′N 22°59′E / 42.033°N 22.983°E / 42.033; 22.983
Izvor: Wikipedija
Makedonska Kamenica
Македонска Каменица
Makedonska Kamenica
Osnovni podaci
Država Sjeverna Makedonija
Općina Općina Makedonska Kamenica
Stanovništvo 5.147 (2002.)
Visina 540 m
Koordinate 42°02′N 22°59′E / 42.033°N 22.983°E / 42.033; 22.983
Poštanski broj 2304
Pozivni broj 033
Registarska oznaka DE
Gradonačelnik Darko Mitevski
Službena stranica www.makedonskakamenica
Karta
Makedonska Kamenica na zemljovidu Sjeverne Makedonije
Makedonska Kamenica
Makedonska Kamenica
Makedonska Kamenica na zemljovidu Sjeverne Makedonije

Makedonska Kamenica (makedonski: Македонска Каменица ) je gradić od 5.147 stanovnika na sjeveroistoku Republike Makedonije na obroncima Osogovske planine.

Sjedište je istoimene Općine Makedonska Kamenica, koja ima 8 110 stanovnika (po popisu iz 2002.).[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Kamenica kako se je tada zvala, prvi put se spominje u otomanskom defteru (popisu stanovništva) iz 1570.1573. za Ćustendilski sandžak u nahiji Pijanec. Tako saznajemo da postoji selo Kamenica, u kojem živi 80 obitelji i 59 neoženjenih osoba koje su porezni obeveznici.[2]

Tijekom XIII st. u Osogovsku regiju došli su saski rudari iz mađarskih i njemačkih zemalja, te obnovili rudarstvo u zapuštenim rimskim rudnicima. U XIV. st. kotlina Pijanec došala je pod vlast Otomanskog carstva. U Kamenici koja je u planinskom kraju, vremenom se razvio otpor na otomansku vlast, u obliku odmetništva (poznatog kao hajdukovanje), iz tog vremena osobito je bio poznat Deda Iljo Maleševski, zvan i vojvoda Iljo (1805.1898.), veliki hajduk, i nacionalni junak.

Kamenica je bila selo sve do otvaranja rudnika olova i cinka Sasa 1966. Od 1996. Makedonska Kamenica je i samostalna općina, do tada bila je u sastavu Općine Delčevo.

Zemljopisne odlike

[uredi | uredi kôd]

Makedonska Kamenica se nalazi na južnim padinama Osogovske planine u kotlini Pijanec. Kroz gradić protiče Kamenička reka. Na par kilometara od Kamenice izgrađeno je umjetno Jezero Kalimanci, u koje se slijevaju vode dviju rijeka Kamenice i Bregalnice. Kroz grad prolazi magistralna cesta M-5, kojom je Makedonska Kamenica povezana s Kočanima i Delčevom, i regionalna cesta P-208 koja vodi za rudnik Sasa i Osogovo.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Glavna djelatnost u Kamenici bio je obližnji rudnik olova i cinka Sasa, i uz njega povezana Cinkarna te pogon tekstilne industrije Tamateks, Tekstil-M.

Poljoprivreda je uglavnom vezana uz stočarstvo.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Po popisu stanovništa iz 2002. Makedonska Kamenica imala je 5 147 stanovnika,[3] a sastav je bio sljedeći:

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Rezultati makedonskog popisa 2002.
  2. (Соколоски 1983, 272). Опширни пописни дефтери од XVI век за Ќустендилскиот санџак, превод, редакција и коментар Методија Соколоски Архив на Македонија, 1980.
  3. Popis stanovništva u Republici Makedoniji, 2002.: Konačni podatci

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]