Matko Čikeš

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Matko Čikeš (Žeževica, 10. rujna 1936.), hrvatski internist i onkolog.

Životopis[uredi VE | uredi]

Medicinu je diplomirao u Zagrebu 1961. godine. u Zagrebu. Specijalizirao internu medicinu 1969. u Baselu.[1] Posvetio se onkologiji. Radio u Švedskoj u Stockholmu na sveučilišnoj bolnici Karolinska[2] gdje je od 1969. do 1973. proučavao imunologiju karcinoma.[3] Nakon toga vodio je Kancerološki institut u Lausanni. Čikešev doprinos je na području virusne etiologije raka,[4] o čemu je napisao poglavlje u knjizi Origins of Human Cancer J. D. Watsona i razumijevanju hormonske patogeneze malignih tumora.[5] Gost profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu.[4] Proizvođači medicinske opreme standardizirali su i prihvatili Čikeševu metodu određivanja kreatinina u krvi.[5] Čikešev prinos razumijevanju patogeneze malignih tumora je hipoteza koju je znanost poslije prihvatila, da je odlučujuće zbivanje u malignoj transformaciji stanice abnormalna ekspresija hormonskih receptora, pa je primjena tih spoznaja rezultirala endokrinim liječenjem nekih vrsta tumora.[1]

Dopisni je član Razreda za medicinske znanosti HAZU od 16. svibnja 2002. Godine 1987. osnovao i poslije vodio Medicinski centar i institut za rak (Medical Centre and Cancer Institute, tj. Swiss Institute for Experimental Cancer Research) u Lausanni.[1][6][7]

Literatura[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Čikeš, Matko, Hrvatska enciklopedija
  2. Odjel biologije tumora. Institut Karolinska, Medicinska škola. Stockholm, Švedska, Variations in Expression of Surface Antigens on Cultured Cells, Annals of the New York Academy of Sciences, Volume 177, Defined Immunofluorescent Staining pages 190–200, June 1971, doi:10.1111/j.1749-6632.1971.tb35046.x
  3. Cell Surface Alteration As A Result of Malignant Transformation:II, str. 53, Ardent Media, Google knjige
  4. 4,0 4,1 Čikeš, Matko, Proleksis enciklopedija
  5. 5,0 5,1 Hrvatski leksikon, I. svezak A-K, Zagreb. 1996.
  6. ur. Alan Kolber. Tumor Virus-Host Cell Interaction, str. 448, Springer Science & Business Media, Google knjige
  7. HAZU Dopisni članovi

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]