Marijan Mikac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Marijan Mikac (Senj 29. siječnja 1903.16. ožujka 1972. na brodu na Atlantskom oceanu pri povratku iz Europe u Australiju), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, pisac, pjesnik, novinar, publicist i filmski stručnjak, pionir hrvatskog filma. Stvarao je i na srpskom jeziku (u početku) i na španjolskom.[1] Začetnik je profesionalne filmske proizvodnje u Hrvatskoj. Omogućio je snimanje prvog hrvatskog umjetničkog filma Lisinski. [2]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se je 1903. u Senju. Prve razred pomorske pohađao u Senju, a nastavio i okončao srednju u Bakru gdje je išao u najstariju hrvatsku pomorsku školu, Pomorsku akademiju "Nautika" u Bakru. U struci je radio neko vrijem, nakon čega djeluje kao novinar, književnik, publicist i filmski stručnjak. Krajem 1920-ih otišao je živjeti i raditi u Sjedinjene Američke Države gdje je bio zaposlenik velikih filmskih kuća kao par godina u "20 Century Fox Film" i desetljeće u "Paramount Pictures". Iskustva je prenio u ratnu Hrvatsku. Postao je upraviteljem Državnog slikopisnog zavoda "Hrvatski slikopis" ("Croatia mm"). Znanja je usavršio studijskim boravcima u Francuskoj i Njemačkoj. U Titovoj Jugoslaviji ga je nova vlast zatvorila u koncentracijski logor[koji?] i sudila. Imao je dobre veze pa je isposlovao puštanje na slobodu. Zbog neizvjesna okružja koje je stalno nosilo pogibao novog uhićenja, zlostavljanja i smrti, u drugoj polovici 1947. emigrirao je s cijelom obitelji u Trst, a na godinu u Argentinu. Polovicom 1960-ih nastanio se je u Australiji. Koju godinu zatim odselio je doselio u Španjolsku, od kamo se opet vratio ubrzo u Australiju. Umro je tijekom plovidbe na Atlantskom oceanu 16. ožujka 1972., na brodu kojim se iz Europe vraćao u Australiju.[1]

Bio je suradnik časopisa Zenit.

1941. je u Hrvatskoj imenovan ravnateljem u Državnom ravnateljstvu za film. Začetnik profesionalne filmske proizvodnje u Hrvatskoj. Omogućio je snimanje prvog hrvatskog umjetničkog filma Lisinski.

Nakon sloma NDH Marijan Mikac je bio primoran napustiti Hrvatsku i postao hrvatski emigrantski pisac.

U kulturnom životu emigracije njegova djelatnost je bila ispunjena u prvom redu samostalnošću i neovisnošću hrvatske države.

U samostalnoj državi zagrebačka nakladnička kuća "Vedis" i Ogranak Matice Hrvatske iz Senja su 2016. godine zajednički izdali pretisak njegovog kapitalnog djela "Film u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj", kojeg je za tisak priredio i napisao opširan pogovor Veljko Krulčić.

Djela[uredi VE | uredi]

Objavio je djela:[1]

  • Efekt na defektu (zenitistička poezija; na srpskom) 1923.
  • Fenomen majmun (zenitistički roman; na srpskom), 1925.
  • Pod teretom lengera (crtice; na srpskom), 1926.
  • Mornari, žene, leševi (pripovijesti), 1942.
  • Tri godine rada Hrvatskog slikopisa, 1944.
  • Vidas sin valor (pripovijetke na španjolskom), 1951.
  • U povorci smrti (roman), 1954.
  • Las Aventuras de Moritz Schwarz (roman "Doživljaji Morica Švarca u Hitlerovoj Njemačkoj" preveden na španjolski), Buenos Aires,1959.
  • Misija u Hrvatskoj (priredio za tisak, napisao predgovor i komentare za ovaj dnevnik Giuseppea Masuccia, tajnika opata Marconea, koji je bio posebni izaslanik Pia XII. kod hrvatskog Episkopata u doba NDH), 1967.
  • Majčin hljeb (roman), Madrid, 1968.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Film u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Izd. Drinine knjižnice, 1971.
  • Tri godine rada Hrvatskog slikopisa, Državni slikopisni zavod "Hrvatski slikopis", 1944
  • U povorci smrti: roman iz doba hrvatske tragedije god. 1945, "Croatia" Hrv. Izdavalački Zavod, 1954
  • Zenitističko predavanje u Petrinji, "Hrvatska Banovina", III / 8. IX., 1923., br. 35, str. 2
  • Zenitističke večernje u Petrinji (Boris Vrga), "Generacije", br. 8, 1995.

Nagrade i prizanja[uredi VE | uredi]

  • Šimun Šito Ćorić uvrstio ga je u svoju antologiju 60 hrvatskih emigrantskih pisaca. Za zbirku pripovijedaka na španjolskom jeziku "Vidas sin valor" dobio je uglednu argentinsku književnu nagradu. [1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Šimun Šito Ćorić: 60 hrv. emigrantskih pisaca, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na [1] 5. prosinca 2012. Pristupljeno 16. travnja 2019.
  2. Matica hrvatska ogranak Senj predstavlja knjigu, Grad Senj. 20. travnja 2016. Pristupljeno 16. travnja 2019.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]