Prijeđi na sadržaj

Hrvatsko iseljeništvo

Izvor: Wikipedija
Rasprostranjenost hrvatskog iseljeništva.

██ Hrvatska

██ više od 100 000 pripadnika

██ više od 10 000 pripadnika

██ više od 1000 pripadnika

Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu (Gradišćanski Hrvati u Austriji, Moliški Hrvati u Italiji, Hrvati u Vojvodini, Hrvati u Mađarskoj, Moravski Hrvati u Češkoj, Karaševski Hrvati u Rumunjskoj, Janjevci na Kosovu i dr.). Skoro 4 milijuna Hrvata i njihovih potomaka živi izvan granica Republike Hrvatske.[1] Procjenjuje se da više Hrvata živi u iseljeništvu negoli u Hrvatskoj.[2] Oko milijun hrvatskih državljana živi izvan Hrvatske, najviše u BiH i Njemačkoj.[3]

O iseljenicima se u Hrvatskoj skrbe Hrvatska matica iseljenika i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a unutar prvih šest hrvatskih Vlada djelovalo je i Ministarstvo iseljeništva. U sklopu Središnjega državnog ureda od 2026. djeluje i Savjet mladih Hrvata izvan Hrvatske.[4]

Povijest iseljavanja

[uredi | uredi kôd]
Reklamni plakat Južnoameričkog parobrodarskog društva iz 20. stoljeća.
Podrobniji članak o temi: Iseljavanje Hrvata

Velika iseljavanja Hrvata počela su još u 15. stoljeću širenjem Osmanskoga Carstva.[5] Posljedica tih iseljavanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji (Gradišćanski Hrvati), Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj (Moravski Hrvati), Italiji (Moliški Hrvati) i Rumunjskoj (Karaševski Hrvati).

U drugoj polovici 19. stoljeća i osobito na prijelazu u 20. stoljeće Hrvati se masovno iseljuju u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku.[6]

Od 1900. godine do 1948. Hrvatsku je napustilo oko 940 000 stanovnika.[7]

Značajno raseljavanje Hrvata u razne zemlje zapadnog svijeta zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, uglavnom u potrazi za boljim životnim uvjetima, a dio i zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom.[7] Procjenjuje se da je od 1948. do 1991. domovinu napustilo 860 000 osoba.[7]

Posljednji val iseljavanja krenuo je 2006. i jačao je s gospodarskom krizom koja je vrhunac imala 2008. godine. Slobodan pristup zaposlenju u Europskoj uniji omogućio je masovno iseljavanje nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. godine.[7] Procjenjuje se da se otad do 2016. godine samo u Njemačku, Austriju i Irsku iselilo oko 200 000[8] uglavnom mladih visokoobrazovanih ljudi, a samo u 2019. službeni je podatak o 40 000 iseljenika;[7] Hrvatska je između popisa stanovništva 2011. i 2021. godine izgubila oko pola milijuna stanovnika. Kao razloge odlaska anketirani iseljenici navodili su nemogućnost zarađivanja za normalan život, korupciju i opću netrpeljivost,[9] loše vođenu državu, opće beznađe i zapošljavanje po političkim i rodbinskim vezama.[10] Smatra se da Hrvatska u sklopu globalnih kretanja ne stvara dovoljno društvenih i gospodarskih prilika za svoje stanovnike.[7]

Povratnici

[uredi | uredi kôd]

Tijekom 2022., 2023. i 2024., u Hrvatsku se godišnje prosječno vraćalo 10 000 iseljenika[11], najviše u Slavoniju i Splitsko-dalmatinsku županiju.[12] Oko 1360 osoba vratilo se u Hrvatsku putem mjere „Biram Hrvatsku”.[13]

Postupak povratka dugo je vremena uvelike ovisio o tome ima li povratnik hrvatsko državljanstvo.[12] Izmjenama Zakona o državljanstvu hrvatski povratnici bez državljanstva ne tretiraju se kao stranci.[12] Potvrdu kojom se dobiva boravak i stječe pravo na zapošljavanje i obrazovanje u 2024. zatražilo je oko 600 osoba.[12] Kako je jezik često najveća prepreka tijekom povratka, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH održava mrežni tečaj hrvatskoga jezika, koji je do sredine 2025. pohađalo više od 32 tisuće polaznika.[12] Većina hrvatskih sveučilišta ima i kvote za upis povratnika i hrvatskih iseljenika.[12]

Od 2014. održava se međunarodna poslovna konferencija »Meeting G2«, istoimene udruge za poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske.[14]

Važnost za hrvatsko gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Velik broj ulaganja dolazi u Hrvatsku iz iseljeništva. Količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo je velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno zaposlenika, a njihovi su vlasnici upravo povratnici. Prema podatcima Svjetske banke godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 milijarde američkih dolara.[15] i niz godina pridonose između 2,5 i 3 % hrvatskome BDP-u.[16]

Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. do 2011. poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.[17] Godine 2017. hrvatsko iseljeništvo u Hrvatsko je poslalo 1,004 milijarde eura, a 2018. 1,74 milijarde eura novčanih doznaka.[18] Samo iz Njemačke te su doznake za 2017. godinu, prema podatcima Središnje banke Njemačke, iznosile 187 milijuna eura, što je porast u odnosu na prethodne godine (2013. 121 milijun, 2016. 149 milijuna).[19] U 2023. hrvatski iseljenici poslali su 5,61 milijardi eura doznaka, što je činilo 7,2 % BDP-a.[20]

Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom Domovinskoga rata hrvatska političko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.[21]

Statistika

[uredi | uredi kôd]

██ Republika Hrvatska (nacionalna država hrvatskog naroda) i Bosna i Hercegovina (u kojoj su Hrvati jedan od tri temeljna tj. ustavna naroda)

██ Zemlje s trad. hrv. manjinom: Bugarska, Crna Gora (Bokelji), Češka, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Rumunjska (Krašovani i Šokci), Slovačka, Slovenija i Srbija s Vojvodinom

██ Zemlje hrv. iseljeništva koje imaju i trad. hrv. manjinu: Italija s Moliškim Hrvatima i Austrija s Gradišćanskim Hrvatima

██ Ostale zemlje zapaženog hrvatskog iseljeništva u Europi

Europa

[uredi | uredi kôd]

Jugoistočna Europa

[uredi | uredi kôd]

Zapadna i Središnja Europa

[uredi | uredi kôd]

Skandinavske zemlje

[uredi | uredi kôd]

Hrvatske iseljeničke zajednice

[uredi | uredi kôd]

Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili – u manjim broju – zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.

Od katastrofalnog potresa koji je pogodio Dubrovačku Republiku i sam grad Dubrovnik 1667., a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.

Šport

[uredi | uredi kôd]

U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi. Najčešća imena koja nose jesu Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Zagreb, Matija Gubec itd.

Istraživanja

[uredi | uredi kôd]

Već od vremena hrvatskoga narodnog preporoda prvo pojedinci, a potom i institucije (Matica hrvatska te Institut za etnologiju i folkloristiku među ostalima) počinju proučavati živote, običaje i specifičnosti hrvatskih zajednica u inozemstvu.[nedostaje izvor]

Tu istraživačku ulogu nakon Drugoga svjetskog rata nastavljaju Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski institut za povijest, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, kao i pojedini fakulteti (npr. Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija[39]), muzeji i dr. Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva održava dvogodišnje Hrvatske iseljeničke kongrese (prvi u Zagrebu 2014.) te stručne i znanstvene konferencije s temama hrvatskoga iseljeništva.[40]

