Prijeđi na sadržaj

Maskareni

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta 10000. Kliknite ovdje za više informacija.
Koordinate: 20°43′S 56°37′E / 20.717°S 56.617°E / -20.717; 56.617
?
Izvor: Wikipedija

Maskareni
Otok
Položaj
Koordinate20°43′S 56°37′E / 20.717°S 56.617°E / -20.717; 56.617
SmještajIndijski ocean
DržavaMauricijus, Réunion
Stanovništvo
Broj stanovnika2.195.087
Maskareni na zemljovidu Indijskog oceana
Maskareni
Maskareni
Maskareni na zemljovidu Indijskog oceana
Zemljovid

Maskareni ili Maskarenski otoci[1] (francuski Les Mascareignes, engleski Mascarene Islands) je otočna skupina u Indijskom oceanu. Smještena je istočno od Madagaskara, te teritorijalno pripadaju državi Mauricijus i francuskom departmanu Réunion. Nazvana je prema portugalskom pomorcu Pedru Mascarenhasu koji ih je prvi put posjetio u travnju 1512. godine. Otoci su vulkanskog podrijetla, pretežito brdoviti s najvišim vrhom od 3069 m na Réunionu.[2]

Smještaj i obuhvat

[uredi | uredi kôd]

Otočje se sastoji od tri veća otoka, Mauricijusa, Réuniona, i Rodriguesa te brojnih vulkanskih otočića, koraljnih grebena i atola u tropskom pojasu jugozapadnog Indijskog oceana, smještenih između 700 i 1500 km istočno od Madagaskara. Na otocima prevladavaju oceanska i tropska klima.

Flora i fauna

[uredi | uredi kôd]

Zbog dugotrajne odvojenosti od kopna, otoke odlikuje velika bioraznolikost, te stotinjak endemskih vrsta. Također, danas se na otoku nalaze i mnoge vrste koje su donijeli Europljani nakon što su se naselili na otocima u 16. stoljeću. Zbog pretjeranog izlova i uvođenja novih životinjskih vrsta izumrlo je desetak vrsta ptica neletačica, od kojih je najpoznatija dodo. Do dolaska Europljana, jedini sisavci na otocima bili su pojedine vrste šišmiša.

Stanovništvo i gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Danas na otocima živi oko 2 milijuna stanovnika, pretežito potomci britanskih, francuskih, afričkih i indijskih doseljenika. Uz ribarstvo, važne gospodarske grane na otoku su uzgoj šećerne trske, duhana, kokosivih palmi, ananasa i kukuruza.

Izvori

[uredi | uredi kôd]