Maskareni
| Maskareni | |
|---|---|
| Otok | |
 | |
| Položaj | |
| Koordinate | 20°43′S 56°37′E / 20.717°S 56.617°E |
| Smještaj | Indijski ocean |
| Država | Mauricijus, Réunion |
| Stanovništvo | |
| Broj stanovnika | 2.195.087 |
  Maskareni Maskareni na zemljovidu Indijskog oceana  | |
Maskareni ili Maskarenski otoci[1] (francuski Les Mascareignes, engleski Mascarene Islands) je otočna skupina u Indijskom oceanu. Smještena je istočno od Madagaskara, te teritorijalno pripadaju državi Mauricijus i francuskom departmanu Réunion. Nazvana je prema portugalskom pomorcu Pedru Mascarenhasu koji ih je prvi put posjetio u travnju 1512. godine. Otoci su vulkanskog podrijetla, pretežito brdoviti s najvišim vrhom od 3069 m na Réunionu.[2]
Smještaj i obuhvat[uredi | uredi kôd]
Otočje se sastoji od tri veća otoka, Mauricijusa, Réuniona, i Rodriguesa te brojnih vulkanskih otočića, koraljnih grebena i atola u tropskom pojasu jugozapadnog Indijskog oceana, smještenih između 700 i 1500 km istočno od Madagaskara. Na otocima prevladavaju oceanska i tropska klima.
Flora i fauna[uredi | uredi kôd]
Zbog dugotrajne odvojenosti od kopna, otoke odlikuje velika bioraznolikost, te stotinjak endemskih vrsta. Također, danas se na otoku nalaze i mnoge vrste koje su donijeli Europljani nakon što su se naselili na otocima u 16. stoljeću. Zbog pretjeranog izlova i uvođenja novih životinjskih vrsta izumrlo je desetak vrsta ptica neletačica, od kojih je najpoznatija dodo. Do dolaska Europljana, jedini sisavci na otocima bili su pojedine vrste šišmiša.
Stanovništvo i gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Danas na otocima živi oko 2 milijuna stanovnika, pretežito potomci britanskih, francuskih, afričkih i indijskih doseljenika. Uz ribarstvo, važne gospodarske grane na otoku su uzgoj šećerne trske, duhana, kokosivih palmi, ananasa i kukuruza.