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske hrvatiizvanrh.hr  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. veljače 2019. (Wayback Machine).
  2. ↑ Danas u iseljeništvu živi više Hrvata nego u Hrvatskoj vijesti.hrt.hr, HRT, objavljeno 14. listopada 2025.
  3. ↑ Jurić: U Hrvatsku se vratilo 300 iseljenika iz Južne Amerike vijesti.hrt.hr, HRT, objavljeno 17. listopada 2025.
  4. ↑ Mladi Hrvati iz svijeta savjetovat će vladu o pitanjima iseljeništva vijesti.hrt.hr, objavljeno 13. siječnja 2026.
  5. ↑ Podlistak: Opća skica hrv. iseljeništva od 15. stoljeća do naših dana Slobodna Dalmacija
  6. ↑ Iseljavanje Hrvata u Amerike te Južnu Afriku geografija.hr
  7. 1 2 3 4 5 6 7 Kocijan, Karla. 12. rujna 2022. Iseljavanje mladih iz Hrvatske: odrednice i trendovi (disertacija)
  8. ↑ Iseljavanje Hrvata. geof.unizg.hr. Pristupljeno 7. svibnja 2023.
  9. ↑ Ovo su ključni razlozi iseljavanja iz Hrvatske. Poslovni dnevnik. Pristupljeno 7. svibnja 2023.
  10. ↑ Ovo su razlozi zbog kojih se ljudi iseljavaju iz Hrvatske. Večernji list. Pristupljeno 7. svibnja 2023.
  11. ↑ Košar, Irena. Godišnje se u Hrvatsku vrati oko 10 tisuća iseljenika HRT, objavljeno 19. kolovoza 2025.
  12. 1 2 3 4 5 6 Šeremet, Ela. Želite se vratiti u Hrvatsku? Evo što vas čeka u postupku Globalna Hrvatska (HRT), objavljeno 4. rujna 2025.
  13. ↑ Povratak iseljenika: Više od tisuću Hrvata se vratilo i pokrenulo posao vijesti.hrt.hr, HRT, objavljeno 13. prosinca 2025.
  14. ↑ Povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske: Fokus na mlade vijesti.hrt.hr, HRT, objavljeno 17. listopada 2025.
  15. ↑ Croatia siteresources.worldbank.org, Svjetska banka
  16. ↑ I u krizi gastarbajteri kući poslali više od milijardu eura poslovni.hr.
  17. ↑ Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj cwc-hsk.de  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. siječnja 2015. (Wayback Machine).
  18. ↑ Đurđica Ivanišević Lieb, EUROSTAT O NOVČANIM DOZNAKAMA U HRVATSKU Hrvatski iseljenici još računaju na povratak, Glas Koncila: 47 (2370): 14.
  19. ↑ Iseljenici iz Njemačke sve više novca šalju na hrvatske bankovne račune tportal.hr
  20. ↑ Podaci Eurostata: Iseljenici u Hrvatsku lani poslali više od 5,6 milijardi eura – a evo koliko su strani radnici poslali iz Lijepe Naše teleskop.hr, objavljeno 17. prosinca 2024.
  21. ↑ Slobodna Dalmacija.
  22. ↑ Srbijanski popis 2002 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 6. ožujka 2009. Pristupljeno 10. listopada 2013.
  23. ↑ Slovenski popis 2002. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. kolovoza 2011. Pristupljeno 10. listopada 2013.
  24. ↑ Crnogorski popis[neaktivna poveznica] str. 14 (Stanovništvo po narodnosnoj i etničkoj pripadnosti)
  25. ↑ Rumunjski popis. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2007. Pristupljeno 10. listopada 2013.
  26. ↑ Tabelle 5: Bevölkerung nach Umgangssprache und Staatsangehörigkeit (Popis 2001.) statistik.at, str. 60, napomena: 131 307 Hrvata + 19 412 Gradišćanskih Hrvata = 150 719. Na austrijskom su popisu Gradišćanski Hrvati odvojeni od Hrvata doseljenika.
  27. ↑ Podatci za 2006. godinu str. 68, Petra-P12.
  28. ↑  2.1.1. Ständige ausländische Wohnbevölkerung nach Nationalität 2001 – 2004 Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. siječnja 2012. (Wayback Machine) str. 12
  29. ↑ La Croatie. Population et religions  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. siječnja 2011. (Wayback Machine) Embassy of Croatia in France "Diaspora. Plus de 2 millions de Croates (originaires de Croatie et de Bosnie-Herzégovine) vivent à l'étranger Dans la deuxième moitié du XIXe siècle de nombreux Croates ont émigré sur d'autres continents. Leurs descendants sont aujourd'hui 1,3 million aux États-Unis, 150 000 au Canada, 250 000 en Australie. Plus récemment, beaucoup sont partis vers l'Europe occidentale, principalement l'Allemagne où ils sont 280 000, l'Autriche 40 000, la Suisse 35 000, la France quelque 30 000."
  30. ↑ Mađarski popis. nepszamlalas.hu. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2010. Pristupljeno 10. listopada 2013.
  31. ↑ Stranci u Italiji. demo.istat.it. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. svibnja 2018. Pristupljeno 10. listopada 2013.
  32. ↑ Država rođenja – baza podataka. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj. Pristupljeno 20. rujna 2008.
  33. ↑ By Ancestry 2008 "1.1.2 Population by country of birth 1900–2006" in page 6 says 6,063 and "1.1.3 Population by citizenship 1900–2006" in page 10 says 2,763
  34. ↑ – Hrvati u Norveškoj
  35. ↑ Denmark – People Groups
  36. ↑ Diaspora Croata
  37. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. ožujka 2016. Pristupljeno 23. siječnja 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  38. ↑ Aktualno stanje i projekcije budućeg razvoja stanovništva hrvatskog podrijetla u Paragvaju (2022.) (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 3. veljače 2023. Pristupljeno 19. siječnja 2023. Zanemaren tekst "we" (pomoć)
  39. ↑ Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo hrstud.unizg.hr, Fakultet hrvatskih studija
  40. ↑ Aktivnosti Centra centar-za-iseljenistvo.hr, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva
  41. ↑ Vidmarović, Đuro. 2009. Hrvatsko rasuće: teme iz hrvatske dijaspore. Naklada Bošković. ISBN 978-953-263-086-2
  42. ↑ Bašić Palković, Davor. 24. srpnja 2020. Književne veze domovine i rasuća. hrvatskarijec.rs. Hrvatska riječ. Pristupljeno 4. srpnja 2023.
  43. ↑ dijàspora hjp.znanje.hr. Hrvatski jezični portal. Pristupljeno 4. srpnja 2023.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatsko_iseljeništvo&oldid=7458047"